Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Poslovni broj Gž-80/2023-5

Osijek, Europska avenija 7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Anđele Bošković Rajković, predsjednice vijeća, te sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća dr. sc. Sanje Zagrajski i sutkinje Tatjane Varžić članice vijeća, u građanskoj pravnoj stvari tužiteljice AC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Nita Svilokos, odvjetnica u Dubrovniku, protiv tuženika Grada Dubrovnika, Dubrovnik, Pred Dvorom 1, OIB 21712494719, radi: utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-821/2020 od 23. rujna 2022., na sjednici vijeća održanoj 31. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba tužiteljice se uvažava, ukida presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-821/2020 od 23. rujna 2022. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

II. Naređuje se da ponovljeno suđenje provede drugi sudac suda prvog stupnja.

III. O troškovima žalbenog postupka odlučit će sud prvog stupnja u konačnoj odluci kojom završava ovaj spor.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I.Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica, PC, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnica za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa je dužan tuženik temeljem ove presude trpjeti uknjižbu prava vlasništva na njeno ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika."

II. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadom parničnog troška od 29.947,80 kn."

2. Ovu presudu suda prvog stupnja pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužiteljica zbog razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP) te predlaže da se žalba prihvati i pobijana presuda ukine, predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, podredno preinači i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan, s tim da potražuje trošak za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode tužiteljice, ovaj sud je utvrdio da je sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka na koje ovaj sud pazi na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 354. st. 2. ZPP-a.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da je dosjelošću stekla pravo vlasništva kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], s tim da je tuženik dužan na temelju ove presude trpjeti uknjižbu prava vlasništva na ime tužiteljice uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.

7. Sud prvog stupnja odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan uz obrazloženje da posjed tužiteljice i njezinog prednika nije bio pošten, ali i zbog razloga da nije proteklo vrijeme od 40 godina koje je potrebno za dosjedanje predmetne nekretnine.

8. Osnovano tužiteljica osporava potpunost i pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja jer se za sada ne mogu prihvatiti utvrđenja suda prvog stupnja u vezi poštenja tužiteljice i njezinih prednika.

8.1. Naime, sud prvog stupnja navodi da prvenstveno posjed prednika tužiteljice sada pok. ZC nije bio pošten u odnosu na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], jer da iz spisa tog suda poslovni broj Z-257/59 proizlazi da je vodio postupak pred Kotarskim sudom u Dubrovniku i da je raskinuo suvlasničku zajednicu sa nadležnim organom općenarodne imovine i da je prema toj podjeli "čestica 853 vrt dio kuće z. ul. [broj ZK uloška] u površini 1443m2 podijeljena u č. zem. [katastarska čestica] vrt površine 1293m2, 853/2 vrt površine 65m2 i č. zem. [katastarska čestica] vrt površine 85 m2".

8.2. Tužiteljica je u ovom postupku saslušana ali iako uopće nije iskazivala niti je bila upitana ima li ikakvih saznanja o tom razvgnuću suvlasničke zajednice, sud prvog stupnja zaključuje da "…iz iskaza tužiteljice AC je jasno da je ista od udaje 1962. živjela u zajednici sa pok. ZC, sve do njegove smrti 1989.g., tako da se upravo iz ove činjenice izvodi zaključak da je itekako bila upoznata sa pravnom sudbinom, kako kuće tako i okolnog zemljišta. Činjenica što je obitelj ZC i dalje, nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice, nastavila koristiti nekretninu 853/1 i saditi na njoj voćke te prolaziti istom sa puta i parkinga koji leži južno od navedene čestice, ne čini njezin posjed i posjed njenih pravnih prednika poštenim posjedom.".

9. Nadalje, u vezi vremena potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sud prvog stupnja nije utvrdio odlučnu činjenicu kada je izvršen upis prava vlasništva tuženika i na temelju koje osnove, a niti je vodio računa o pravnom stajalištu Europskog suda za ljudska prava iz predmeta Trgo protiv Hrvatske, Zahtjev broj 35298/2004 od 11. lipnja 2009.

9.1. Također, tužiteljica osnovano u žalbi navodi da je sud prvog stupnja propustio valjano ocijeniti što je točno kupio prednik tužiteljice HC 1951. i očitovanje vještaka o prvobitnoj kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i naknadnim cijepanjima te kč. br. i što čini prema novoj izmjeri kč. br. [katastarska čestica]., k. o. [katastarska općina].

10. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim, samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, kada se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki i to: da prvenstveno stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme (i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja vlasništva putem dosjelosti te da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću).

11. Pitanje poštenja odnosno savjesnosti posjeda, po prirodi stvari ovisi o činjeničnim utvrđenjima svakog konkretnog slučaja, prema kojima se zaključuje o kvaliteti posjeda potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

12. U konkretnom slučaju za razrješenje odnosa između stranaka, ima se primjenjivati mjerodavno pravo koji je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle, pravna pravila Općeg građanskog zakonika, koja se primjenjuju na temelju odredbe čl. 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije („Službeni list FNRJ“ broj 86/1946) na koje se sud prvog stupnja pravilno pozvao.

13. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460 bivšeg OGZ-a, za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti, zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina, nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Takva odredba nalazi se i u čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91., u daljnjem tekstu: ZOVO) i u čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12. i 152/14., u daljnjem tekstu: ZV).

14. Na temelju navedenoga pravnog pravila, pretpostavka za stjecanja prava vlasništva dosjelošću, uvijek je bio pošten posjed, dok prema odredbi čl. 18. st. 3. ZV-a, posjed je pošten odnosno savjestan, ako posjednik koji ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti slučaja imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

15. U smislu odredbe čl. 159. st. 4. ZV-a samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, Županija i jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koji ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili opće korisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten samostalni posjed, neprekidno traje dvostruko vrijeme od onog iz st. 2. i 3. toga članka (20 godina za zakonit, istinit i pošten posjed i 40 godina za barem pošten posjed).

16. Prema ustaljenoj sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a nego na temelju drugih odredaba toga zakona.

16.1. Nakon odluke ESLJP-a u predmetu A protiv Republike Hrvatske moguće je uračunavati u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, ako su pretpostavke za dosjedanje ispunjene u razdoblju do 17. studenog 1999. i ako na nekretnini ne postoji suprotstavljeni privatni interes trećih osoba. To nadalje argumentum a contrario znači da ukoliko na nekretninama bivšeg društvenog vlasništva pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nisu ispunjene do 17. sudenog 1999. rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računa se počev od 8. listopada 1991.

17. Budući da sud prvog stupnja nije utvrdio navedene odlučne činjenice, žalba tužiteljice je uvažena jer se za sada ne može prihvatiti zaključak suda prvog stupnja o neosnovanosti tužbenog zahtjeva, a predmet će biti vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

18. Ukinuta je i odluka o troškovima postupka jer će nova odluka o troškovima postupka ovisiti o novoj odluci o glavnoj stvari, a u toj novoj odluci o troškovima postupka sud prvog stupnja odlučiti će i o troškovima žalbenog postupka (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

19. Naređeno je da ponovljeno suđenje provede drugi sudac suda prvog stupnja (čl. 371. ZPP-a).

20. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 370. ZPP-a.

Osijek, 31. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća

Anđela Bošković Rajković