Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-1052/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji Mariji Vetmi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Srđan Kalebota, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., Magazinska cesta 69, Zagreb, OIB: 53056966535, kojega kao punomoćnik zastupa Nikola Stipaničev, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Glamuzina & Grošeta u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti ugovora i novčane tražbine, odlučujući o tuženikovoj žalbi izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, broj P-899/2020-29 od 8. rujna 2021., 6. kolovoza 2025.
r i j e š i o j e
Žalba se uvažava te se ukida rješenje Općinskog suda u Šibeniku, broj P- 899/2020-29 od 8. rujna 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu radi nastavka postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor tuženika radi prebijanja od 16. lipnja 2020. kao neosnovan.
2. Protiv prvostupanjskog rješenja tuženik je pravodobno izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11 pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 153/23 – dalje: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu preinačiti pobijano rješenje i prihvatiti tuženikov prigovor radi prebijanja.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je pravovremena i dopuštena.
5. Žalba je osnovana.
6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužiteljev zahtjev za utvrđenje ništetnim odredbi Ugovora o kreditu broj 168-50-4521922 od 23. studenoga 2007 (Dalje: Ugovor) koji su sklopile parnične stranke, a u kojim je ovlašten tuženik jednostrano mijenjati kamatnu stopu u skladu s odlukama tuženika i prema tome povećavati ugovoreni anuitet, te kojim je ugovorena valuta, uz koju je vezana glavnica i kamata, švicarski franak. Predmet spora je i zahtjev za isplatu novčane svote od 52.587,06 kn iz osnove preplaćene tečajne razlike i jednostrane promjene kamatne stope dakle, isplata stečenog bez osnove na temelju ništetne odredbe o valutnoj klauzuli i kamatnoj stopi sa zateznim kamatama od stjecanja pojedinih mjesečnih iznosa pa do dana plaćanja i tuženikova novčana tražbina istaknuta radi prijeboja.
7. Među strankama nije sporno da su parnične stranke sklopile Ugovor, da je kreditor odobrio korisniku kredita kunsku protuvrijednosti iznosa od 49.800,00 CHF, obračunato prema srednjem tečaju tuženika na dan korištenja kredita, s rokom otplate od 180 mjeseci po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan dospijeća, a prema otplatnom planu te da je ugovorena godišnja kamatna stopa u visini od 5,45 %.
7.1. Nije sporno da su stranke sklopile aneks uz ugovor o kreditu 28. siječnja 2016. s učinkom od 30 rujna 2015. kojim je provedena konverzija prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine", broj 102/15 – u daljnjem tekstu: ZID ZPK/15).
8. Tuženik je u podnesku od 15 lipnja 2020. istakao prigovor radi prebijanja zahtijevajući da ukoliko sud iz bilo kojeg razloga utvrdi ništetnost pobijanih ugovornih odredbi, tada tuženik ističe prigovor radi prebijanja svoje tražbine koja predstavlja zbroj iznosa koji je dobiven konverzijom kredita i iznosa za koji je tužitelju umanjena neotplaćena glavnica.
9. Prvostupanjski je sud iz razloga što smatra da je tuženik utvrđeni iznos pretplate koristio za otplatu 50% svake naredne redovne obveze po otplatnom planu po provedenoj konverziji, pa da bi prihvaćanjem tog iznosa i njegovim prebijanjem sa utvrđenim preplaćenim iznosima do dana konverzije došlo do dvostrukog prebijanja, odbio tuženikov prigovor radi prebijanja kao neosnovan
10. Kod procesne kompenzacije (članak 333. stavak 3., članak 338. stavak 3., članak 352. stavak 2. ZPP-a) izreka presude sadrži odluku o postojanju ili nepostojanju tražbine istaknute radi prebijanja. Naime, u ovom slučaju tuženik ne osporava postojanje tužiteljeve tražbine zbog navedenog izvanprocesnog prijeboja, već prigovorom - za slučaj da sud utvrdi postojanje tužiteljeve tražbine, ističe postojanje prema tužitelju jednog svog kompenzabilnog, ali još nekompenziranog zahtjeva, čime traži od suda da presudom izvrši uzajamni prijeboj ovih tražbina, a nakon toga zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan. Kako je u konkretnom slučaju riječ upravo o procesnoj kompenzaciji, to odluka prvostupanjskog suda nije utemeljena na odredbi čl. 338 stavak 3. ZPP-a.
10.1. Ako sud u povodu procesnog prigovora radi prebijanja zaključi da je osnovana i tužiteljeva i tuženikova tražbina onda on presudom deklarira tužiteljevo potraživanje, deklarira tuženikovo potraživanje do visine tužiteljevog potraživanja i donosi odluku o prijeboju, te onda ovisno o činjeničnoj situaciji donosi odluku o odbijanju tužbenog zahtjeva do visine kompenziranog potraživanja, a tuženiku naloži da ispuni višak (nekompenzirani) potraživanja.
10.2. Ako pak sud utvrdi da je tužiteljev zahtjev osnovan, a tuženikovo potraživanje istaknuto radi prebijanja ne postoji, tada će presudom prihvatiti tužbeni zahtjev, a presudom negativnog utvrđenja deklarirati nepostojanje tuženikovog potraživanja.
10.3. Ako sud utvrdi da tužiteljev zahtjev nije osnovan onda ne može odlučivati ni o tuženikovom zahtjevu istaknutom radi prebijanja jer se ne radi o samostalnom zahtjevu, već o zahtjevu upravljenom na prebijanje tražbina, a u tom slučaju sud će odbiti tužbeni zahtjev.
11. Iz navedenog slijedi da je, ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuje žalitelj jer se odluka prvostupanjskog suda u tom dijelu ne može ispitati.
12. Stoga je rješenje u cijelosti valjalo ukinuti, jer postojanje ili nepostojanje tuženikove tražbine utječe i na tužiteljevu tražbinu, pa je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja, temeljem odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.
Dubrovnik, 6. kolovoza 2025.
Sutkinja:
Marija Vetma