REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli-Pola

Kranjčevićeva 8, 52100Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-3/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to:

Brune Frankovića, predsjednika vijeća, Biljane Pamić, člana vijeća i suca izvjestitelja i Igora Rakića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomislavu Nikoliću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika 1. MR, [adresa], 23244 Tribanj, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ER, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnicima Karlu Suriću i Ivoni Stazić Malbaša, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Surić&Partneri d.o.o., radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2491/2023 od 14. studenog 2024. na sjednici vijeća održanoj 31. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužiteljice i ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2491/2023 od 14. studenog 2024. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženicima u roku 15 dana da solidarno tužitelju isplate iznos od 70.000,00 kn/9.290,60 euro s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, i to na iznos od:

- 5.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 01.05.2021. pa do isplate,

- 5.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 01.06.2021 pa do isplate,

- 5.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 01.07.2021 pa do isplate,

- 5.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 01.08.2021 pa do isplate,

- 5.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 01.09.2021 pa do isplate,

- 5.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 01.10.2021 pa do isplate,

- 5.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 01.11.2021 pa do isplate,

- 5.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 01.12.2021 pa do isplate,

- 5.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 01.01.2022 pa do isplate,

- 5.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 01.02.2022 pa do isplate,

- 5.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 01.03.2022 pa do isplate,

- 5.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 01.04.2022 pa do isplate,

- 5.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 01.05.2022 pa do isplate."

II. Nalaže se tužiteljici da tuženicima naknadi parnične troškove u iznosu od 1.100,00 eur, sve u roku 15 dana."

2. Tu presudu u cijelosti pravovremenom i dopuštenom žalbom pobija tužiteljica zbog bitnih povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 155/23.-dalje: ZPP) i apsolutno bitnih povreda parničnog postupka iz čl. 354 st. 2. toč. 6. i toč.11. ZPP, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je sud neosnovano odbio tužiteljicu s tužbenim zahtjevom za naknadu radi uporabe tuđe stvari obrazlažući da tužiteljica nema aktivnu legitimaciju jer je prodala nekretninu. Smatra da je takav stav suda neprihvatljiv budući da je tužiteljica pokrenula parnicu protiv tuženika kojom je tražila iseljenje iz nekretnine i naknadu za korištenje predmetne nekretnine za vrijeme dok je bila vlasnik iste, a tuženici su bili, kao i danas, nepošteni posjednici. Ističe da je odbijanjem tužbenog zahtjeva sud pogrešno primijenio materijalno pravo, a odbijanjem dokaznih prijedloga na okolnost visine tužbenog zahtjeva činjenično stanje je nepotpuno utvrđeno. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Sa žalbom je postupljeno na temelju odredbe čl. 359. st. 1. ZPP.

3.1. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice da joj tuženici na ime bespravnog korištenja njezine nekretnine oznake čest. 763 k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvor pov. 385 m2 u periodu od svibnja 2021. do svibnja 2022., isplate naknadu u mjesečnom iznosu od 663,61 eur, ukupno 9.290,60 eur sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa 1.-og u mjesecu do isplate koji zahtjev temelji na odredbi čl. 1120. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.) te čl. 163. i čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne Novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV)

6. Prvostupanjski sud je nakon utvrđenja da je u ovoj pravnoj stvari tužiteljica kao vlasnica nekretnine oznake čest. 4763 k. o. [katastarska općina] najprije podnijela protiv tuženika tužbu radi iseljenja i predaje u posjed predmetne nekretnine te isplate naknade za korištenje iste bez pravne osnove dana 11. lipnja 2021. zaprimljenu pod posl. br Ps- 11/21; da je za vrijeme trajanja tog postupka predmetnu nekretninu prodala ABC koji je na temelju Ugovora o prodaji nekretnine zaključenog 25. svibnja 2022., upisan kao vlasnik; da je tužiteljica potom povukla tužbu radi predaje u posjed predmetne nekretnine iz razloga što je istu prodala PR; da je novi vlasnik PR protiv tuženika podnio tužbu (zaprimljena pod posl. br. P-1892/22, sada posl. br. P-2220/23), radi predaje u posjed predmetne nekretnine i isplate naknade radi korištenja iste bez pravne osnove, zaključio da je prodajom nekretnine tužiteljica izgubila legitimaciju zahtijevati predaju u posjed predmetnu nekretninu pa time i pravo zahtijevati naknadu koristi koje je posjednik imao za vrijeme svog posjedovanja, odnosno da time što tužiteljica više nije vlasnica predmetne nekretnine nije niti aktivno legitimirana za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari pa je posljedično tome njezin tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan.

7. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju ukazuju tužiteljica jer presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama te nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina pravilnost i zakonitost. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. točke 6. ZPP jer neprihvaćanje prijedloga stranke za izvođenjem dokaza ne predstavlja navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka pa stoga nije ostvaren ovaj žalbeni razlog na koji u žalbi ukazuje žaliteljica.

8. Međutim, shvaćanje suda prvog stupnja da je tužiteljica prodajom nekretnine izgubila aktivnu legitimaciju za potraživanje naknade koristi koje je posjednik imao zbog posjedovanja te nekretnine za vrijeme dok je tužiteljica bila vlasnik iste, ne može se prihvatiti, a zbog takvog pogrešnog pravnog shvaćanja sud prvog stupnja propustio je utvrditi činjenice koje su odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovoj pravnoj stvari.

9. Naime, suprotno shvaćanju prvostupanjskog suda, time što je tužiteljica prodala predmetnu nekretninu oznake čest. 763 k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvor pov. 385 m2 trećoj osobi 25. svibnja 2022. i povukla tužbu u dijelu kojim je tražila predaju u posjed, tužiteljica nije izgubila aktivnu legitimaciju za potraživanje od posjednika naknade za korištenje te nekretnine za period dok je još bila upisana kao vlasnica iste u cijelosti.

10. U svezi primjene materijalnog prava navesti je da se u konkretnom slučaju obzirom je riječ o stvari (nekretnini) u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta), na traženje vlasnika od posjednika isplate naknade za bespravno korištenje stvari (nekretnine) primjenjuju odredbe čl. 164. st. 1. i čl. 165. st. 1. ZV, što znači da je za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno utvrditi pravni položaj posjednika.

10.1. Prema odredbi čl. 18. st. 3. ZV posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

10.2. Iz spisa predmeta proizlazi da prvotuženik nije osporio vlasništvo tužiteljice kao ni činjenicu da se nalazi u posjedu predmetne nekretnine te je prvotuženik najkasnije primitkom tužbe, odnosno vansudskog zahtjeva od 26. travnja 2021. kojom se poziva na predaju posjeda postao nepošten posjednik pa posljedično tomu, o tužbenom zahtjevu tužiteljice u odnosu na prvotuženika valja odlučiti primjenom odredbe čl. 165. ZV kojom je u stavku 1. propisano da nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.

10.3. Dakle, prvotuženik koji posjeduje nekretninu bez pravne osnove dužan je tužiteljici naknaditi koristi koje je imao od svog posjedovanja predmetne nekretnine i to u visini najamnine koju bi inače za takvo korištenje platio.

11. Tužiteljica je radi utvrđenja visine naknade za bespravno korištenje nekretnine oznake čest. 763 k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvor pov. 385 m2 u utuženom periodu predložila provođenje građevinskog vještačenja te po potrebi pribavu podataka porezne uprave o visini najamnina za sličnu nekretninu na predmetnom području, koji je dokaze, zbog pogrešnog pravnog pristupa u rješavanju ove pravne stvari, prvostupanjski sud odbio provesti radi čega je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

12. Osim toga, prvostupanjski sud je propustio raspraviti i prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na drugotuženu. Naime, drugotužena je već u odgovoru na tužbu istakla navedeni prigovor navodeći da nema niti je imala bilo kakvu vezu s predmetnom nekretninom te je kao dokaz priložila potvrdu o prijavi boravišta (str.14) a potom je na pripremnom ročištu (str,73) predložila saslušanje svjedoka ĐR kao i saslušanje stranaka. Međutim i tako predložene dokaze sud je odbio provesti te je propustio raspraviti navedeni prigovor drugotuženice radi čega je i u tom dijelu činjenično stanje ostalo nepotpuno i time pogrešno utvrđeno.

13. Stoga je žalbu tužiteljice valjalo je uvažiti i pobijanu presudu ukinuti primjenom odredbe čl. 370. ZPP i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

14. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, to je ukinuta i odluka o troškovima postupka sadržana u točki II. izreke.

15. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će provesti predložene dokaze radi utvrđenja visine zatražene naknade te će raspraviti prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na drugotuženu, nakon čega pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužiteljice a time i o cjelokupnim troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).

Pula - Pola, 31. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Bruno Franković