Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1586/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Ljiljani Banac, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja KD Autotrolej d.o.o., [adresa], OIB 19081493664, koga zastupa punomoćnik Tomislav Brguljan, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri iz Rijeke, protiv protivnika osiguranja ND iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Sabljar, odvjetnik iz Rijeke, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci od 13. lipnja 2025., poslovni broj P-773/2025-11, 30. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
Žalba protivnika osiguranja se odbija kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Rijeci od 13. lipnja 2025., poslovni broj P-773/2025-11.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda je odlučeno je:
"I. Nalaže se tuženiku da tužitelju preda ključ nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišno knjižni odjel Rijeka, opisana kao: k.č.br.
76/2, dio kuće br. 1 na partizanskom trgu na 1 katu, stan prema istoku stepeništa, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, hodnik,a nužnika i terase, te suvlasništvo 4/22 zajedničko dijela nekretnine, z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].
II. Ova privremena mjera stupa na snagu odmah.
III. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu rješenja.
IV. Rješenje o privremenoj mjeri ima učinak rješenja o ovrsi.
V. Privremena mjera se određuje do pravomoćnog okončanja parnice u predmetu pred Općinskim sudom u Rijeci koji se vodi radi predaje u posjed nekretnine posl.br. P773/2025 ili do drugačije odluke suda."
2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija protivnik osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U žalbi se poziva na pravo na dom i egzistenciju, ističe kako sud nije proveo test razmjernosti koji je u konkretnoj situaciji bio nužan obzirom da se radi o napuštenom i neodržavanom prostoru koji je žalitelj priveo svrsi podobnoj za stanovanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u okviru žalbenih navoda kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP), na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a) u svezi s čl. 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 73/17. i 131/20. i 114/22.; dalje OZ).
6. Pobijano rješenje je razumljivo, sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te nema nejasnoća ni proturječnosti, kao ni drugih nedostataka, tako da ga je moguće ispitati, pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju u žalbi ukazuje žalitelj.
6.1. Nije u pravu žalitelj niti kada u žalbi ističe da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te da je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog tužitelja za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine sadržaja kao u izreci pobijanog rješenja prihvatio kao osnovan utvrđujući da su ispunjene pretpostavke za određivanjem privremene mjere iz članka 346. OZ-a.
7. U ovoj fazi postupka, a kada odlučuje unutar parničnog postupka o predloženoj mjeri, prije izvođenja od stranaka predloženih svih dokaza, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je tužitelj učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine (članak 346. st. 1. OZ-a), a isto tako da je učinio vjerojatnim i nastanak nenadoknadive štete (članak 346. st.1. t.2. OZ-a) jer se radi o stanu koji je zapušten i u lošem stanju, narušene međukatne konstrukcije, slabih instalacija koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi obzirom da se ispod predmetnog stana u prizemlju nalazi gradsko kupatilo koje je upravo zbog prodora vode zatvoreno.
7.1. Dakle i po stavu ovoga suda, neosnovano žalitelj u žalbi navodi da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za izdavanje privremene mjere jer da tužitelj nije učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine radi osiguranja koje je predložena predmetna privremena mjera. Naime, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je osnovan zahtjev za izdavanje privremene mjere imajući u vidu i činjenicu da je tužitelj kao predlagatelj osiguranja protiv tuženika kao protivnika osiguranja podnio tužbu radi predaje u posjed predmetne nekretnine koja je njegovo vlasništvo, a koju bez ikakvog pravnog osnova koristi tuženik.
7.2. Naime, pravilno je zaključio prvostupanjski sud da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete, a koja prijeti u vidu prodora vode iz predmetne nekretnine po električnim instalacijama u nekretninu koja se nalazi ispod (gradsko kupatilo) i dovodi do opasnosti po život i zdravlje ljudi (dopis tvrtke Čistoća na listu 13. spisa), kao i do opasnosti od izbijanja požara zbog loših inastalacija, a nastanak kojih šteta je potrebno spriječiti.
8. Nadalje, na žalbene navode valja i odgovoriti da je privremena mjera donesena u korist predlagatelja osiguranja, a ne nekih „neovlaštenih osoba“ i da se zahtjev sadržan u prijedlogu za privremenu mjeru dokazuje u stupnju vjerojatnosti, a u postupku osiguranja ne vodi se niti kontradiktorni postupak već je sud ovlašten upravo za predmete predaje u posjed u smislu odredbe čl. 442. ZPP-a po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete. Osiguranje u predaji posjeda predstavlja pridruženi izvanparnični (adhezioni) postupak, u kojem se hitnim postupanjem odlučuje o takvom prijedlogu, a time i zaštiti predlagatelja osiguranja, ukoliko budu ispunjene propisane pretpostavke iz navedene odredbe čl. 442. ZPP-a. Parnični zahtjev dokazuje se u kontradiktornom postupku u stupnju izvjesnosti.
9. Cilj privremenih mjera ne može biti ostvarenje tražbine o čemu sud treba voditi računa kod donošenja privremene mjere, no to će prvenstveno ovisiti o prirodi odnosa, odnosno konkretne situacije.
10. Uostalom, a u smislu čl. 354. st. 1. OZ protivnik osiguranja ima prema predlagatelju osiguranja pravo na naknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju je utvrđeno da je bila neosnovana.
11. Odredbom čl. 8. st. 1. Konvencije je propisano da svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog obiteljskog života, doma i dopisivanja. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina radi zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih (st. 2).
11.1. S obzirom na naprijed izneseno ovaj sud smatra da protivniku osiguranja nije povrijeđeno nikakvo pravo na dom, jer isti osim proizvoljnim tvrdnjama nije niti učinio vjerojatnim a kamoli na nesumnjiv način dokazao da mu je predmetna nekretnina dom, niti je pružio bilo kakav dokaz od kada u istoj stanuje, da li ima prijavljeno prebivalište ili boravište na toj adresi i sl., pa je i taj žalbeni razlog ocijenjen kao neosnovan.
12. S obzirom na naprijed navedeno, i po stavu ovoga suda, pobijano rješenje je doneseno pravilnom primjenom odredbe čl. 442. ZPP-a u svezi čl. 346. i čl. 347. OZ-a, a suprotni žalbeni navodi žalitelja nisu osnovani.
13. Radi navedenog je na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
Osijek, 30. srpnja 2025.
Sutkinja
Ljiljana Banac
