Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-684/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Josipa Štrucelja predsjednika vijeća, Vesne Britvec članice vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Stokrp članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja UŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Sanji Barbarić, odvjetnici iz Oroslavja, protiv tuženika RŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Miljenki Polanović, odvjetnici iz Zaboka, radi utvrđenja, uknjižbe i zaštite prava stvarne služnosti, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, broj P-482/2021-22 od 26. srpnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 6. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika te se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, broj P-482/2021-22 od 26. srpnja 2023., potvrđuje u dijelu pod točkama I i II izreke.

II Prihvaća se žalba tuženika u odnosu na točku III kojom je odlučeno o troškovima postupka te se u tom dijelu presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, broj P-482/2021-22 od 26. srpnja 2023., preinačava:

Nalaže se tuženiku da tužiteljima solidarno plati prouzročeni parnični trošak u iznosu od 874,59 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. srpnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka u iznosu od 1.041,75 EUR do traženih 1.916,34 EUR.

III Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku trošak žalbe u iznosu od 60,03 EUR u roku od 15 dana, dok se s više traženih 240,10 EUR do traženih 300,13 EUR odbija zahtjev tuženika za naknadu troška žalbe.

IV Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, broj P- 482/2021-22 od 26. srpnja 2023., točkom I izreke usvojen je tužbeni zahtjev koji glasi: „Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti kolnika preko k. č. br. [katastarska čestica] kuća broj 5 u [adresa], površine 31 čhv (113 m2), dvorište u [adresa], površine 225 čhv-a (809 m2), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (koja odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po novoj izmjeri) i to uz lijevi rub te nekretnine gledano s javnog puta, prostorom označenim na skici očevida sačinjenoj dana 17. svibnja 2022. godine sa 1-2-3-4-5-6 i to preko betoniranog pristupa sa ceste označene sa a-b, na prostor na kojem se nalaze betonske ploče prilaznog puta do kuće tuženika širine 2,5 metara, koji je na skici označen brojevima 5-6-3-4, te zatim po travnatom dijelu dvorišta od točaka 3-4 do točaka 1-2, gdje je širina puta 3,6 m, a sve za korist nekretnina tužitelja označenih prema novoj izmjeri sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], kuća, [adresa], pov. 56 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dvorište, kuća i gospodarska zgrada i oranica površine 1067 m2, te je tuženik dužan trpjeti da tužitelji temeljem ove presude po njezinoj pravomoćnosti ishode uknjižbu prava stvarne služnosti u zemljišnim knjigama, sve u roku od 15 dana“. Točkom II izreke nalaže se tuženiku da kao vlasnik poslužne stvari k. č. br. [katastarska čestica] kuća broj 5 u [adresa], površine 31 čhv (113 m2), dvorište u [adresa], površine 225 čhv-a (809 m2), upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (koja odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po novoj izmjeri), prizna i trpi pravo tužitelja kao teret na navedenoj poslužnoj stvari, da trpi izvršavanje njihovih prava, kao ovlaštenika prava stvarne služnosti opisane pod I, te da prestane bespravno uznemiravati tužitelje u vršenju njihovih prava ovlaštenika prava stvarne služnosti na poslužnoj nekretnini na način da im verbalno, ili na bilo koji drugi način, brani prolaz dijelom poslužne nekretnine na kojem postoji služnost kolnika, sve u roku od 15 dana. Točkom III izreke nalaže se tuženiku da tužiteljima solidarno plati prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.916,34 eura/14.438,66 kn/[1] , zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. srpnja 2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žalbu je pravovremeno izjavio tuženik zbog bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te pobija i odluku o troškovima postupka. Tuženik u bitnom navodi da je tužiteljima prestalo pravo služnosti i poziva se na članak 241. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravim (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 152/16, 94/17 – dalje: ZVDSP), navodeći da pravo služnosti prestaje ako se vlasnik poslužne stvari protivio njegovom izvršenju, a ovlaštenik ga zbog toga nije izvršavao neprekidno tri godine, a da iz iskaza tužitelja proizlazi da se predmetni pravci nisu koristili više od 3 godine. Tuženik se poziva i na odredbe članka 229. stavak 1. ZVDSP prema kojoj se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Tuženik navodi da se on protivio korištenju spornog puta pa da tužitelji stoga nisu mogli steći pravo stvarne služnosti dosjelošću te da iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da su oni dolazeći na nekretninu tužitelja koristili drugi put. Navodi dalje da je sud pogrešno donio i odluku o troškovima postupka da je pogrešno primijenio odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22,138/23 - dalje: Tarifa), obzirom da se radi o služnosti sud je trebao primijeniti odredbu Tbr. 7 točka 2. Tarife, jednokratnu naknadu u iznosu 200 bodova, te predlaže presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak, odnosno preinačiti na način da odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti. Tuženik traži trošak žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužitelji osporavaju žalbene navode tuženika i predlažu žalbu tuženika odbiti, a pobijanu presudu potvrditi.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Ispitivanjem prvostupanjske presude pod točkom I izreke i postupka koji je prethodio njenom donošenju, a u granicama žalbenih navoda i po službenoj dužnosti, nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i članka 354. stavka 1. u vezi sa člankom 8. ZPP-a.

6. Suprotno žalbenim navodima, niti o jednoj odlučnoj činjenici za razrješenje predmetnog spora vezano za tužbeni zahtjev prvostupanjski sud nije donio nepravilan zaključak te je pravilno primijenio materijalno pravo kada je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti kolnika preko kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 5 u [adresa], površine 31 čhv (113 m2), dvorište u [adresa], površine 225 čhv (809 m2), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (koja odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po novoj izmjeri), a sve za korist nekretnina tužitelja označenih prema novoj izmjeri sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], kuća, [adresa], pov. 56 m2 i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dvorište, kuća i gospodarska zgrada i oranica površine 1067 m2 i da je tuženik dužan trpjeti da tužitelji temeljem ove presude po njezinoj pravomoćnosti ishode uknjižbu prava stvarne služnosti u zemljišnim knjigama), a koju služnost da su stekli dosjelošću i zahtjev da se tuženiku naloži da kao vlasnik poslužne stvari kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 5 u [adresa], površine 31 čhv (113 m2), dvorište u [adresa], površine 225 čhv (809 m2), upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (koja odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po novoj izmjeri), prizna i trpi pravo tužitelja kao teret na navedenoj poslužnoj stvari, da trpi izvršavanje njihovih prava, kao ovlaštenika prava stvarne služnosti opisane pod I, te da prestane bespravno uznemiravati tužitelje u vršenju njihovih prava ovlaštenika prava stvarne služnosti na poslužnoj nekretnini na način da im verbalno, ili na bilo koji drugi način, brani prolaz dijelom poslužne nekretnine na kojem postoji služnost kolnika.

8. Iz stanja spisa, kao i iz pobijane presude proizlazi:

- da je tuženik brat 1. tužiteljice ČŽ i 2. tužitelja UŽ,

- da su tužitelji kvalificirani posjednici kč. br. [katastarska čestica] dvorište i oranica Doma, pov. 176 čhv (631 m2), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], po novoj izmjeri kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], kuća, [adresa], pov. 56 m2 k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dvorište, kuća i gospodarska zgrada i oranica, pov. 1067 m2, te kč. br. [katastarska čestica] dolazi upisana u PL [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime tužiteljice ČŽ, a kč. br. [katastarska čestica] dolazi upisana u PL [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime oca stranaka PŽ, iza kojeg je tužitelj UŽ naslijedio ovu nekretninu,

- da je tuženik vlasnik kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa], ukupne površine 256 čhv (922 m2), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], po novoj izmjeri kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća i dvorište [adresa], pov. 922 m2 i upisana je u PL 3379 k. o. [katastarska općina] na ime tuženika,

- da zbog konfiguracije terena i položaja kuće tužitelja oni nemaju kolni pristup svojim nekretninama, te se zbog toga za kolni pristup na njihove nekretnine uvijek koristio prolaz pravcem koji prolazi preko dijela nekretnine tuženika, a da je i njihov otac prolazio i provozio preko dijela nekretnine tuženika do nekretnine tužitelja, dakle više od 20 godina tužitelji zajedno sa svojim prednicima provoze preko dijela nekretnine do svoje nekretnine,

- da je je na nekretnini tuženika uknjiženo pravo stvarne služnosti kolnika za korist kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], temeljem presude prvostupanjskog suda broj P-580/10-26, od 15. studenog 2011. uz lijevi rub nekretnine gledano s javnog puta, prostorom koji je na skici od 17. studenog 2010. označen sa 1- 2-3-4-5-6, a koja kč. br. [katastarska čestica] je u vrijeme donošenja presude broj P-580/10-26, od 15. studenog 2011. bila vlasništvo sestre stranaka SŽ, koja je nekretninu prodala JŽ i na skici s očevida od 17. svibnja 2022. godine označena sa II, te graniči s nekretninama tužitelja, a da se radi o istom prostoru, dijelu nekretnine tuženika, za koji i tužitelji tvrde da i njihove nekretnine imaju pravo služnosti,

- da tužitelji za pristup svojim kućama, koje su dvojni objekt, s javne ceste označene na skici vještaka slovima a-b imaju samo pješački ulaz preko stepenica,

- da je između ceste a-b ([adresa]) do prilaza za kuću tužitelja veliki pad terena koji se nastavlja i dalje prema njihovoj kući,

- da se na prostoru C-D skice vještaka nalazi metalna lesa kojom se ulazi u dvorište tužitelja, a s dvorišta JŽ,

- da iz iskaza svjedoka OŽ, brata stranaka a koji je 1. tužiteljici ČŽ 2006., prodao kuću označenu s III skice, proizlazi da je navedena kuća (sada kuća 1. tužiteljice) napravljena prije 45 godina, a kuća tužitelja UŽ napravljena je i ranije budući su u njoj živjeli roditelji stranaka i uvijek su provozili preko dijela sporne nekretnine na kojoj sada tuženik ima izgrađenu kuću s dvorišnim objektima,

- da je kuća sestre SŽ građena u isto vrijeme kad i kuća sada vlasništvo 1. tužiteljice i da su svo troje za potrebe dolaska na dvorišta koristili se dijelom nekretnine koja je sada u vlasništvu tuženika i na kojoj je tuženik napravio kuću, te da je kuća tuženika izgrađena nakon kuće tužitelja i kuće sestre SŽ,

- da iz iskaza svjedoka OŽ - brata stranaka, AŽ - nećaka stranaka i BŽ - supruga 1. tužiteljice, kao i iskaza tužitelja, proizlazi da problema nije bilo dok tuženik 2011. godine nije 1. tužiteljici počeo braniti da provozi po spornom putu do svoje nekretnine, te je ona od tada parkirala auto na cesti, a u svoje dvorište dolazila bi automobilom kad tuženik ne bi bio kod kuće, a radi izbjegavanja sukoba s tuženikom,

- da je suprug 1. tužiteljice ČŽ , MŽ, u listopadu 2021. tačkama provozio kamenu vunu po spornom dijelu nekretnine tuženika i da mu je tada tuženik zabranio prolaženje preko njegove nekretnine te je uredovala i policija, a što proizlazi iz zapisnika ..., ... od 28. listopada 2021. (list 27 spisa),

- da je 2. tužitelj UŽ u listopadu 2021. trebao voziti drva preko spornog dijela nekretnine tuženika, ali da traktor nije mogao proći jer da je tuženik suzio put i branio provoz pa su drva vožena pravcem c-d preko nekretnina trećih osoba, a iza nekretnine tuženika,

- da svjedoci predloženi po tuženiku iskazuju da nikada nisu vidjeli tužitelje da bi provozili preko dijela nekretnine tuženika (NŽ majka snahe tuženika koja povremeno dolazi u posjet, GŽ prijatelj tuženika i njegovog sina koji povremeno dolazi u posjet tuženiku), a KŽ je iskazao da je ulazio u nekretninu tužitelja sa sjeverne strane i da nije dolazio preko ulaza u dvorišta tužitelja označeno C-D (iz skice očevida ne proizlazi da postoji ulaz u dvorište tužitelja na način kako opisuje ovaj svjedok, već samo ulaz kroz ulazna vrata označena C-D iz dvorišta JŽ), CŽ sin tuženika je iskazao da su 2. tužitelju UŽ zabranili provoziti po dijelu nekretnine tuženika traktorom jer im je napravio štetu, a da 1. tužiteljicu nije nikada vidio da provozi spornim dijelom nekretnine, ali da ni on ni tuženik, njegov otac, nisu tužiteljima branili da provoze spornim dijelom time da 1. tužiteljica nikada nije tuda vozila,

- da je očevidom na licu mjesta 17. svibnja 2023. prvostupanjski sud vlastitim opažanjem utvrdio da položaj i izgled služnog puta kako je utvrđen u predmetu prvostupanjskog suda broj P-580/10 u naravi nije izmijenjen, te su stranke bile suglasne da se izgled, položaj, dužina i širina spornog puta utvrde na način kao u spisu broj P-580/10.

- da prvostupanjski sud zaključuje na temelju provedenih dokaza da su se tužitelji za kolni pristup do svojih nekretnina služili spornim dijelom nekretnine tuženika označen na skici lica mjesta u ovom predmetu, kao i na skici lica mjesta u predmetu broj P-580/10, s 1-2-3-4-5-6, da je za korist njihovih kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] po novoj izmjeri k. o. [katastarska općina] i dosjelošću već bilo stečeno pravo služnosti kolnika po prednicima stranaka - roditeljima, preko spornog dijela nekretnine tuženika po novoj izmjeri kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a po staroj izmjeri [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj je već upisano pravo služnosti za potrebe kč. br. [katastarska čestica] vlasništvo JŽ.

9. Ovakav zaključak i zauzeti stav prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

10. Stvarna služnost se prema odredbi članka 229. ZVDSP osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

11. Posjed prava stvarne služnosti stječe se faktičnim vršenjem ovlasti koje čine sadržaj tog prava neovisno o volji vlasnika poslužnog dobra. Za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću potreban je posjed ostvarivan pod uvjetima propisa iz navedenog članka za vrijeme od 20 godina.

12. Odredbom članka 241. ZVDSP propisano je: „Stavak 1. Pravo služnosti prestaje zastarom ako se nije izvršavalo kroz 20 godina. Stavak 3. Pravo služnosti prestaje ako se vlasnik poslužne stvari protivio njegovu izvršenju, a ovlaštenik ga zbog toga nije izvršavao neprekidno 3 godine.“.

13. Tuženik neosnovano osporava da tužitelji ne bi dosjelošću stekli pravo služnosti kolnika dijela nekretnine tuženika (puta) pozivajući se na odredbe članka 241. ZVDSP-a jer da je to pravo prestalo neizvršavanjem od strane 1. tužiteljice kroz 3 godine.

14. Služnost puta je trajno pravo kao i ostale stvarne služnosti. Međutim, ako ovlaštenik služnosti puta svoju služnost ne izvršava određeno vrijeme, služnost puta će prestati. Zakonom su propisane pretpostavke pod kojima služnost prestaje neizvršavanjem, odnosno zastarom, a to je ako se služnost ne izvršava kroz 20 godina (članak 241. stavak 1. ZVDSP-a).

15. Iz provedenog dokaznog postupka nesporno proizlazi da je 1. tužiteljica još u listopadu 2021. provozila spornom nekretninom, ne osobno, već njezin suprug, tačkom kamenu vunu i da je tom prilikom zbog zabrane provoza od strane tuženika uredovala policija, a što proizlazi iz potvrde ..., ... od 28. listopada 2021. (list 27 spisa), te da je i 2. tužitelj provozio predmetnom nekretninom još u listopadu 2021., tako da nije osnovana tvrdnja tuženika da tužitelji tri godine nisu provozili predmetnim dijelom nekretnine tuženika, pa da je pravo služnosti tužiteljima prestalo (tužba je podnesena 18. studenog 2021.).

16. Međutim, neovisno o činjenici što na strani tužitelja nema neizvršavanja prava služnosti kolnika neprekidno kroz 3 godine, dosjelošću je već stečena služnost po prednicima stranaka, njihovim roditeljima, koji su preko nekretnine na kojoj je kasnije tuženik izgradio kuću provozili do svoje nekretnine oznake III na skici vještaka. Prednici tužiteljice – brat OŽ, te roditelji tužitelja i tuženika, koji koristeći se poslužnim pravcem i prije nego li je tuženik počeo graditi kuću stekli su dosjelošću stvarnu služnost kolnika preko dijela nekretnine koja je sada vlasništvo tuženika.

17. Stvarna služnost, pa tako i služnost puta, može se steći i originarno, bez suglasnosti vlasnika poslužne nekretnine. Odredbe ZVDSP-a propisuju da se služnost može steći i na temelju zakona, odnosno na temelju dosjelosti, kao i druga stvarna prava, kada se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za stjecanje prava služnosti dosjelošću (članak 229. ZVDSP-a). Pretpostavka za stjecanje prava služnosti puta dosjelošću je izvršavanje sadržaja prava služnosti puta tijekom određenog, zakonom propisanog vremena od 20 godina, bez obzira na to o kakvoj se služnosti radi. Dakle, na temelju dosjelosti služnost puta se stječe posjedovanjem prava služnosti puta u trajanju od 20 godina, ali samo ako je posjed prava služnosti puta istodobno pošten i istinit, kroz cijelo vrijeme posjedovanja prava stvarne služnosti (arg. ex članak 229. stavak 1. ZVDSP-a). Kada se radi o stvarnim služnostima koja se po svojoj prirodi mogu rijetko izvršavati, pravilo je da se dosjelošću pravo takve služnosti može steći ako je u 20 godina barem tri puta nastupio slučaj kada se takvu služnost moglo izvršavati te da je posjednik svaki puta služnost izvršavao. Ako je u roku od 20 godina takav slučaj nastupio samo dva puta, vrijeme dosjelosti se produžuje dok treći slučaj u kojem se služnost može izvršavati ne nastupi (članak 229. stavak. 3. ZVDSP).

18. Stoga je promašeno pozivanje tuženika na pravila o prekidu dosjelosti i njegovom protivljenju služnosti dijela nekretnine tuženika na kojoj je već osnovana služnost kolnika za korist kč. br. [katastarska čestica] koja je bila vlasništvo sestre tužitelja i tuženika, a sada JŽ. Naime, točno je da prekid dosjelosti pretpostavlja nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost nije mogla početi teći, a ako je tekla, prestaje teći, proteklo vrijeme se briše, a ponovno počinje teći, ako se i kada stvore nove pretpostavke za dosjelost, odnosno kad otpadnu okolnosti zbog kojih je došlo do prekida, da se na prekid na odgovarajući način primjenjuju pravila o prekidu zastarjelosti potraživanja sadržana u Zakonu o obveznim odnosima, te da do prekida dosjelosti stvarne služnosti dolazi ako dođe do promijene vlasnika nekretnine na kojoj je služnost izvršavana, a novi vlasnik u času stjecanja nije znao niti je morao znati da netko izvršava sadržaj služnosti.

19. Međutim, isto tako točno je da primjeni pravila o prekidu zastare prema obveznom pravu, ima mjesta samo ukoliko nisu nastupili učinci zastare (utuživa obveza zbog isteka roka zastare postaje takozvana prirodna/neutuživa/obveza), a što odgovarajućom primjenom tih pravila na prekid dosjelosti za stjecanje stvarne služnosti znači da nema mjesta primjeni pravila o prekidu dosjelosti nakon što je dosjelošću stvarna služnost već stečena kao što je u ovom slučaj, a stečena je po zajedničkim prednicima tužitelja, a i tuženika (roditelji).

20. Budući da iz naprijed navedenih dokaza kao izvjesno proizlazi da služnost kolnika djelom kč. br. [katastarska čestica] za korist kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije vršena zloupotrebom povjerenja pravnih prednika tužitelja, a koji su i pravni prednici tuženika (roditelji), silom, prijevarom, niti je služnost bila ustupljena do opoziva, da je faktično i nesmetano služnost kolnika preko dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ostvarivana više od dvadeset godina (i prije sedamdesetih godina prošlog stoljeća), jer je sve bila u početku jedna kč.br i vlasništvo prednika stranaka i da se tuženik kada je postao vlasnik poslužnog dobra nije tome protivio, to je, suprotno žalbenim navodima, služnost puta preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za korist kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stečena još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, pa je prvostupanjski sud pravilno usvojio tužbeni zahtjev tužitelja.

21. Žalbenim navodima tuženika nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane odluke, pa je na temelju članka 368. ZPP-a žalba tuženika odbijena, a pobijana presuda potvrđena izuzev u odnosu na odluku o troškovima postupka sadržanu u pobijanoj presudi koja je preinačena na temelju članka 380. ZPP-a.

22. Prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o osnovanim troškovima postupka pozvao se na Tarifu o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine broj 69/93, 87/93, 16/94, 11/96, 91/04, 37/05, 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22,126/22 - dalje: Tarifa) i priznao naknadu za sve radnje u postupku prema troškovniku tužitelja.

23. U pravu je tuženik kada u žalbi navodi da je prvostupanjski sud potpuno zanemario odredbu Tbr.7. točka 2. Tarife kojom je propisano da odvjetniku pripada jednokratna nagrada za svaki prvostupanjski postupak (radi služnosti), bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, u visini od 200 bodova. Dakle, odvjetniku pripada za sve radnje u postupku jednokratna nagrada u visini od 200 bodova, u visini vrijednosti boda prema Tbr. 48. točka 2. Tarife od 2,00 EUR uvećana za zastup anje više osoba (10% prema Tbr. 36. stavak 1. Tarife) i 25% PDV-a (prema Tbr. 42. Tarife), u iznosu od 550,00 EUR, te iznos predujma za očevid od 195,97 EUR, sudske pristojbe na tužbu 25,54 EUR i sudske pristojbe na presudu 53,08 EUR, odnosno ukupan trošak tužitelja iznosi 874,59 EUR, pa je s više traženih do 1.916,34 EUR zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbijen.

24. Odluka o troškovima postupka tužitelja donesena je na temelju članka 166. ZPP-a u svezi sa člankom154. i člankom155. ZPP-a, te važeće Tarife.

25. Tuženik je u žalbenom postupku uspio samo u odnosu na odluku o troškovima postupka, pa mu je dosuđen trošak žalbe od 60,03 EUR, odnosno 20% od traženog iznosa 300,13 EUR, a na temelju članka 166. u svezi sa člankom 154. i čanka 155. ZPP-a.

26. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci ove odluke.

U Karlovcu 6. kolovoza 2025.

Predsjednik vijeća

Josip Štrucelj