Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Šibenik, S. Radića 81
Gž-463/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ivani Čačić Brčić, u ostavinskom predmetu iza smrti LE, pok. L iz I, odlučujući o žalbi nasljednice IE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mićo Ljubenko, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ljubenko i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama broj O-1646/2024-32 od 29. travnja 2025., dana 6. kolovoza 2025.
r i j e š i o j e
I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Sesvetama broj O-1646/2024-32 od 29. travnja 2025.
II Odbija se prijedlog nasljednice IE za donošenje rješenja o raspoređivanju naknadno pronađene imovine.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke prekinut je ostavinski postupak iza pok. LE, sina L s posljednjim prebivalištem u [adresa], rođenog **.**.1928., umrlog **.**.2002. Pod točkom II. izreke upućeni su nasljednici IE, ĆE i ČE, u roku od 30 dana po pravomoćnosti tog rješenja, pokrenuti parnicu protiv FE, ŽE i ŠE, radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu ne ulazi ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 780/3, kuća i dvorište, [adresa], ukupne površine 118 m2, jer ista predstavlja bračnu stečevinu ostavitelja i IE. Pod točkama III. do V. izreke odlučeno je da će prekid ostavinskog postupka trajati do okončanja parničnog postupka na kojeg su upućeni, da su dužni o pokretanju postupka obavijestiti sud dostavom primjerka tužbe u roku od 15 dana od pokretanja postupka, te da ukoliko stranke u navedenom roku ne pokrenu parnični postupak, da će se ostavinski postupak nastaviti i dovršiti na temelju podataka u spisu, bez obzira na njihov zahtjev u pogledu kojeg su upućeni na pokretanje parničnog postupka.
2. Protiv tog rješenja žali se nasljednica IE, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje ukine i na parnicu uputi samo žaliteljica.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. U konkretnom slučaju iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da su kao zakonski nasljednici pok. LE utvrđeni supruga IE, sin ĆE, kćer ČE, te unuke FE, ŽE i ŠE kao nasljednice iza pok. kćeri ostavitelja, KE, te da je nasljednica IE postavila zahtjev da se ½ dijela ostavinske imovine izdvoji iz ostavine jer ista predstavlja bračnu stečevinu nje i ostavitelja, koju činjenicu su nasljednici ĆE i ČE priznali dok nasljednice FE, ŽE i ŠE tu činjenicu nisu priznale. Stoga, kako je tijekom postupka došlo do spora o činjenicama o kojima ovisi pravo stranaka, ostavinski postupak je prekinut, te je sud na parnicu uputio IE, ĆE i ČE, stranke čije pravo smatra manje vjerojatnim, sve temeljem odredbi članka 224. i 225. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje: ZN).
6. Ispitavši pobijano rješenje u smislu odredaba članka 365. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 6/24 - dalje ZPP), čije se odredbe na odgovarajući način primjenjuju u ostavinskom postupku temeljem odredbe članka 175. stavak 2. ZN, ovaj je sud utvrdio da prvostupanjski sud tim rješenjem nije ostvario koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti iz članka 354. stavak 2. ZPP, ali je pogrešno primijenio materijalno pravo, odnosno odredbe ZN, a na koju primjenu materijalnog prava drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Naime, u konkretnom slučaju iz spisa predmeta proizlazi da je 15. svibnja 2007. doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju broj O-48/03-28 iza pok. LE te da su njegovim nasljednicima na tamo navedenoj ostavinskoj imovini na temelju zakona proglašeni supruga IE, sin ĆE, te kćeri ČE i KE (list 42-43 spisa). Također slijedi da je 11. studenog 2024. (list 48 spisa) nasljednica IE podnijela prijedlog za naknadno pronađenu imovinu i to nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se, kako to slijedi iz zk. izvatka, sastoji od čest. 780/3 k. o. [katastarska općina] na kojoj je upisan ostavitelj kao vlasnik za cijelo, koji prijedlog je zaveden pod poslovnim brojem O- 1646/2024.
7.1. Na ročištu od 22. siječnja 2025. utvrđeno je rodoslovlje kao na zapisniku od 5. ožujka 2003. time da je u međuvremenu umrla nasljednica KE, zatim je utvrđeno da naknadno pronađenu imovinu čini čest. 780/3 k. o. [katastarska općina], te je nasljednica IE tražila da se ½ dijela predmetne nekretnine izdvoji iz ostavine kao naknadno pronađena imovina s osnove bračne stečevine, koju činjenicu nasljednici ĆE i TE ne osporavaju te se prihvaćaju svog nasljednog dijela na naknadno pronađenoj imovini, dok su unuke ostavitelja - FE, ŽE i ŠE, na ročištu od 17. travnja 2025., navele da tu činjenicu ne prihvaćaju, te da se prihvaćaju svog nasljednog dijela na naknadno pronađenoj imovini, nakon čega je doneseno pobijano rješenje.
8. Odredbom članka 234. stavak 1. ZN propisano je da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada ostavini, sud neće ponovno raspravljati ostavinu, već će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. Prema odredbi članka 174. i 175. stavak 1. ZN ostavinski postupak je izvanparnični postupak u kojem se utvrđuje tko su nasljednici, što čini ostaviteljevu ostavinu, te koja još prava glede ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobama. Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, u ostavinskom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.
9. Ostavinski će sud, kada se radi o naknadno pronađenoj imovini, odlučivati samo pod uvjetom da je među nasljednicima nesporno da li naknadno pronađena imovina spada u ostavinu. Dakle, o prijedlogu nasljednika prvostupanjski sud treba raspraviti postoji li između nasljednika sporazum o naknadno pronađenoj imovini u smislu spada li ta imovina u ostavinu jer samo ako je među nasljednicima neprijeporna ta činjenica sud može o naknadno pronađenoj imovini odlučiti u ostavinskom postupku.
10. Međutim, u konkretnom slučaju među nasljednicima je sporno da li suvlasnički dio predmetne nekretnine predstavlja naknadno pronađenu imovinu ostavitelja, pa kako je među nasljednicima sporno spada li predmetna nekretnina u ostavinu kao naknadno pronađena imovina, to prema pravnom shvaćanju ovog suda nema mjesta prekidu ostavinskog postupka jer je isti već pravomoćno okončan, pa sud prvog stupnja nije mogao prekinuti okončani ostavinski postupak radi upućivanja nasljednika čije pravo smatra manje vjerojatnim u parnicu u smislu odredaba članka 224. stavak 1. i članka 225. stavak 1. ZN, već je prijedlog zainteresirane nasljednice trebao odbiti, uz pravilnu uputu da nasljednica svoj zahtjev u pogledu naknadno pronađene imovine može ostvarivati u parnici.
11. Slijedom iznesenog, povodom žalbe nasljednice, a pazeći po službenoj dužnosti na pravilnost primjene materijalnog prava, na temelju odredbe članka 380. stavak 3. ZPP u vezi s člankom 175. stavak 2. ZN., pobijano rješenje trebalo je ukinuti bez vraćanja na ponovan postupak i odbiti prijedlog za donošenje rješenja o naknadno pronađenoj imovini (točke I. i II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja).
U Šibeniku, 6. kolovoza 2025.
Sutkinja
Ivana Čačić Brčić