Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kžzd-50/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca toga suda Jasne Smiljanić kao predsjednice vijeća te Irene Kvaternik i Lidije Vidjak kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog PE, zbog kaznenih djela zadovoljenja pohote pred djetetom mlađim od petnaest godina iz članka 160. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19, 84/21, 114/22, - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: Kovm- 137/2023-27 od 07. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 30. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog PE.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. odbijen je prijedlog okrivljenog PE od 15. srpnja 2023. i 07. srpnja 2023. za izdvajanjem kao nezakonitih dokaza zapisnika o prepoznavanju sačinjenog 06. lipnja 2023 u prostorijama II. Policijske postaje Zagreb (listovi 22-23), zapisnika o ispitivanju osumnjičenika po članku 208a. ZKP s pripadajućim DVD snimkom ispitivanja od 06. srpnja 2023. (listovi 26 do 29), zapisnika o prvom ispitivanju okrivljenika s pripadajućom DVD snimkom ispitivanja od 07. lipnja 2023. (listovi 45 do 48), zapisnika o ispitivanju svjedoka žrtve maloljetne AE s pripadajućom snimkom ispitivanja (list 66 i listovi 68-74), zapisnika o ispitivanju svjedoka ZE od 01. srpnja 2023. (listovi 78-81) i zapisnika o ispitivanju svjedoka IE od 01. srpnja 2023. (listovi 82-85) kao neosnovan, a pod točkom II. na temelju odredbe članka 351. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19, 80/22 ,– u daljnjem tekstu: ZKP) i članka 86. stavak 4. ZKP izdvojeni su iz spisa, kao nezakoniti dokazi, izvješće o poduzetim izvidima II. Policijske postaje Zagreb od 05. lipnja 2023. s fotografijom stambene zgrade na adresi [adresa] (listovi 30-31) i službena zabilješka sastavljena 05. lipnja 2023. u prostorijama II. Policijske postaje Zagreb (list 32).
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio okrivljenik po braniteljici Višnji Drenški Lasan, odvjetnici iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP i članka 468. stavak 2. ZKP te zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. ZKP s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu, pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Spis je, u skladu s odredbom članka 495. u svezi članka 474. stavak 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, koje je vratilo spis sudu.
4. Žalba okrivljenika nije osnovana.
5. Žalitelj u žalbi navodi da je izreka pobijanog rješenja pod točkom I. nerazumljiva jer ne sadrži zakonsku osnovu na temelju koje je prvostupanjski sud donio takvu odluku, da se prvostupanjski sud u točki II. izreke pobijanog rješenja uopće nije pozvao na „Narodne novine“ broj 130/20 – Odluka i rješenje USRH, čime je izreka ostala nerazumljiva, te da prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja uopće nije obrazložio iz kojeg razloga je u okolnostima konkretnog slučaja primijenio Zakon o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19, 80/22) pa pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama čime je ostvarena povreda iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP. Žalitelj dalje tvrdi da je na opisani način ostvarena i povreda iz članka 468. stavak 2. ZKP jer je okrivljeniku grubo povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u vidu povrede prava na obrazloženu sudsku odluku.
6. Međutim, protivno istaknutim žalbenim prigovorima, iako je prvostupanjski sud propustio navesti zakonsku odredbu temeljem koje je odbio prijedlog okrivljenika za izdvajanje iz spisa kao nezakonitih dokaza navedenih pod točkom I. izreke pobijanog rješenja, izostanak numeracije zakonske odredbe ne čini izreku nerazumljivom i nezakonitom. Naime, sud je u izreci pobijanog rješenja pod točkom I. odbio izdvojiti iz spisa kao nezakonite dokaze one koje je taksativno nabrojio, a potom je u obrazloženju pobijanog rješenja za svaki od navedenih dokaza naveo jasne, dostatne i valjane razloge zbog kojih je donio odluku o odbijanju prijedloga pa pobijano rješenje u odnosu na točku I. sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama, a izreka je razumljiva jer iz nje nedvojbeno proizlazi da je okrivljenik odbijen s prijedlogom za izdvajanje točno određenih dokaza, pa nije ostvarena povreda iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP na koju ukazuje žalitelj. Isto tako, izreka pobijanog rješenja pod točkom II. nije nerazumljiva kako to pogrešno tvrdi žalitelj, jer je pobijanim rješenjem u izreci pod točkom II. navedeno koji je procesni zakon prvostupanjski sud primijenio pri donošenju pobijane odluke, a to je Zakon o kaznenom postupku u vrijeme donošenja pobijanog rješenja. Stoga niti u tom dijelu nije ostvarena žalbena osnova iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP, ali niti ona iz članka 468. stavak 2. ZKP jer pobijano rješenje u cjelini predstavlja dostatno obrazloženu sudsku odluku.
7. Nadalje, žalitelj u žalbi ističe da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje kada je zaključio da žalitelj ničim nije konkretizirao što je to što ukazuje na činjenicu da državni odvjetnik koji je provodio konkretnu istragu nije neovisan i nepristran, ističući da je upravo suprotno žalitelj kroz analizu zakonodavnog okvira i to Zakona o državnom odvjetništvu pokazao da neovisnost državnog odvjetnika nije poštivana na nivou zakonodavnog uređenja i to opširno obrazložio u odgovoru na optužnicu i na sjednici optužnog vijeća, ali sud o argumentima obrane nije dao svoj odgovor, pa žalitelj smatra da je time ostvarena povreda prava na obrazloženu sudsku odluku čime se grubo vrijeđa dostojanstvo podnositelja.
8. U odnosu na iznesene žalbene navode, ukazuje se žalitelju da na opisani način nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja niti povreda prava na obrazloženu sudsku odluku s obzirom da je pobijanim rješenjem pod točkom 6. obrazloženja prvostupanjski sud iznio detaljne, jasne i valjane razloge zbog kojih smatra da je poštivana neovisnost državnog odvjetnika koji je u ovom predmetu provodio istraživanje, a koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
9. Netočni su žalbeni navodi okrivljenika da sud uopće nije iznio razloge o odlučnim činjenicama, jer se uopće nije osvrnuo na argumente obrane vezano za nezakonitost dokaza, u odnosu na zapisnike o ispitivanju svjedoka ZE i IE koje ispitivanje je provedeno bez nazočnosti obrane. Suprotno istaknutim žalbenim tvrdnjama pobijanim rješenjem pod točkom 6.3. izneseni su detaljni, jasni i iscrpni razlozi zbog kojih prvostupanjski sud smatra da zapisnici o ispitivanju imenovanih svjedokinja nisu nezakoniti uz osvrt na argumente obrane iznesene u prijedlogu za izdvajanje. Takve razloge prihvaća u cijelosti i ovaj drugostupanjski sud, time da navedenom dodaje kako se pravo na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. Ustava RH i člankom 6. stavak 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u okviru kojeg je okrivljeniku zajamčeno konfrontacijsko pravo s mogućnošću kontradiktornog i neposrednog ispitivanja svjedoka u kaznenom postupku promatra kroz kazneni postupak u cjelini, a je li došlo do povrede tog prava moguće je utvrditi tek nakon dovršetka kaznenog postupka. Stoga, ispravno prvostupanjski sud u razlozima rješenja navodi da će okrivljenik moći ostvariti svoje pravo na ispitivanje svjedoka optužbe u fazi rasprave čime će se osigurati pravičnost suđenja i poštivanje prava obrane kroz načelo jednakosti oružja i ostvarivanje konfrontacijskog prava.
10. U odnosu na dokaz – zapisnik o prepoznavanju koji je sačinjen u prostorijama II. Policijske postaje dana 06. lipnja 2023. (listovi 22-23 spisa) žalitelj smatra da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da se radi o zakonitoj radnji obrazlažući to time što je radnji prepoznavanja okrivljenika nazočio branitelj i na istu nije stavio primjedbe, međutim po stavu obrane radnja prepoznavanja je provedena nezakonito jer branitelj nije bio prisutan kada su maloljetnoj oštećenici pokazane kompjuterske fotografije i fotografija iz osobne iskaznice, niti su ti predmeti pokazani okrivljeniku prije radnje osobnog pokazivanja okrivljenika maloljetnoj oštećenici. Međutim, suprotno iznesenim žalbenim prigovorima okrivljenika, okolnost da su maloljetnoj oštećenici policijski službenici dana 05. lipnja 2023. tijekom zaprimanja kaznene prijave u službenim prostorijama II. Policijske postaje Zagreb pokazali fotografiju starije muške osobe na računalu, ne čini radnju prepoznavanja nezakonitim dokazom. Naime, upravo je u skladu s člankom 301. stavak 2. ZKP policijski istražitelj tijekom radnje prepoznavanja osobe upitao mlt. oštećenicu da li joj je nakon vremena u kojem je opažala, a prije prepoznavanja, osoba prikazivana u naravi, na fotografiji, na računalu, evidenciji, snimci, zbirci podataka ili drugdje, te zna li druge okolnosti koje mogu utjecati na prepoznavanje nakon čega je ista izjavila da joj je dana 05. lipnja 2023. od strane policijske službenice tijekom zaprimanja kaznene prijave u službenim prostorijama II. Policijske postaje Zagreb pokazana na računalu fotografija starije muške osobe. Kako je navedena okolnost zabilježena u zapisniku o prepoznavanju i predstavlja zakonito postupanje policijskog istražitelja koji je provodio radnju prepoznavanja osobe, okolnost da u vrijeme podnošenja kaznene prijave kada je mlt. oštećenoj pokazana fotografija starije muške osobe na računalu bez nazočnosti branitelja okrivljenika, ne čini radnju prepoznavanja osobe nezakonitom, pri čemu valja istaknuti da u trenutku podnošenja kaznene prijave niti jedna osoba nema niti mora imati branitelja, radi čega nije u pravu okrivljenik da je navedeni zapisnik o prepoznavanju osobe nezakoniti dokaz.
11. Naposljetku, žalitelj smatra da je zapisnik o ispitivanju maloljetne oštećenice nezakoniti dokaz jer optužba nije omogućila obrani uvid u spis predmeta prije ispitivanja svjedoka na dokaznom ročištu, pa branitelj nije bio u mogućnosti obaviti svoju ulogu te je okrivljeniku time povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Međutim, suprotno istaknutim žalbenim prigovorima pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je braniteljica od trenutka određivanja istražnog zatvora protiv okrivljenika dana 07. lipnja 2023. pa do održavanja dokaznog ročišta dana 20. lipnja 2023. imala dostatno vrijeme i mogućnost izvršiti uvid u spis na više različitih načina i to u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu ili putem suca istrage Županijskog suda u Zagrebu, kako je to obrazloženo u pobijanom rješenju pod točkom 6.2., pri čemu u spisu nije zabilježeno da je branitelj odbijen sa zahtjevom za uvidom u spis. Stoga, okrivljeniku na opisani način nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje, te je ispravno prvostupanjski sud ocijenio da je zapisnik o ispitivanju maloljetne žrtve AE zakoniti dokaz.
12. Iz svih navedenih razloga utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio povrede na koje se poziva okrivljenik, a ispitujući pobijano rješenje u skladu s odredbom članka 494. stavak 4. ZKP utvrđeno je da nije počinio niti druge povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa je na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP žalba okrivljenika odbijena kao neosnovana.
U Zagrebu 30. srpnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Jasna Smiljanić
