Poslovni broj P Ob-59/2023-85
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Lani Stanić Bulum, u pravnoj stvari tužiteljice IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Andrej Greguš, odvjetnik iz Dubrovnika, Vukovarska 22 protiv tuženika MN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Hreljac, odvjetnik iz Varaždina, Ankice Opolski 2, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 3. lipnja 2025. u prisutnosti tužiteljice i punomoćnika stranaka, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 1. kolovoza 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je IN, OIB [osobni identifikacijski broj] suvlasnica za 1/2 dijela obiteljske kuće izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i na čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj je kuća izgrađena, što je tuženik MN, OIB [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.
II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica IN, OIB [osobni identifikacijski broj] traži utvrditi je suvlasnicom u ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.
[adresa] na kojoj je kuća izgrađena.
III. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 1.111,04 EUR.
IV. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka za iznos od 1.653,00 EUR.
Obrazloženje
1. Tužiteljica IN u tužbi podnesenoj 25. veljače 2019. protiv tuženika MN, radi utvrđenja bračne stečevine, navodi da su stranke bivši supružnici čiji je brak razveden presudom Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-517/1981 od 22. listopada 1981. i da je tijekom zajedničkog života na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je tuženik upisan kao isključivi vlasnik i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje su stranke izvanknjižni vlasnici, izgrađena obiteljska kuća. Tvrdi da je njihov doprinos u stjecanju imovine podjednak, što je već utvrđeno pravomoćnom presudom Općinskog suda u Korčuli poslovni broj P-232/1983 od 25. studenog 1987., ali da je u njoj katastarska oznaka zemljišta pogrešna. Slijedom navedenog, traži da se utvrdi njeno pravo vlasništva predmetne nekretnine u ½ dijela, da joj tuženik izda valjanu ispravu za upis tog prava u zemljišnoj knjizi i potražuje troškove postupka.
1.1. Preinačenu tužbu iz podneska od 20. listopada 2020. povlači na ročištu održanom 23. listopada 2020., ustrajući u prvobitno postavljenom tužbenom zahtjevu zbog čega je zahtjev iz podneska od 20. listopada 2020. na tom ročištu utvrđen povučenim.
2. U odgovoru na tužbu zaprimljenom 21. svibnja 2019., ispravljenim podneskom od 11. lipnja 2019., tuženik prije svega, pozivajući se na pravomoćnu presudu Općinskog suda u Korčuli poslovni broj P-232/1983 od 25. studenog 1987., ističe prigovor presuđene stvari i predlaže tužbu odbaciti. Ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navodeći da on nije ni knjižni ni izvanknjižni vlasnik te nekretnine i da tužiteljica nije ovlaštena od njega zahtijevati tabularnu ispravu. Osporava i tvrdnju da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu jer da je tu nekretninu kupio 1998., 18 godina nakon razvoda braka. Navodi dalje da obiteljska kuća u vrijeme razvoda braka nije bila dovršena, da je u braku samo započeta gradnja i da je u nju uložio znatna sredstva. Predlaže stoga, u slučaju da sud ne odbaci tužbu, tužbeni zahtjev odbiti.
3. U ovom je postupku Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli presudom poslovni broj P Ob-41/2019 od 4. ožujka 2021. prihvatio tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica traži da se utvrdi suvlasnicom za 1/2 dijela obiteljske kuće izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i na čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da se tuženiku naloži priznati navedeno (točka I. izreke), a odbijen u dijelu kojim zahtijeva izdavanje valjane isprave za upis predmetnih nekretnina u zemljišnoj knjizi na njeno ime za 1/2 dijela (točka II. izreke) i u točki III. izreke tuženiku naloženo naknaditi troškove postupka tužiteljici.
3.1. Rješenjem poslovni broj P Ob-41/2019 od 25. siječnja 2021. odbijen je prijedlog DN za sudjelovanjem u ovom postupku kao umješača na strani tuženika.
3.2. Nadalje, rješenjem poslovni broj P Ob-41/2019 od 23. ožujka 2021. odbijen je prijedlog tužiteljice od 17. ožujka 2021. za donošenje dopunske presude u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji glasi "s osnova bračne stečevine" i "kao i opisanih čestica na kojima je kuća izgrađena".
3.3. Presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob- 480/2021-2 od 4. travnja 2023. prvostupanjska presuda je potvrđena u točki II. izreke dok je u odnosu na točke I. i III. izreke ukinuta i predmet vraćen na ponovni postupak.
3.4. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-481/2021-2 od 4. travnja 2023. ukinuto je rješenje prvostupanjskog suda poslovni broj P Ob-41/2019 od 23. ožujka 2021. i predmet u tom dijelu vraćen na ponovno odlučivanje budući da je prijedlog za donošenje dopunske presude odbijen iz razloga koji se tiču osnovanosti tužbenog zahtjeva, a sud dužan odlučiti o svim zahtjevima stranaka.
3.5. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-482/2021-2 od 4. travnja 2023. je potvrđeno prvostupanjsko rješenje poslovni broj P Ob-41/2019 od 25. siječnja 2021. kojim se odbija sudjelovanje DN kao umješača na strani tuženika u ovoj parnici.
4. Tijekom postupka pregledani su presuda Općinskog suda u Korčuli poslovni broj P-232/1983 od 25. studenog 1987. (str. 2-4 spisa), presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-517/1981 od 22. listopada 1981. (str. 5-7 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 11. listopada 2018. (str. 8 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 13. prosinca 2018. (str. 9 spisa), fotografije dostavljene uz tužbu (str. 10 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 12. svibnja 2019. (str. 20 spisa), ugovor o doživotnom uzdržavanju od 29. studenog 2018. (str. 21-24 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 29. studenog 2018. (str. 25-30 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 29. studenog 2018. (str. 31-32 spisa), zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 29. studenog 2018. (str. 33-35 spisa), potvrda Područnog ureda za katastar Dubrovnik od 19. listopada 2018. (str. 39 spisa), kupoprodajni ugovor od 21. svibnja 1998. (str. 42, 114 spisa), povijesni zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 53-59 spisa), povijesni zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 20. rujna 2019. (str. 60-61 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Miša Bliša, dipl. ing. zaprimljeni 9. srpnja 2020. (str. 76-77 spisa), saslušani svjedoci ZN, BN, CN, AN, TN, SN i UN (str. 109-113 spisa), PN i VN (str. 125-127 spisa), DN (str. 228-231 spisa) i IN (str. 228-231 spisa) i spis Općinskog suda u Korčuli poslovni broj P-232/1983 (ranije P-450/1981),
5. Među parničnim strankama nije sporno da su bivši supružnici, da je njihov brak sklopljen 6. siječnja 1963. u Blatu, a razveden presudom Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-517/1981 od 22. listopada 1981. koja je postala pravomoćna 8. veljače 1982., a što proizlazi i iz same presude Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-517/1981 od 22. listopada 1981. niti je sporno da su za vrijeme trajanja braka stekli određenu imovinu, o čemu je pred Općinskim sudom u Korčuli, povodom tužbe od 22. prosinca 1981. vođena parnica pod poslovnim brojem P-232/1983.
5.1. Pregledom presude poslovni broj P-232/1983 od 25. studenog 1987. i cjelokupnog spisa Općinskog suda u Korčuli poslovni broj P-232/1983 je utvrđeno da su stranke u braku izgradile obiteljsku kuću u [adresa], da je ovaj objekt građen od 1976. do 1979. s time što su još ranije bili obavljeni pripremni radovi i iskop septičke jame, da je kuća izgrađena na zemljištu koje je nekada bilo vlasništvo tuženikovih roditelja, a koje je darovano za potrebe tadašnje obiteljske zajednice stranaka, da je doprinos supružnika u stjecanju ove imovine podjednak, da je presudom Općinskog suda u Korčuli poslovni broj P-232/1983 od 25. studenog 1987. utvrđeno da je tužiteljica suvlasnica za 1/2 dijela i da je tuženik suvlasnik za 1/2 dijela bračne imovine koja se sastoji od izgrađene obiteljske kuće u [adresa] na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da se kuća sastoji od sobe, kuhinje, predsoblja, kupatila, wc-a i garaže u prizemlju te tri sobe i kuhinje na katu slijedom čega je tuženik dužan tužiteljici izdati tabularnu ispravu za upis 1/2 dijela navedene kuće u zemljišnim knjigama jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda i da je ova presuda potvrđena presudom Okružnog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-426/1988 od 22. studenog 1989.
6. U odnosu na prigovor presuđene stvari kojeg tuženik ističe u odgovoru na tužbu i u njemu ustraje tijekom cijelog postupka valja reći da je već u ranijoj presudi donesenoj u ovom postupku utvrđeno da je prigovor neosnovan jer ne postoji objektivni identitet između izreke presude Općinskog suda u Korčuli poslovni broj P-232/1983 od 25. studenog 1987. i tužbenog zahtjeva istaknutog u ovom postupku budući da je prema sadržaju pravomoćne presude Općinskog suda u Korčuli poslovni broj P-232/1983 od 25. studenog 1987. odlučeno o tome što predstavlja bračnu stečevinu, uz napomenu da je riječ o obiteljskoj kući u [adresa] koja se sastoji od prizemlja i kata s opisanim rasporedom prostorija i o suvlasničkim udjelima u tako stečenoj imovini, čime je uređen međusobni odnos između stranaka povodom razvoda braka, s time da u toj presudi opisana nekretnina nije označena na način da bi se presuda mogla provesti u zemljišnim knjigama, a nalog za upis u zemljišne knjige odnosno nalog za izdavanje tabularne isprave odnosi na posve drugu katastarsku česticu, čak i drugu katastarsku općinu gdje se nalazi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok tužbom u ovom postupku tužiteljica zahtijeva utvrđenje vlasništva u ½ dijela točno određenih nekretnina (kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Da je pravilan zaključak prvostupanjskog suda potvrdio je u obrazloženju presude i rješenja poslovni broj Gž Ob-480/2021-2 od 4. travnja 2023. i drugostupanjski sud, posebno ukazujući na članak 4. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22, dalje: ZZK) prema kojem je zemljište u smislu tog zakona dio zemljine površine koji je u katastru označen posebnim brojem i imenom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica), a da u konkretnom slučaju ni posebni broj ni ime katastarske općine u kojoj leži nisu identični tako da objektivni identitet između izreke presude Općinskog suda u Korčuli poslovni broj P-232/1983 od 25. studenog 1987. i tužbenog zahtjeva koji je istaknut u ovoj tužbi ne postoji. Stoga nisu ispunjene pretpostavke za odbacivanje tužbe u smislu članka 333. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) kako to tvrdi tuženik.
7. Prema stanju u zemljišnim knjigama (zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 11. listopada 2018. i 29. studenog 2018. i zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 13. prosinca 2018. i 12. svibnja 2019.) kč. br. [katastarska čestica] je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vrt s površinom od 52 m2 u vlasništvu tuženika u cijelosti dok je kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vrt površine 34 m2, a kao suvlasnici u 1/3 dijela svaki upisani EN, ON i NN. Stvarni izgled predmetne nekretnine prikazan je na fotografijama dostavljenim uz tužbu, a utvrđen i neposrednim opažanjem suda prilikom očevida provedenog 15. studenog 2019. uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke Miša Biliša, dipl. ing. kada je utvrđeno da je predmet spora stambena zgrada uz lokalnu betoniranu cestu koja ima prizemlje i kat, pri čemu se do prostora na katu pristupa vanjskim stepenicama koje se, a gledajući s ceste prema kući, nalaze s lijeve strane i da s desne strane zgrada graniči sa vrtom koji je ograđen zidom. Identificirajući nekretninu sudski je vještak izjavio da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti izgrađena postojećom stambenom zgradom, da sa zapadne strane graniči s prolazom, s južne kolnom cestom i da istočna granica te katastarske čestice prolazi zapravo kroz postojeći objekt, zatim da se kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proteže istočno od prethodno opisane katastarske čestice i u naravi čitav zapadni dio nekretnine obuhvaćen zgradom dok istočni dio ove katastarske čestice čini prolaz i vrt. Vještak je sudu u nalazu i mišljenju od 9. srpnja 2020. dostavio i skicu lica mjesta na kojoj je jasno prikazan položaj katastarskih čestica koje su predmet ovog postupka u odnosu na susjedne nekretnine, a označene su i stvarne dimenzije kuće koja je predmet ovog postupka. Da je na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena zgrada kojoj je dodijeljen kućni broj 95 proizlazi i iz potvrde Područnog ureda za katastar Dubrovnik od 19. listopada 2018. Očevidu su prisustvovali i svjedoci AN, LN, PN, VN, UN, TN, BN i ĆN, kojima je u naravi pokazana predmetna nekretnina i koji u svojim iskazima potvrđuju da je riječ o kući koju su za vrijeme trajanja braka gradili supružnici UN. Tako se svjedok BN koji živi svega dvadesetak metara dalje, sjeća vremena kada se kuća gradila, u vrijeme davanja iskaza (2020.) ima šezdeset, a kada je počela gradnja imao je petnaestak godina. Tvrdi da je zgrada bila dovršena dok su stranke živjele u braku. Svjedoci AN, koji je u vrijeme postavljanja gornje betonske ploče imao nekih devetnaest godina, a u vrijeme iskazivanja (2020.) šezdeset jednu i CN, koji nije bio na očevidu, ali do prije dvadesetak godina susjed, sjećaju se vremena kada su supružnici UN gradili kuću. AN je zajedno s ostalim mještanima i osobno sudjelovao u nekim radovima no svjedocima nije poznato na koji su način razriješeni imovinski odnosi nakon razvoda braka. Svjedoci TN i UN su djeca parničnih stranaka, sjećaju se radova na gradnji obiteljske kuće i sigurni su da njihovi roditelji nisu u braku stjecali bilu kakvu drugu nepokretnu imovinu, a posebice ne kuću u [adresa]. TN je u dobi od 53 godine (2020.), misli da je gradnja započela kada je ona išla u drugi ili treći razred osnovne škole, ima i fotografije iz 1979. s terase tako da je do tada svakako dovršena ugrubo gradnja i nalivena terasa. UN koji je rođen 1974. ne sjeća se puno radova na kući, ali vidio je jednu raniju sudsku odluku po kojoj je zaključio da je kuća suvlasništvo roditelja na jednake dijelove, s time da se kasnije ustanovilo da su presudom obuhvaćeni potpuno krivi brojevi čestica. Svjedok ZN nije bio prisutan na očevidu od 15. studenog 2019., ali mu je poznato da je kuća koja je predmet ove parnice, a od koje živi udaljen tridesetak metara, bila uglavnom dovršena do 1980., s time da se i nakon razvoda braka stranaka uređivala. I svjedokinja SN sjeća se da je kao dijete boravila na terasi obiteljske kuće koja je građena na zemljištu koje je jednim dijelom pripadalo njenom ocu, a kuću su zajednički gradili supružnici UN. Svjedokinja DN navodi da je pozvana dati iskaz radi "njihove kuće", da su se stranke službeno rastale 1981., ali da je tužiteljica pošla već u 1980., zatim da su stanovali u staroj kući, a na tu staru nadodana nova jer se po zakonu drugačije nije ni moglo graditi, da se taj novi dio počeo graditi 1975., i to septička jama i temelji, da je u srpnju 1977. na gornjem dijelu stavljena zadnja ploča, da je i tužiteljica pomagala jer su još bili u braku, a tuženik u Australiji, kuhala radnicima, iako je radila i u Komodoru te da su neki radovi na kući rađeni i nakon što je tužiteljica otišla. Tužiteljica IN navodi da su kuću počeli graditi 1973. ili 1974., da se ona zaposlila 1972. u hotelskom poduzeću Orebić, kasnije vojno odmaralište Komodor i tamo radila do 1987., a on 1972. u poduzeću Gradina kao vozač kamiona. Imali su ušteđevinu iz Australije i trošili je za život dok se nisu zaposlili, a i za gradnju. Ona se brinula o dvoje djece i tuženikovoj majci. Tuženik je 1976. rekao da ide u Australiju, a ona nastavila graditi kada je on otišao 1976., pomagali su joj i radnici i s posla radnici i digla kredit na svoje ime, misli 200.000,00 dinara i osposobila apartman s kuhinjom i wc-om i garažu, koji je 1976. bio izgrađen, ali nije bio gotov u smislu da nije bio opremljen već ga je ona opremila s tim kreditom 1977. Gornji dio je bio izgrađen 1978., bile su četiri sobe i wc, prozori i vrata, prozori i žbuka unutra su bili dok sanitarni čvor još nije bio. 1981. je tuženik došao da se sporazumno razvedu i vratio u Australiju. Tada ga je pitala da joj da ispravu vezano za kuću, ali on to nije učinio i rekao je da će to lako, da će se on vratiti, a onda je došao rat i nisu to riješi, a ona ostala s dvoje djece. Točno je da se odselila u travnju 1980., a nije dolazila jer joj nisu dali ključ. Iskaze svjedoka, dovodeći ih u vezu s iskazom tužiteljice i ostalim utvrđenjima iz ovog postupka i postupka poslovni broj P-232/1983, sud ocjenjuje uvjerljivim, životnim i logičnim te stoga prihvaća kao vjerodostojne.
8. Polazeći od nespornih činjenica i činjenica utvrđenih pregledom presude poslovni broj P-232/1983 od 25. studenog 1987., potvrđene presudom drugostupanjskog suda poslovni broj Gž-426/1988 od 22. studenog 1989. i cjelokupnog spisa Općinskog suda u Korčuli poslovni broj P-232/1983, dakle da su parnične stranke IN i MN bivši supružnici, da je njihov brak sklopljen 6. siječnja 1963., a razveden 8. veljače 1982., da su stranke u braku izgradile obiteljsku kuću u [adresa], da je ovaj objekt građen od 1976. do 1979., a pripremni radovi i iskop septičke jame izvršeni i ranije, da je kuća izgrađena na zemljištu tuženikovih roditelja koje je darovano za potrebe tadašnje obiteljske zajednice stranaka i da je doprinos supružnika u stjecanju imovine podjednak, a posebno da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Korčuli poslovni broj P-232/1983 od 25. studenog 1987. utvrđeno da je tužiteljica suvlasnica za 1/2 dijela izgrađene obiteljske kuće u [adresa], dovodeći ove činjenice u vezu s ostalim činjenicama utvrđenim pregledom isprava i saslušanjem svjedoka i stranka u postupku poslovni broj P-232/1983 i ovom postupku, sud zaključuje da je tužiteljica na temelju odredbe članka 10. Osnovnog zakona o braku ("Službeni list FNRJ" broj 29/46, 36/48, 44/51, 18/55, "Službeni list SFRJ" broj 12/65, 28/65, "Narodne novine" broj 52/71, 11/78) suvlasnica 1/2 dijela obiteljske kuće izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i na čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan priznati. Naime, na ročištu održanom 3. lipnja 2025., na kojem je glavna rasprava započeta iznova iz razloga što se ročište održava pred drugim sucem pojedincem, punomoćnici su izjavili da su stranke suglasne da se dokazi koji su već izvedeni u ovom postupku i dokazi izvedeni u postupku poslovni broj P-232/1983 ne izvode ponovno (članak 315. stavak 3. ZPP-a). Sud u ovom postupku nije proveo dokaz saslušanjem tužitelja budući da prema navodima njegovog punomoćnika tuženik nije mogao niti će moći pristupiti na ročište jer je teško bolestan i nepokretan, dodajući da je upitno bi li se moglo provesti saslušanje i putem zamolnice, imajući u vidu i načelo ekonomičnosti sadržano u članku 10. stavku 1. ZPP-a te činjenicu da je tužitelj svoj iskaz dao u postupku poslovni broj P-232/1983, na koju ukazuje i njegov punomoćnik. S obzirom da tuženik istovremeno ističe prigovor presuđene stvari i osporava da bi kuća izgrađena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila bračna stečevina stranaka valja reći da, iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi iz kojeg razloga je u tužbi podnesenoj u postupku poslovni broj P-232/1983 navedeno da je kuća koju su gradile parnične stranke izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], moguće je pretpostaviti da se radi o pogrešci budući da iz iskaza svjedoka i stranaka proizlazi da ne postoji druga kuća koju su stranke gradile osim kuće izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa tako niti na području k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica na ročištu od 3. lipnja 2025. potvrđuje da se u ovom postupku i postupku poslovni broj P-232/1983 radi o istoj kući, da je ista kuća predmet i jednog i drugog postupka, a na upit iz kojeg je razloga u predmetu poslovni broj P-232/1983 naznačena čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužiteljica odgovara da je to iz razloga što je došlo do zamjene čestica između tadašnjih vlasnika, što potvrđuje i u svom iskazu, a iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je doista čest. zem. [katastarska čestica] ali k. o. [katastarska općina] upisana kao vlasništvo INE. Da se radi o istoj kući razvidno je i iz toga što je presudom poslovni broj P-232/1983 od 25. studenog 1987. utvrđeno da se kuća sastoji od sobe, kuhinje, predsoblja, kupatila, wc-a i garaže u prizemlju te tri sobe i kuhinje na katu, da je prilikom očevida na licu mjesta utvrđeno da je iznad prizemlja izgrađen kat, da se prema cesti nalazi garaža i da su svjedoci koji su bili prisutni na očevidu (AN, PN, VN, UN, TN i BN) potvrdili da se radi o kući koju su zajedno gradili supružnici UN. Upravo kuća koja se prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka od 9. srpnja 2020. nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kao i na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kč br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) predstavlja imovinu koju su stranke stekle u braku, o čemu je, jednako kao i o njihovom doprinosu u stjecanju te imovine odnosno suvlasničkim omjerima pravomoćno odlučeno presudom Općinskog suda u Korčuli poslovni broj P-232/1983 od 25. studenog 1987.
8.1. Što se tiče ugovora o kupoprodaji od 21. svibnja 1998., na kojeg se poziva tuženik, navodeći kako je kč. br. [katastarska čestica] kupio nakon razvoda braka i da zbog toga ne može predstavljati bračnu stečevinu (iako tvrdi da je o zahtjevu tužiteljice već pravomoćno presuđeno u drugom postupku) za navesti je da svjedok CN, bivši susjed stranaka, potvrđuje da je to ugovor kojeg je potpisao kao jedan od nasljednika pok. oca GN, ali pojašnjava da ga je naknadno potpisao na zahtjev tuženika dok je stvarna prodaja zemljišta na kojem je kuća izgrađena bila sedamdesetih godina, možda i ranije. Svjedok AN navodi da je jedan dio zemljišta na kojem je kuća izgrađena bio u vlasništvu njegovog oca, da im je njegov otac to prodao za gradnju kuće, ali da o tome nije postojala valjana isprava zbog čega su on, brat CN i sestra SN kao očevi nasljednici, u najboljoj namjeri, na zahtjev tuženika, kasnije potpisali o tome jednu ispravu. Svjedokinja SN pojašnjava da je ugovor kojeg su potpisali bio potvrda o ranije izvršenoj prodaji zemljišta za gradnju kuće supružnika UN. Tijekom postupka poslovni broj P-232/1983 tuženik je tvrdio da je ovo zemljište stekao nasljedstvom, međutim, kako je već navedeno, u tom je postupku utvrđeno da je zemljište darovano za potrebe tadašnje obiteljske zajednice stranaka, a ovaj zaključak sadržan i u drugostupanjskoj odluci.
8.2. Nije od utjecaja na odluku suda ni prigovor tuženika da obiteljska kuća u trenutku kada je brak stranaka razveden nije bila dovršena i da ju je on naknadno uređivao, a na koje okolnosti su u postupku iskazivali i svjedoci PN, koja nema saznanja o kući odnosno njenoj gradnji prije 1980. i VN, koji je kuću vidio prvi put 1981. i nema saznanja iz razdoblja prije toga. Naime, presudom Općinskog suda u Korčuli poslovni broj P-232/1983 od 25. studenog 1987. pravomoćno je utvrđeno da su stranke na jednake dijelove suvlasnici predmetne obiteljske kuće koja se sastoji od sobe, kuhinje, predsoblja, kupatila, wc-a i garaže u prizemlju te tri sobe i kuhinje na katu. Sva eventualna naknadna ulaganja tuženika u ovu nekretninu ne utječu na izmjenu suvlasničkih omjera bivših supružnika već tuženik svoja prava može ostvarivati u odgovarajućem postupku povodom obveznopravnog zahtjeva.
8.3. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji glasi "na osnovu bračne stečevine" valja reći da je ovaj dio tužbenog zahtjeva izostavljen iz razloga što u izreku presude nije potrebno unositi pravnu osnovu stjecanja. Tužbeni zahtjev mora biti određen u smislu članka 186. stavka 1. ZPP-a u vezi s člankom 29. stavkom 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24), a pravna je osnova vidljiva iz obrazloženja presude. Pored toga, presudom poslovni broj P-232/1983od 25. studenog 1987. je već pravomoćno utvrđeno, između ostalog, da kuća u [adresa] predstavlja bračnu stečevinu čiji su suvlasnici parnične stranke u ½ dijela.
9. Budući da je prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka, a kako je to utvrđeno i prilikom očevida 15. studenog 2019. kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti izgrađena postojećom stambenom zgradom, a kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo tuženika u cijelosti sud je prihvatio tužbeni zahtjev i u dijelu kojim tužiteljica traži da se utvrdi suvlasnicom u ½ dijela te čestice dok je, imajući u vidu da su kao suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane treće osobe (EN, ON i NN), u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužbeni zahtjev odbijen, sve imajući u vidu odredbu članka 2. stavka 1. ZPP-a prema kojoj u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.
10. Uzimajući u obzir da su predloženi na okolnosti koje nisu sporne ili na okolnosti koje sud već smatra dovoljno utvrđenim ili koje nisu od utjecaja na donošenje odluke, sud nije provodio daljnje dokaze koje su predlagale stranke (članak 220. stavak 2. ZPP-a). Iz istih razloga nije posebno cijenio ni preostale izvedene dokaze. Zapisnik predan na ročištu od 22. siječnja 2025. nije uzet u obzir iz razloga što je pregled ove isprave predložen protivno odredbi članka 299. stavka 2. ZPP-a.
11. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke.
12. U odnosu na troškove postupka odluka je donesena na temelju odredbi članka 154. stavka 2. ZPP-a i članka 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora od 2.787,18 EUR i djelomičan uspjeh stranaka u parnici u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Tako je sud najprije utvrdio da je uspjeh tužiteljice u parnici 70 % (40 % u odnosu na visinu + 100 % u odnosu na osnovu = 140 % : 2 = 70 %), a uspjeh tuženika 30 % (60 % u odnosu na visinu + 0 % u odnosu na osnovu = 60 % : 2 = 30 %) i tako dobio postotak od 40 % kojeg je tuženik dužan naknaditi tužiteljici.
12.1. Na ročištu održanom 3. lipnja 2025. tužiteljica je zatražila naknadu troškova postupka u ukupnom iznosu od 2.764,04 EUR, koji se odnosi na trošak sastava tužbe od 25. veljače 2019. u iznosu od 200,00 EUR, troškove sastava podnesaka od 7. kolovoza 2019. i 21. listopada 2020. u iznosu od po 200,00 EUR, troškove zastupanja na ročištima od 11. lipnja 2019., 4. rujna 2019., 15. studenog 2019., 23. listopada 2020., 22. siječnja 2021., 22. siječnja 2025. i 3. lipnja 2025. u iznosu od po 200,00 EUR, PDV u iznosu od 500,00 EUR, kao i trošak sudskih pristojbi za tužbu i presudu u iznosu od po 65,00 EUR i trošak vještačenja u iznosu od 134,04 EUR.
12.2. Tužiteljici na temelju odredbe Tbr. 7. t. 1., Tbr. 8. t. 1. i 4. i Tbr. 9. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023, dalje: OT) pripada pravo na troškove sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR Tbr. 7. t. 1. OT-a), sastava podneska od 7. kolovoza 2019. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT-a), sastava podneska od 21. listopada 2020. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. t. 4. OT-a), zastupanja na ročištima od 11. lipnja 2019., 4. rujna 2019., 15. studenog 2019., 23. listopada 2020., 22. siječnja 2021., 22. siječnja 2025. i 3. lipnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR za svako ročište (Tbr. 9. t. 1. OT-a) i PDV od 25% na zatraženi trošak (Tbr. 46. OT-a) u iznosu od 462,50 EUR. Tužiteljici pripada pravo i na trošak sudske pristojbe za tužbu i presudu iz razloga što je ove pristojbu dužna platiti na temelju odredbe članka 3. stavka 1. i 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18), s time da je tužiteljica iza tužbu i za presudu zatražila iznos od 65,00 EUR (članak 2. stavak 1. ZPP-a).
12.3. Uzimajući u obzir prethodno utvrđeni iznos od ukupno 2.442,50 EUR i utvrđeni uspjeh u sporu tužiteljici je dosuđen iznos od 977,00 EUR i, neovisno o uspjehu u sporu, trošak vještačenja u iznosu od 134,04 EUR (članak 2. stavak 1. ZPP-a), što ukupno iznosi 1.111,04 EUR i stoga je, u roku propisanom odredbom članka 328. stavka 2. ZPP-a, naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici troškove ovog postupka u ukupnom iznosu 1.111,04 EUR (točka III. izreke) dok je u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troškova postupka odbijen (točka IV. izreke).
U Dubrovniku 1. kolovoza 2025.
Sutkinja
Lana Stanić Bulum
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana održavanja ročišta za objavu presude ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu odnosno od primitka ovjerenog prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
DNA:
1. odvjetnik Andrej Greguš, Vukovarska 22, Dubrovnik
2. odvjetnik Marko Hreljac, Ankice Opolski 2, Novi Marof