Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-55/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Vedrane Perkušić, kao predsjednice vijeća, dr. sc. Daniele Pivčević, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te dr. sc. Ivana Tironija, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Josipu Giljanoviću, odvjetniku u Splitu, Gundulićeva 26, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., OIB: 53056966535, Magazinska cesta 69, Zagreb, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Mađarić i Lui d.o.o. u Zagrebu, Zelinska 4, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3660/2023-30 od 2. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 30. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3660/2023-30 od 2. listopada 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke utvrđeno je da je ništetna i bez pravnog učinka odredba članka 1. Ugovora o kreditu broj 418-50-3488406 od 24. svibnja 2006. (dalje: Ugovor o kreditu) kojom je ugovorena valutna klauzula u CHF valuti, švicarski franak. U točki II. izreke utvrđeno je da je ništetna i bez pravnog učinka odredba članka 2. Ugovora o kreditu kojom je ugovoreno da je kamatna stopa promjenjiva u skladu s Odlukom o kamatnim stopama Kreditora. U točki III. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici ukupan novčani iznos od 9.167,72 eura uvećan za zatezne kamate tekuće na iznose kako je pobliže navedeno u toj točki izreke od dospijeća do isplate. U točki IV. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.251,26 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 2. listopada 2024. do isplate.
2. Žali se tuženik pobijajući prvostupanjsku presudu zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i odbije tužbeni zahtjev u cijelosti te obveže tužiteljicu na plaćanje parničnog troška tuženiku prema troškovniku koji se nalazi u spisu, uvećano za trošak sastava žalbe, podredno, ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žali se tužiteljica pobijajući presudu u dijelu odluke o trošku postupka (točka IV. izreke), i to za dio koji prelazi iznos dosuđenog troška do zatraženog troška zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. točke 1) i 3) ZPP-a te predlaže preinačiti odluku o troškovima postupka sukladno žalbenim navodima, podredno ukinuti odluku i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
4. Na žalbe nije odgovoreno.
5. Žalbe su osnovane.
6. Iz činjenica utvrđenih u postupku proizlazi da su tužiteljica i tuženik 24. svibnja 2006. sklopili Ugovor o kreditu kojim je ugovorena jednostrano promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula u CHF te su dana 11. ožujka 2016. sklopili Dodatak Ugovora o kreditu kojim su predmetni kredit konvertirali u kredit s valutnom klauzulom u EUR.
7. Predmetni Dodatak ugovora o kreditu sklopljen je temeljem Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 102/15, dalje: ZID ZPK), koji uređuje obveze vjerovnika i potrošača u postupku konverzije kredita denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredite denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR.
8. Konverzija kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR podrazumijeva konverziju kredita radi promjene valute, odnosno valutne klauzule u kojoj je denominiran i provodi se na način da se položaj potrošača s kreditom denominiranim u kunama s valutnom klauzulom u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR.
9. Način izračuna konverzije je detaljno propisan odredbom članka 19.c ZID ZPK-a.
10. U svezi s pitanjem valjanosti sporazuma o konverziji sklopljenog na osnovi ZID ZPK-a izjasnio se Vrhovni sud Republike Hrvatske u oglednom sporu broj Gos- 1/2019 rješenjem od 4. ožujka 2020. u kojem se navodi:
„Sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 102/15) ima pravne učinke i valjan je u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.“
11. Osim toga, Vrhovni sud u obrazloženju zauzetog pravnog shvaćanja ističe da je ZID ZPK poseban zakon (lex specialis) u odnosu na opća pravila obveznog prava, odnosno Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 11/08, 125/11, 78/15, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO), te da je riječ o izvanrednoj, jednokratnoj i retroaktivnoj mjeri (intervenciji) zakonodavca, kao i da ne mogu opća pravila ZOO-a o ništetnosti ili izostajanju pravnih učinaka u dijelu u kojem su u eventualnoj koliziji s režimom ZID ZPK o konverziji, dovesti do ništetnosti ili nepostojanja sporazuma o konverziji pod pretpostavkom da je sporazum sklopljen sukladno prisilnim propisima ZID ZPK-a.
12. Sporazum bez obzira je li sklopljen u formi tzv. dodatka - aneksa ili ugovora predstavlja novu pravnu osnovu koja svoje izvorište ima u prisilnom propisu ocijenjenim suglasnim s Ustavom Republike Hrvatske (rješenje Ustavnog suda RH broj U-I-3685/2015 i dr. od 4. travnja 2017.).
13. Utoliko se u predmetnom slučaju ne može primijeniti pravilo općeg obveznog prava o tome da je obnova (novacija) bez učinka ako je prijašnja obveza ništetna ili ugašena, u prvom redu jer prisilni propis članka 19.e ZID ZPK-a, govori o tome da ako potrošač ne prihvati konverziju, odnosno ne sklopi sporazum, otplata kredita se nastavlja prema važećim ugovorenim uvjetima sukladno odredbama ovog Zakona, a drugo, taj sporazum bez obzira je li sklopljen u formi tzv. dodatka - aneksa ili ugovora, predstavlja novu pravnu osnovu koja svoje izvorište ima u prisilnom propisu.
14. U predmetnoj situaciji upravo banke kao kreditne institucije su bile obvezne po prisilnom propisu pozvati korisnike kredita i upoznati ih o izračunu konverzije, dok su potrošači imali dispoziciju u ostavljenom im roku prihvatiti konverziju u kredite vezane uz EUR ili zadržati važeće stare kredite vezane uz CHF.
15. Dakle, radi se o novom posebnom zakonskom uređenju u kojem se i zbog toga ne mogu primijeniti pravila općeg obveznog prava o nevaljanosti ugovora zbog nedopuštenosti pobude, bez obzira na to što je tek naknadno pravomoćno utvrđeno da su nepoštene i ništetne ugovorne odredbe koje se odnose na ugovaranje valute glavnica vezane uz švicarski franak sukladno odredbama članka 81., članka 82. i članka 87. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 96/93) odnosno odredbama članka 96., članka 97. i članka 102. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09 i 133/09).
16. Osnovano tuženik u žalbi ukazuje kako prvostupanjski sud nije cijenio učinak provedene konverzije temeljem odredbi ZID ZPK-a.
17. U predmetnom slučaju kao odlučno je trebalo utvrditi radi li se o valjanom sporazumu o konverziji koji proizvodi pravne učinke, predmet konverzije, je li izračun konverzije kredita izvršen na način kako to propisuje odredba članka 19.c ZID ZPK-a (uključujući detaljan pregled svih elemenata izračuna konverzije shodno ovom članku) i je li time tužiteljica došla u pravnu poziciju u kojoj bi se nalazila da je bila korisnik kredita u euro, kao i je li nakon sklopljenog sporazuma o konverziji utvrđeno postojanje bilo kakvog novog novčanog zahtjeva korisnika kredita te je li njome uspostavljena (ili barem ublažena) narušena ravnoteža u odnosima trgovaca i potrošača, a što je prvostupanjski sud propustio učiniti.
18. Naime, radi se o relevantnim činjeničnim utvrđenjima o kojima ovisi pravilnost zaključka o tome je li u pitanju valjana konverzija provedena sukladno ZID ZPK-a, te ostvaruje li tužiteljica pravo i na daljnje naknade, a koje odlučne činjenice je prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa propustio utvrditi.
19. Također treba naglasiti kako se ovo naknadno stvaranje/promjena pravne osnove učinjenih plaćanja s naslova ugovora o kreditu u CHF-u temelji na posebnom zakonskom rješenju, ali i na temeljnom načelu obveznih odnosa - načelu slobode uređivanja obveznih odnosa iz članka 2. ZOO-a.
20. U tom smjeru oglasio se i VSRH, koji je u svojoj odluci naglasio kako:
„Načelno promatrano izvor obveze može biti volja stranaka, zakon i odluka suda ili koje druge vlasti pa se i ništetna odredba nekog ugovora također može nadomjesti voljom stranaka (što je uobičajeni način izmjene i dopune ugovora), odlukom suda te izravnom primjenom prisilnog propisa koji na jasan način dopunjava ili mijenja odredbe ugovora.“ (presuda VSRH Rev 1172/2018-2 od 19. ožujka 2019.).
21. Valja istaći kako ZID ZPK/15, iako vrlo detaljno regulira načelo konverzije, način izračuna, kao i učinke konverzije kredita, izrijekom ne regulira materijalno pravni učinak ništetnosti ugovorne odredbe propisan člankom 1111. stavkom 1. ZOO-a u vezi s člankom 1115. ZOO-a, kojim je propisan opseg vraćanja stečenog bez osnove na način da kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.
22. Naime, odredbama članka 19.c stavak 4. i stavak 5. alineja 2. ZID ZPK/15 određeno je u kojim situacijama se neće obračunavati ili plaćati kamate, dok za predmetne zatezne kamate na izvršene uplate na temelju ništetne odredbe do dana izvršene konverzije nije tim specijalnim propisom ništa određeno.
23. Dakle, ovim specijalnim propisom ništa nije određeno u pogledu zateznih kamata po osnovi odredbe članka 1111. ZOO-a koje tužitelj također potražuje tužbenim zahtjevom. Pri tome nije prijeporno da je tužitelj u utuženom razdoblju sukcesivno izvršio uplate pojedinačno navedenih iznosa.
24. Prilikom tumačenja dosega ZID ZPK/15 valja imati na umu da između jednog dijela (ovdje specijalnih pravnih pravila ZID ZPK/15) i cjeline (propisa koji uređuju zaštitu potrošača i općih propisa obveznog prava) postoji povezanost te sadržaj i smisao ZID ZPK/15 proizlazi iz te njegove povezanosti s drugim pravnim pravilima (ovdje konkretno ZZP-a, ZOO-a) i iz njegove integralne pripadnosti cjelokupnom pravnom sustavu.
25. U skladu s rečenim, u situaciji kada specijalnim propisom o ovom spornom pitanju ništa nije određeno, a ZZP upućuje na primjenu odredaba ZOO-a, primjenjuje se taj opći propis, dakle odredba članka 1115. ZOO-a.
26. Utoliko treba posebno raspraviti je li zaključivanjem dodatka ugovora o kreditu ostala i nadalje obveza plaćanja nepodmirenih pripadajućih zateznih kamata ne te pojedinačne iznose obračunatih od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do dana prestanka obveze (izvršenom konverzijom), a koja obveza bi proizlazila iz odredbe članka 1115. ZOO-a.
27. Za dodati je kako činjenica sklapanja dodatka Ugovora o kreditu ne isključuje mogućnost utvrđenja ništetnim pojedinih odredbi tog Ugovora, a što je uostalom već i utvrđeno u kolektivnom sporu na temelju pravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. Na isti je način revizijski sud odlučio u predmetima poslovni broj Rev 3142/2018-2 od 19. ožujka 2019. i Rev 18/2018-2 od 26. svibnja 2020.
28. Slijedom svega iznesenog, valjalo na temelju odredbe članka 370. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje.
29. U nastavku postupka sud prvog stupnja razmotriti će ono na što je u ovoj odluci ukazano, nakon čega će ponovno odlučiti o zahtjevu tužiteljice, a time i o ukupnim troškovima postupka i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka - odlukom o predmetu spora s obrazloženjem prema odredbi članka 338. stavak 4. ZPP-a.
U Splitu 30. srpnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
Vedrana Perkušić
