Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1354/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Sanji Sušilović, u pravnoj stvari tužitelja AČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Željana Kosović, odvjetnica u Dubrovniku, protiv tuženika GČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Mihović, odvjetniku u Dubrovniku, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Psp-2/2025-40 od 14. travnja 2025., 4. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I.Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Psp-2/2025-40 od 14. travnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1.Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„I. Prihvaća se zahtjev tužitelja:

“Tuženik GČ iz Mlina, [adresa] smetao je tužitelja AČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti preko [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra, koje je vlasnik tužitelj AČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u korist koje postoji pravo prolaza skalinima i prolazom označenim narančastom bojom na kopiji plana od 22. studenog 2021. godine Područnog ureda za katastar Dubrovnik, koji prolaz i skalini se nalaze na južnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja služnost se sastoji od prolaza pješice kako je to označeno na navedenoj kopiji plana koji čini sastavni dio ove presude, time što je dana 16. studenog 2021. godine vikao, derao se i prijetio braneći prolaz skalinima i prolazom, pa mu se ubuduće zabranjuje svako takvo i slično smetanje posjeda stvarne služnosti, te se nalaže tuženiku odmah dozvoliti tužitelju i njegovoj obitelji i korisnicima njegove obiteljske kuće sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nesmetan prolaz preko navedenog prolaza i skalina.“

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju na ime nadoknade troška postupka iznos od 1.082,66 eura sa zateznom kamatom tekućom od 15. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.“

2. Ovo rješenje pravovremenom podnesenom žalbom pobija tuženik zbog žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje preinači sukladno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, uz naknadu troška sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj se protivi žalbenim navodima u cijelosti te potražuje trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Pobijano rješenje nema nejasnoća ni proturječnosti, kao ni drugih nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, tako da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a), pa tako niti ona na koju žalitelj ukazuje u žalbi (čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a).

6. Sud prvog stupnja je raspravio sporna pitanja i ispitao okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, potpuno i valjano utvrdio činjenično stanje (čl. 7. i čl. 8. ZPP-a).

7. Svoja utvrđenja i zaključak je sud prvog stupnja potpuno i valjano obrazložio, pa ih u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

8. Žalbenim navodima tuženika pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja nije dovedena u sumnju te ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo i to odredbe čl. 21., 22. i 23. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV).

9. Predmet spora je utvrđenje da je tuženik 16. studenog 2021. smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza stepeništem i prolazom koji se nalaze na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] time što je vikao, derao se i prijetio braneći prolaz stepeništem i prolazom uz nalog tuženiku dozvoliti tužitelju, članovima njegove obitelji i korisnicima njegove obiteljske kuće na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nesmetan prolaz stepeništem i prolazom te zabranu svakog takvog i sličnog smetanja ubuduće.

10. Tijekom postupka prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće odlučne činjenice:

-da se na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika, uz granicu sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja, nalaze stepenište i prolaz kojima se s javnog puta dolazi do stambenog objekta tuženika,

- da tužitelj i njegova obitelj mirno prolaze predmetnim stepeništem već 30 godina odnosno da su tužitelj i njegova obitelj koristili predmetno stepenište prije događaja koji se zbio 16. studenog 2021.,

-da je tužitelj kao najmodavac dijelove svog stambenog objekta na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dao u najam najmoprimcima SČ, BČ i CČ, ĆČ i LČ, te ŠČ, koji su stepenište i prolaz nesmetano koristili, i to SČ, BČ i CČ, te ŠČ sve do studenog 2021. kada su ga prestali koristiti zbog verbalnih prijetnji tuženika,

-da su CČ i BČ podnijele prijavu protiv tuženika zbog kaznenog djela prijetnje jer im je 15. studenog 2021. istu uputio vezano uz korištenje zajedničkog prilaza kući,

-da je između tužitelja i tuženika sklopljen Ugovor o zamjeni nekretnina (list spisa 12-13) kojim su stranke (člankom 2.) ugovorile da mijenjaju dio svoje čestice za dio čestice druge ugovorne strane i to na način da tužitelj tuženiku daje dio svoje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 64 m2, upravo onaj na kojem se nesporno nalazi predmetno stepenište, dok tuženik daje tužitelju dio svoje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 36 m2, pri čemu tužitelj zadržava pravo trajnog prolaza preko dijela čestice koju u zamjenu daje tuženiku sa zapadne strane, a na kojem su dijelu izgrađene zajedničke skale do visine čestice tužitelja broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nesporno predmetno stepenište),

-da sam tuženik u svom iskazu potvrđuje da je 16. studenog 2021. zabranio prolazak najmoprimcima, a što proizlazi i iz iskaza svjedoka PČ, JČ, MČ i UČ, supruge tuženika.

11. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud je usvojio tužbeni zahtjev u cijelosti.

12. Žalbenim navodima tuženika nije dovedena u sumnju pravilnost pobijane odluke.

13. Pravilan je stav prvostupanjskog suda da je tužitelj osobno, kao i putem svojih najmoprimaca (¨podstanara¨) kontinuirano godinama izvršavao posjed prolaza spornim dijelom nekretnine i to uz znanje tuženika, ne tražeći njegovo dopuštenje, te da je stoga i neposredni i posredni posjednik prava prolaza, i to posljednji mirni posjednik toga prava, a što je pravilno utvrdio, pri čemu je savjesno i brižljivo ocijenio iskaze stranaka, kao i njihovih supruga ZČ (ujedno sestre tuženika) te UČ, svjedoka LČ, ĆČ, BČ, CČ, SČ i ŠČ, te priložene ugovore o najmu stana, pa stoga nije osnovana žalba tuženika zbog žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

13.1. Žalitelju se ukazuje da prema odredbi čl. 10. st. 3. ZV-a kada netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Tumačenjem citirane odredbe proizlazi da posredan posjed ima osoba koja faktičnu vlast na stvari izvršava preko druge osobe, kojoj je po osnovi plodouživanja, zakupa, najma, čuvanja, posudbe ili drugog pravnog posla dala stvar u neposredan posjed. St. 5. određeno je da je s posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. Prema odredbi čl. 23. st. 1. ZV-a zaštitu posjeda ovlašten je tražiti i posredni posjednik.

14. Prihvaća se ispravnim zaključak prvostupanjskog suda da u postupku smetanja posjeda nije odlučno izvodi li tužitelj svoje pravo iz ugovornog odnosa, te je li osobno ili kao vlasnik nekretnine nositelj stvarnog prava služnosti prolaza, kao i da u hitnom postupku zaštite posjeda nekretnine nije odlučno je li nekretnina vlasništvo posjednika već isključivo je li ta osoba bila u mirnom posjedu nekretnine preko 30 dana, odnosno godinu dana, te je li joj posjed samovlasno smetan. Ovo stoga što ocjena vrste služnosti (osobne ili stvarne) predstavlja ocjenu prava na posjed i pravnu osnovu posjeda, a što je kod raspravljanja o smetanju posjeda isključeno. Ukazuje se i na to da se u konkretnom slučaju radi o odnosu tužitelja, kao posrednog posjednika i tuženika, kao treće osobe, pa je u njihovom međusobnom odnosu isključeno raspravljanje o pravu na posjed i pravnoj osnovi posjeda, a koji bi se ispitivali jedino u slučaju smetanja posjeda učinjenog između neposrednog i posrednog posjednika.

14.1. Naime, u konkretnom slučaju sud u smislu čl. 22. ZV-a odlučuje o osnovanosti zahtjeva za pružanjem posjedovne zaštite isključivo temeljem utvrđenja o posljednjem mirnom posjedu–izvršavanju konkretne faktične vlasti te nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu jer je po odredbi čl. 10. st. 5. ZV-a s posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), te što se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

15. Pravilan je zaključak suda prvog stupnja da upućivanjem opomena najmoprimcima tužitelja tuženik nije oduzeo posjed istima, a niti tužitelju kao osobi iz čijeg posjeda su najmoprimci izvodili svoj posjed, niti je takvim postupanjem tuženika posjed tužitelja prestao biti miran u smislu čl. 18. st. 2. ZV-a jer se isti nastavio izvršavati usprkos protivljenju tuženika obzirom su različite osobe – različiti najmoprimci tužitelja nastavili izvršavati posjed.

16. Zaključak prvostupanjskog suda da je tuženik zabranom najmoprimcima tužitelja koristiti predmetni prolaz radi pristupa u obiteljsku kuću tužitelja smetao posjed tužitelja kao osobe koja godinama navedeni prolaz koristi za potrebe prilaza kući na način da je onemogućio treće osobe koje to čine po dopuštenju tužitelja, te da stoga ima pravo na zaštitu posjeda, kao i da je zaštita posjeda zatražena sudskim putem u roku unutar 30 dana od dana kada je tuženik posljednji put uznemirio njegov posredni posjed, a neposredni posjed njegovih najmoprimaca u cijelosti prihvaća ispravnim ovaj sud.

17. Žalitelju valja ukazati da je odredbom čl. 21. st. 3. ZV-a propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja. Pravilan je stav suda prvog stupnja da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena unutar roka od 30 dana. Ovo stoga što iz iskaza tuženika, svjedoka PČ, JČ, MČ i UČ, supruge tuženika proizlazi da je tuženik 16. studenog 2021. zabranio prolazak najmoprimcima, a nakon čega više nisu prolazili spornim prolazom, dok je tužba podnesena 13. prosinca 2021., dakle unutar roka od 30 dana, slijedom čega ostali žalbeni navodi nisu od odlučnog značaja.

18. Po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud je na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pružanjem posjedovne zaštite tužitelju pravilno primijenio materijalno pravo (čl. 20., 21., 22. i 23. ZV-a).

19. Ocjenu i analizu iskaza saslušanih svjedoka koje u žalbi daje tuženik ovaj sud ne prihvaća jer je prvostupanjski sud savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno i izveo pravilne zaključke na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

20. Slijedom iznijetog, navodima žalbe tuženika ispravnost i zakonitost rješenja suda prvog stupnja nije dovedena u sumnju.

21. Odluka o trošku pravilna je i zakonita, utemeljena na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( „Narodne novine“ broj 138/23).

22. Tuženiku nije dosuđen trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu jer sa žalbom nije uspio (čl. 166. st. 1. ZPP-a u svezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a), slijedom čega je odlučeno kao pod II. izreke rješenja.

23. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu jer navedena radnja nije bila potrebna za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari (čl. 155. st. 1. ZPP-a) te je odlučeno kao pod III. izreke rješenja.

24. Temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP-a valjalo je odlučiti kao u izreci.

Osijek, 4. kolovoza 2025.

Sutkinja

Sanja Sušilović