Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1268/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Ljiljane Banac, predsjednice vijeća, Tatjane Varžić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Štefice Bukvić, članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice HA (OIB: [osobni identifikacijski broj]), H, HA 11a i 2. tužitelja SA (OIB: [osobni identifikacijski broj]), H, SA 11 a, (dalje: tužitelji), koje zastupa punomoćnik Željko Živković, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Željko Živković i Josipa Simsig Zorić iz Šibenika, protiv 1. tuženice ĐA r.SA pok.KA, [adresa], 2. tuženika EA, [adresa], 3. tuženice NA, [adresa] (kod sina GA), 4. tuženika ŽA (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], 5. tuženiice ŠA rođ. ŽA, [adresa], [obrt] 16; i 6. tuženice HAZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], koju zastupa punomoćnik Dean Prelević, odvjetnik iz Splita, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi 6. tuženice HAZ protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj P-1105/2020 od 24. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 30. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj P-1105/2020 od 24. travnja 2023.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda u odnosu na 6. tuženicu SAZ i presudom zbog ogluhe u odnosu na tuženike: 1. ĐA rođ. ŽA pok. KA, 2. EA pok. S, 3. NA pok. S, 4. ŽA i 5. ŠA rođ. ŽA, suđeno je:

„1. Utvrđuje se da su tužitelji SA (OIB: [osobni identifikacijski broj]), H, SA 11 a i HA (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], vlasnici, za po ½ dijela niže opisanih nekretnina:

-dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je na skici mjesta očevida izrađenoj po Zoranu Marinu, stalnom sudskom vještaku za geodeziju 22.rujna 2022., označen točkama T1-T2-T3-T12-T13-T4-T1, površine 140 m2;

-čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, koja je na skici mjesta očevida izrađena po Zoranu Marinu, stalnom sudskom vještaku za geodeziju 22.rujna 2022. označena točkama T3-T11-T10-T9-T3, površine 266 m2;

-dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je na skici mjesta očevida izrađenoj po Zoranu Marinu, stalnom sudskom vještaku za geodeziju 22.rujna 2022. označen točkama T4-T5-T6-T13-T4, površine 27 m2;

-čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, koja je na skici mjesta očevida izrađena po Zoranu Marinu, stalnom sudskom vještaku za geodeziju 22.rujna 2022.označena točkama T8-T9-T11-T12-T7-T8, površine 315 m2;

-dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je na skici mjesta očevida izrađenoj po Zoranu Marinu, stalnom sudskom vještaku za geodeziju 22.rujna 2022. označen točkama T6-T7-T12-T13-T6, površine 94 m2;

2. Ovlašćuju se tužitelji SA i HA temeljem ove presude zatražiti i postići upis prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] (vinograd od 348 m2) u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] (vinograd od 312 m2) u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na svoja imena, svaki za po ½ dijela, uz istodoban izbris dosadašnje uknjižbe na čest. zem. [katastarska čestica] (vinograd od 348 m2) zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s imena [adresa]. Đ.K, ZA mal.E.K, HA N pok.G, HA Đ pok. G, HA Ž pok .Š, LA ud. S, ZA Ž pok. S, HA LA ud. S, HA IA pok. IA, KA pok. IA, BA pok .IA, HA, Z Grla ž. L, ZA mal. Đ, [adresa]. E, HA N. G, VA pok. G, HA Ž pok. Š, ZA ud. S, ZA Ž pok. S, ZA ud. S, IA pok. IA, KA pok. IA, BA pok. IA, HA i FA ž.L, a na čest. zem. [katastarska čestica] (vinograd od 312 m2) zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s imena ČA pok. VA, [adresa]. I, H, [adresa] mal. Ika pok.ČA, H, Laća mal. MA pok. ČA, H, [adresa] mal. B. ČA, H, HA V.I vana, [adresa]. I, H, [adresa] mal.I ka pok. V, H, HA mal.Kata pok.V, H i Laća mal. B.V, H.

3. Nalaže se šesto tuženoj ĐAZ da tužiteljima nadoknadi troškove postupka u iznosu od 353,20 eura/2.661,19 kn, u roku od 15 dana.“

4. Protiv te presude 6.tuženica KAZ je pravovremeno podnijela žalbu, pobijajući istu, kako u pogledu glavne stvari, tako i u odluci o trošku, zbog svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu, bez prijedloga kakvu odluku da donese.

5. Tužitelji su u odgovoru na žalbu osporili žalbene navode 6. tuženice HAZ i predložili da sud odbije žalbu i potvrdi pobijanu presudu prvostupanjskog suda.

6. Žalba nije osnovana.

7. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu, postupak koji je prethodio te žalbene navode 6. tuženice HAZ, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za stjecanje prava vlasništva odnosno suvlasništva (svatko po ½ dijela) na nekretninama pobliže naznačenim u izreci presude, uz upis prava vlasništva/suvlasništva na temelju presude prvostupanjskog suda te istodobno brisanje dosadašnje uknjižbe s imena dosadašnjih suvlasnika.

9. Nije u pravu žaliteljica kada žalbom upire na bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka presude je razumljiva, nije proturječna sama sebi ili razlozima presude, sadrži razloge o odlučnim činjenicama te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o danim iskazima u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

10. Suprotno navodima žaliteljice, prvostupanjski sud je tijekom postupka raspravio sva sporna pitanja i ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je na temelju tako izvedenih dokaza i njihove pravilne ocjene potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje (čl. 7. i 8. ZPP-a).

11. Ovaj sud prihvaća kao pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je nesporno da su tužitelji stvarni vlasnici fizičkih dijelova k. č. br. [katastarska čestica] od 266 m2, za cijelo k. č. br. [katastarska čestica] od 27 m2, k. č. br. [katastarska čestica] od 315 m2 za cijelo, te dijela k. č. [katastarska čestica] od 94 m2 k. o. [katastarska općina], označeni posebnim točkama na geodetskom situacijskom nacrtu od 22. rujna 2022., te da su dokazali da imaju valjanu pravnu osnovu stjecanja svog vlasništva predmeta spora – dosjelošću, poštenim posjedovanjem kroz zakonom propisano vrijeme, računajući i posjed svojih prednika (oca SA i njegovih prednika), u koje se računa i vrijeme posjedovanje prije 8. listopada 1991. prema pravnim shvaćanjima koje je zauzela sudska praksa, jer je predmet spora tada bio u društvenom vlasništvu kada je bio na snazi Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list“ SFRJ broj 6/1980, 36/1990, „Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1996) na temelju kojeg nije bilo moguće dosjedanje na stvarima u društvenom vlasništvu, za razliku od odredbe čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje ZV) u vezi s čl. 160. st. 1. i 2. i čl. 388. st. 2. ZV-a, koji se primjenjuje u ovom postupku.

11.1. Ovo stoga što je prvostupanjski sud po provedenom dokaznom postupku utvrdio da su prednici tužitelja i tužitelji dugogodišnji posjednici predmetnih nekretnina, a prema očevidu na licu mjesta od 31. svibnja 2021. uz sudjelovanje vještaka geodetske struke proizlazi da su utužene nekretnine vidljivo odvojene od susjednih, dijelom betonskim podzidom i suhozidom, kao i da je na ukupnoj površini svih predmetnih utuženih katastarskih čestica zasađen maslinik tužitelja (stara stabla maslina), koji se nalazi neposredno uz obiteljsku kuću tužitelja, a tužitelji su u posjedu istih. Također je utvrđeno da stvarno stanje ne odgovora onom upisanom u zemljišnoj knjizi, prema kojem su iste nekretnine uknjižene u suvlasništvu pravnih prednika 1.tuženice ĐA r.SA pok.I, 2.tuženika EA pok. S, 3.tuženice NA pok. S, 4.tuženika ŽA i 5.tuženice ŠA rođ. ŽA, koji su samo formalno uknjiženi kao suvlasnici utuženih nekretnina. Ove činjenice naprijed navedeni tuženici nisu osporili, iako su im tužba s prilozima i poziv za podnošenje pisanog odgovora na tužbu uredno dostavljeni te je u odnosu na iste prvostupanjski sud donio presudu zbog ogluhe pozivom na odredbu čl. 331. b st. 1. ZPP-a, na koju se isti nisu žalili.

11.3. U odnosu na 6.tuženicu EAZ (koja se u odgovoru na tužbu protivila tužbenom zahtjevu tužitelja) u odnosu na kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude navodi da je vlasništvo iste na predmetu spora uknjiženo temeljem ugovora o darovanju od 26. svibnja 2010., sklopljenog između nje kao obdarenice i njezine majke DA kao darovateljice.

11.4. Valjan je zaključak prvostupanjskog suda da je u provedenom postupku neprijeporno da stanje zemljišne knjige glede kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] ne odgovara stvarnom činjeničnom stanju, jer je utuženi dio te katastarske čestice od 140 m2 u stvarnom vlasništvu i posjedu tužitelja, računajući i posjed njihova prednika SA od 1958. do podnošenja tužbe 18. lipnja 2020. te je i prije 1958. oduvijek bio u posjedu njegovih prednika i to na način da su ga obrađivali prednici njihovog oca, a 60-ih godina je otac tužitelja uz predmet spora započeo gradnju kuće i tada ogradio predmet spora te ga koristio kao dvorište uz kuću (te na dijelu izgradio vanjsko stubište, alatnicu i dio za vrt). Ovu činjenicu je priznao i djed 6.tuženice PA u drugom parničnom postupku vođenom 1975., navodeći da između prednika stranaka nikada nije bilo nikakvog spora o toj činjenici, a što je 6.tuženici ĐAZ moralo biti poznato u vrijeme kada je ugovorom o darovanju stekla predmetnu nekretninu 26. svibnja 2010. Pri tome treba uzeti u obzir i činjenicu da je i sama tuženica u ovom postupku istakla da granice ogradnih zidova nisu pomjerane, a iskazima saslušanih svjedoka u ovom postupku koje je prvostupanjski sud ocijenio vjerodostojnim također je utvrđeno da je predmetni zid u tom dijelu izgradio otac tužitelja u pravcu koji slijedi zid kuće 6.tuženice HAZ, i to prije nego je kuću dobio djed 6.tuženice HAZ.

11.5. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude navodi da je tužba od 18. lipnja 2020., glede identifikacije predmetnih katastarskih čestica, temeljena na geodetskoj skici od 17. lipnja 2019. i uklopom iste u tada postojeći katastarski plan, koja je rađena za potrebe drugog parničnog postupka pred Općinskim sudom u Šibeniku – Stalna služba u Kninu, broj P-2508/18 između HAZ kao tužiteljice i ovdje tužitelja HA i ĆA kao tuženika, radi zaštite vlasništva, i uklopom iste u tada postojeći katastarski plan, te da je nesporno da je naknadno, krajem 2019., izvršena homogenizacija katastarskih planova za k. o. [katastarska općina], zbog čega su novom geodetskom situacijom za potrebe ovog postupka od 22. rujna 2022. i uklopom iste u taj plan, predmetne katastarske čestice identificirane na navedeni način, zbog čega su tužitelji, sukladno toj identifikaciji uredili tužbu podneskom od 17. listopada 2022.

11.4. Očevidom na licu mjesta i vještačenjem po stalnom sudskom vještaku geodetske struke Zoranu Marinu prvostupanjski sud je utvrdio da predmet spora od 140 m2 označen na skici lica mjesta od 22. rujna 2022. točkama T1-T2-T3-T12-T13- T4-T1, predstavlja u naravi popločano i sa svih strana ograđeno dvorište obiteljske kuće tužitelja, na dijelu kojeg je izgrađeno vanjsko stubište pomoću kojeg se dolazi na kat kuće, a nasuprot istog pomoćni gospodarski objekt (alatnica) neposredno uz koju je septička jama, te u betonskom zidu vrt (s nasutom zemljom) koji se nalazi s lijeve strane gledano iz pravca ulaza u dvorište s asfaltne ceste (kč. br. [katastarska čestica] iste k. o. [katastarska općina]). Predmetni utuženi dio kč. br. [katastarska čestica] fizički je odvojen od drugog dijela te katastarske čestice, betonskim zidom (uz navedeni vrt) i u istom pravcu zidom obiteljske kuće 6.tuženice HAZ. Naime, položaj preostalog dijela kč. br. [katastarska čestica] (kuća i dvorište 6.tuženice HAZ koji nisu predmet spora) vidljiv je iz skice mjesta očevida u predmetu broj P-2508/18 (list 61 spisa) prema kojoj su kuća i dvorište 6.tuženice HAZ od asfaltne ceste odvojeni betonskim zidom, jednako kao i od predmeta spora, te dijelom u istom pravcu zidom kuće.

11.5. Ocjenom iskaza saslušanih svjedoka MA, PA, RA i UA, te dovodeći ih u vezu s podacima očevida i fotografijama u spisu predmeta, prvostupanjski sud je, i po stavu ovog suda, pravilno zaključio da je predmetno dvorište ograđeno već dugi niz godina te da su zemljište neposredno uz kuću 6.tuženice HAZ oduvijek koristili prednici tužitelja, neovisno od toga što je na tom dijelu od izgradnje kuće bila septička jama za potrebe te kuće, i da je jama izgrađena na zemljištu prednika oca tužitelja, sve dok isto nasljeđivanjem i diobom nije stekao otac tužitelja, kada je započeo gradnju kuće, te to zemljište ogradio i koristio kao dvorište uz svoju kuću, prije nego je drugu susjednu kuću dobio PA, kao i da je uz njegovu kuću bilo dvorište samo u dijelu ispred kuće do asfaltne ulice.

11.6. Pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda, a što proizlazi i iz iskaza tužitelja, da je kat kuće s vanjskim stubištem nadograđen 1980., te da iz iskaza 6.tuženice HAZ proizlazi da su dvorišta uz predmetne kuće ograđena na isti način od kada zna za sebe, da postojeći ogradni zidovi nisu mijenjani od kada su postavljeni, kao i da je septička jama za potrebe njezine kuće u dvorištu tužitelja, i da o tome između njezina djeda i oca tužitelja nikada nije bilo nikakvog spora, da je i manji objekt uz septičku jamu (alatnica prema stanju zatečenom očevidom od 31. svibnja 2022.) tužiteljev.

11.7. Nadalje, valja napomenuti da je pri donošenju pobijane odluke prvostupanjski sud imao u vidu i činjenicu da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Šibeniku broj P-715/76 od 24. lipnja 1976. odbijen tužbeni zahtjev protiv oca tužitelja, glede susjedne k. č. br. [katastarska čestica]., između ostalih, i na temelju iskaza svjedoka PA (djeda 6.tuženice HAZ) koji je tvrdio da je kuću izgrađenu na kč. br. [katastarska čestica] on kupio od osnovno škole Skradin, da se nikada nije znalo ima li što njegova kuća terena uz kuću oca tužitelja, kao i da otac tužitelja drži u posjedu teren uz njegovu kuću i da je istom priznao vlasništvo tog terena, kao i da je ogradni zid između njihovih kuća postavio u pravcu koji diktira njegova kuća, te da je otac tužitelja stupio u posjed predmeta spora 1958., a prije toga u posjedu su oduvijek bili njegovi prednici, što se može zaključiti i iz iskaza naprijed navedenih svjedoka u ovom postupku.

12. Dakle, pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda, a koja činjenica među strankama nije niti sporna, da su nekretnina 6.tuženice HAZ i tužitelja u naravi dvije fizički odvojene cjeline, što su potvrdili i saslušani svjedoci, te da su nekretnine koje su predmetom spora između tužitelja i 6.tuženice HAZ u posjedu tužitelja, a žalbeni navodi žaliteljice u odnosu na septičku jamu nisu od odlučnog značaja za odluku u ovoj pravnoj stvari, jer ista nije bila predmet odlučivanja u ovom postupku.

13. Prema odredbi čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, 81/15 i 94/17 - dalje ZV), vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a stavkom 2. propisano je da je na temelju stavka 1. istog članka stečeno pravo vlasništva kada su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

14. Za stjecanje prava vlasništva nekretnina dosjelošću potrebno je da su kumulativno ispunjene pretpostavke propisane čl. 159. ZV-a, a što u konkretnom slučaju nije utvrđeno.

14.1. Naime, odredbom čl. 159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Tako prema čl. 159. st. 2. ZV samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću vlasništvo protekom deset godina neprekidnog, samostalnog posjedovanja, ili ako je barem pošten (st. 3.), samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. tog članka, odnosno 20 godina. Stavkom 4. istog članka propisano je da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka

2. i 3. istog članka.

15. Dakle, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja, budući da su tužitelji dokazali da imaju valjanu pravnu osnovu stjecanja vlasništva predmeta spora - dosjelošću, poštenim posjedovanjem kroz zakonom propisano vrijeme, računajući i posjed svojih prednika, kako je u obrazloženju pobijane presude pod toč. 13. navedeno.

16. U odnosu na žalbene navode žaliteljice da je prvostupanjski sud donio odluku suprotno temeljnom načelu povjerenja u zemljišne knjige iz čl. 8. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19, 128/2022, 155/23, 127/24) i čl. 122. ZV-a, pravilno je obrazloženje prvostupanjskog suda pod toč. 14. obrazloženja pobijane presude da se radi o oborivoj pretpostavci te da su tužitelji u ovom postupku dokazali da stanje zemljišne knjige ne odgovara stvarnom činjeničnom i pravnom stanju, jer se prostor i površina sporne čestice (za razliku od stanja zemljišne knjige i katastra) sastoji od dva fizički odvojena dijela, od kojih je dio glede predmeta spora u isključivom posjedu i vlasništvu tužitelja, a drugi dio u isključivom posjedu i vlasništvu 6.tuženice NAZ, sukladno čemu je prvostupanjski sud i odlučio kao u izreci pobijane presude u odnosu na dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u odnosu na žaliteljicu.

17. U nepobijanom dijelu - presuda zbog ogluhe - u odnosu na tuženike: 1. ĐA rođ. F, 2. EA pok. S, 3. NA, 4. ŽA i 5. ŠA rođ. ŽA, ostaje neizmijenjena.

18. Suprotno navodima žaliteljice, prvostupanjski sud je o troškovima postupka donio pravilnu i zakonitu odluku pod toč. III. izreke, sukladno odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22), koja je bila na snazi u vrijeme donošenja pobijane odluke. Pri tome je za istaći da je za svoju odluku o trošku prvostupanjski sud dao jasne i valjane razloge u obrazloženju prvostupanjske presude pod toč. 15. i 16..

18. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.

Osijek, 30. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća

Ljiljana Banac