Poslovni broj: Usž-1028/2024-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Kristine Senjak Krunić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Eveline Čolović Tomić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja KF, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], VF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa opunomoćenik Stjepan Grubišić, odvjetnik u Solinu, Zvonimirova 81 i ĐF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik odvjetnik Nikola Božiković, Split, Hrvatske bratske zajednice 3, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba pod 1) TF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2) HF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3) UF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i pod 4) FF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa opunomoćenik Borko Bebić, odvjetnik u Splitu, Kneza Višeslava 16, radi promjene katastarskog upisa, odlučujući o žalbi zainteresiranih osoba protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 11 Us I-2927/22-11 od 5. lipnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 30. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 11 Us I-2927/22-11 od 5. lipnja 2023.

II. Zainteresirane osobe dužne su tužitelju ĐF solidarno naknaditi trošak u iznosu od 622,14 € u roku od 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda usvojen je tužbeni zahtjev te je poništeno rješenje tuženika KLASA: UP/II-932-07/22-07/203, URBROJ: 541-11/2-22-2 od 7. studenoga 2022. i rješenje prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split KLASA: UP/I 932-07/22-02/42, URBROJ: 541-28- 02/7-22-2 od 30. siječnja 2022. Ujedno je presuđeno da se zahtjev zainteresirane osobe pod 1) za provedbu geodetskog elaborata br. P101/2021, izrađenog od GEODETIKA PLUS d.o.o. odbija, a tuženiku je naloženo naknaditi dosuđeni trošak spora tužiteljima dok je zahtjev zainteresiranih osoba za naknadu troška odbijen kao neosnovan.

2. Protiv opisane presude Upravnog suda Splitu zainteresirane osobe su uložile žalbu temeljem čl. 66. i 79. st. 7. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17., 110/21., dalje: ZUS).

3. U žalbi navode da iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da su tužbeni razlozi u cijelosti neosnovani odnosno pravno irelevantni za rješavanje ove upravne stvari, no da prvostupanjski sud, unatoč takvoj ocjeni, nalazi tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim. Prvostupanjski sud izreku pobijane presude obrazlaže pozivom na odredbe Pravilnika o geodetskim elaboratima i Zakona o prostornom uređenju u bitnom navodeći da bi rješenja prvog i drugog stupnja bila nezakonita jer da, sukladno odredbama citiranog pravilnika i zakona, nije moguće parcelirati predmetnu k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] temeljem elaborata br. P101/2021, izrađenog od GEODETIKA PLUS d.o.o. Osporavaju takav zaključak suda tvrdnjom da je predmetni elaborat izrađen temeljem mjerodavnih odredaba Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Pravilnika o geodetskim elaboratima i Pravilnika o katastru zemljišta te je kao takav potvrđen od nadležnog ureda Državne geodetske uprave, što je zakonitim ocijenio i tuženik pozivom na mjerodavne odredbe pozitivnih propisa koji uređuju geodetsku materiju kao posebnu granu prava. Člankom 25. st. 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina je propisano da se katastarska čestica u katastru nekretnina može odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja. Dakle, sukladno citiranom članku Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina nema zapreke za provedbu parcelacije odnosno formiranju katastarske čestice koja se nalazi unutar građevinskog područja, stoga činjenica što članak 8. Pravilnika o geodetskim elaboratima ne predviđa parcelaciju zemljišta unutar građevinskog područja nije od pravnog značaja, a to iz više razloga. Kao prvo, predmetni elaborat je osim u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica izrađen i u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama te u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica. Člankom 12. Pravilnika o geodetskim elaboratima je propisano da se geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama može se izrađivati za potrebe održavanja katastara nekretnina i za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, dok je člankom 20. istog propisano da se geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može se izrađivati za sve potrebe navedene u članku 7. stavku 1. tog pravilnika. Netočan je zaključak suda da bi se predmetno zemljište moglo parcelirati, a ozakonjena zgrada evidentirati u katastru, jedino provedbom geodetskog elaborata izrađenog u svrhu provedbe rješenja o utvrđenju građevne čestice. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem dopuštena je promjena u katastru zemljišta temeljem elaborata izrađenog sukladno mjerodavnim odredbama čl. 33. Pravilnika o katastru zemljišta i čl. 25. st. 3. i čl. 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Dakle, elaborat na koji upućuje prvostupanjski sud je jedan od mogućih temelja parcelacije građevinskog zemljišta, ali ne i jedini. Iako zainteresirane osobe drže da u konkretnom slučaju ne bi bile mjerodavne odredbe Zakona o prostornom uređenju, već one na koje se nadležni područni ured za katastar i tuženik pozivaju u svojim rješenjima, isti ukazuju sudu na odredbu članka 161. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju. Citiranim člankom je propisano kako se članak 160. stavak 1. tog Zakona ne odnosi na parcelaciju građevinskog zemljišta kojom se međusobno usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi. Budući da iz spisa predmeta neprijepornim proizlazi da katastarsko i zemljišnoknjižno stanje predmetne nekretnine nije usklađeno sa stvarnim stanjem, to je jasno da bi u konkretnom slučaju valjalo primijeniti odredbu članka 161. st. 3. Zakona o prostornom uređenju (koja isključuje primjenu odredaba tog zakona na koje se poziva prvostupanjski sud). Naime, zainteresirane osobe su vlasnici realnog dijela predmetne k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i to baš onog dijela koji se predmetnim elaboratom formirao kao zasebna katastarska čestica oznake k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Predmetni elaborat je temelj za usklađenje položaja, oblika i veličine (površina) predmetne katastarske čestice u katastru i zemljišnim knjigama sa stvarnim stanjem na terenu. Zaključuju da iz cjelokupnog dokaznog postupka jasnim proizlazi da je potvrđeni geodetski elaborat izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen odnosno da se na temelju istog mogu mijenjati podaci u katastarskom operatu.

4. Tuženik i tužitelji KF i VF, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.

5. Odgovor na žalbu je dostavio tužitelj ĐF, navodeći da pravilnik i zakon jasno navode kako je parcelacija, poput predmetne, dopuštena samo za terene van granica građevinskog područja i za neizgrađena zemljišta. Elaborat je sastavljen s namjerom podjele spomenute katastarske čestice na nove čestice br. [katastarska čestica] i br. [katastarska čestica], no prema odredbama članka 8., stavaka 2. i 3. Pravilnika, geodetski elaborat mora obavezno uključivati službeni akt nadležnog tijela koji potvrđuje da je zemljište podobno za parcelaciju prema spomenutim uvjetima. S obzirom na to da je iz predloženog elaborata i dostupne lokacijske informacije evidentno da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi unutar granica građevinskog područja te da nije neizgrađeno zemljište, postaje očito da postupak parcelacije nije proveden u skladu sa zakonskim propisima. Članak 25. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina(u daljnjem tekstu: ZDIKN), prema kojem je navedeno da se granice katastarske čestice mogu utvrditi i unutar građevinskog područja, kao i na građevinskom zemljištu koje se nalazi izvan tih granica. Na temelju tog članka tvrdi da ne postoji pravna prepreka za parcelirati k. č. br. [katastarska čestica], koja se nalazi unutar građevinskog područja, te smatra da članak 8. Pravilnika o geodetskim elaboratima nije relevantan u ovom kontekstu. U daljnjem obrazloženju žalbe, ističe da usporedba odredbi članka 8. Pravilnika i čl. 25. st.3. ZDKIN-a jasno ukazuje na konflikt između istih te naglašavaju da je sud bio obvezan primijeniti princip hijerarhije normi, odnosno pravno načelo "lex superior derogat legi inferiori", i dati prednost odredbama zakona. Ovakvo tumačenje predmetnih pravnih normi u potpunosti je promašeno. Ovdje se žaliteljima posebno ukazuje na službeno mišljenje tuženika,Državne geodetske uprave KLASA: 932-01/20-02/143,URBROJ: 541-03/1-20-2 od 1. prosinca 2020.g., vezano uz primjenu članka 25.st.3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, koje se prilaže. Sukladno predmetnom tumačenju geodetski elaborati ne smiju se koristiti za pokušaj jednostranog utvrđivanja pravnih odnosa između nositelja prava na susjednim katastarskim česticama, tj. ne mogu služiti za rješavanje vlasničkih ili drugih pravnih sporova između susjeda. Također, geodetski elaborati ne mogu se izrađivati prema članku 25.st.3. ako je cilj odrediti nove katastarske čestice na temelju cijelih katastarskih čestica koje su već evidentirane u katastru i to na osnovi prethodno izrađenih geodetskih elaborata koji su korišteni za provedbu akata ili planova prostornog uređenja, posebice ako su na tim česticama već izgrađene građevine. Sukladno lokacijskoj informaciji Grada Splita, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja KLASA: 350-05/21- 10/000664, URBROJ: 2181/01-03-02/6-21-0003od 9. prosinca 2021., koja prileži geodetskom elaborat, predmetna k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] je u obuhvatu Prostornog plana uređenja grada Splita i Generalnog urbanističkog plana uređenja grada Splita i Generalnog urbanističkog plana uređenja grada Splita se, prema prvo navedenom prostornom planu nalazi „- u izgrađenom i neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, prema kartografskom prikazu br1. Korištenje i namjena površina, u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja – list broj 12“; a prema drugo navedenom prostornom planu nalazi „- u zoni K5 poslovna namjena i stanovanje prema kartografskom prikazu broj 1.0. ''Korištenje i namjena površina''. Dakle, jasno je da u konkretnom slučaju odredba čl.8. Pravilnika o geodetskim elaboratima detaljnije objašnjava i daje dodatne smjernice u odnosu na zakonske odredbe ZDIKN-a, što je uobičajena svrha podzakonskih akata. Odredbe Pravilnika nadopunjuju zakonski okvir, osiguravajući da primjena zakona bude precizna i usklađena s tehničkim i proceduralnim standardima koji su potrebni u praksi geodetskog poslovanja. Zainteresirane osobe proizvoljno interpretiraju zakonske propise te ignoriraju razliku između podjele zemljišta (parcelacije) i procesa usklađivanja oblika, položaja i veličine katastarske čestice s njezinim stvarnim stanjem na terenu. Geodetski elaborat usklađivanja izrađuje se kada se stvarni oblik i veličina zemljišne parcele ne poklapa s onim što je zabilježeno u katastarskim dokumentima, a nije potrebno izraditi poseban elaborat za druge svrhe poput upisa građevina ili parcelacije zemljišta. Ovim elaboratom se u katastarske podatke unosi pravi oblik i prava veličina već registrirane parcele. Dakle, već registrirana čestica mijenja oblik i površinu. Ističe da je svrha spornog geodetskog elaborata parcelacija k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na nove čestice br. [katastarska čestica] i br. [katastarska čestica]. Obzirom da se u konkretnom slučaju radi o izgrađenom građevinskom zemljištu, tada se parcelacija takvog zemljišta može provoditi samo u skladu s uvjetima parcelacije propisanim u čl. 160. ZPU-a.

6. Nastavno podnosi zahtjev za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu (OT Tbr.23.t.1. i 3.) od 622,14 EUR, jer smatra da svaka stranka snosi troškove prouzročene svojim postupanjem u postupku, što omogućuje regulaciju i odvraćanje od neopravdanog opterećivanja sudske infrastrukture i resursa pa da tužitelj ima pravo na taj trošak na teret zainteresiranih osoba. Predlaže se da se žalba zainteresiranih osoba odbije kao neosnovana i potvrdi presuda prvostupanjskog suda.

7. Žalba nije osnovana.

8. Ispitujući osporenu presudu sukladno članku 73. stavku 1. ZUS-a ovaj Sud nalazi da je pobijana presuda prvostupanjskog suda u cijelosti zakonita i valjano obrazložena.

9. Ovo stoga što, u konkretnom slučaju parcelacija k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na nove čestice br. [katastarska čestica] i br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema svrhu evidentiranja građevine i usklađivanja oblika, položaja i veličine katastarske čestice s njezinim stvarnim stanjem na terenu, kako to sugeriraju zainteresirane osobe, već je svrha ovakvog elaborata u katastarskom postupku formirati građevinsku česticu u vidu nove katastarske čestice unutar postojeće katastarske čestice, sve u vezi s ozakonjenjem građevine (stambena zgrada „[adresa]“) izgrađene na jednom dijelu postojeće katastarske čestice, koja se nalazi u građevinskom području, iako nije proveden postupak utvrđenja građevinske čestice za ozakonjenu zgradu.

10. Zbog toga se na ovakav slučaj, kako je to ispravno zaključeno i obrazloženo u pobijanoj presudi, primjenjuju odredbe članka 157., članka 160. stavak 1. točka 2. i članka 162. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17 i 114/18, 39/19 i 98/19; dalje: ZPU), u vezi s člankom 20. stavak 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama-„Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19 te članak 6. stavak 1. točka 3. i članak 9. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18).

11. Prema tome, predmetno zemljište se može parcelirati i predmetnu ozakonjenu stambenu zgradu se može evidentirati u katastru, jedino provedbom geodetskog elaborata izrađenog u svrhu provedbe rješenja o utvrđivanju građevne čestice za ozakonjenu zgradu, koji postupak se provodi pred za to nadležnim upravnim tijelom prostornog uređenja i u skladu s prostorno planskom dokumentacijom, a ne u katastru.

12. Tužitelj ĐF potražuje naknadu troška za sastav odgovora na žalbu od zainteresiranih osoba pozivom na odredbu članka 79. stavka 3. ZUS-a koja nije primjenjiva jer se u toj odredbi radi o predujmljivanju troškova spora, a ne o snošenju troška ovisno o uspjehu u sporu. Međutim, kako je u konkretnom žalbenom postupku zainteresiranim osobama žalba odbijena, oni su spor u tom dijelu izgubili pa je pozivom na odredbu članka 79. stavak 4. ZUS-a moguće dosuditi traženi, a po ocjeni Suda opravdani, trošak tužitelju na teret zainteresiranih osoba.

13. Obzirom na sve naprijed navedeno, ovaj je Sud, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. i članka 79. stavka 4. i 6. ZUS-a, u vezi s člankom 169. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24), presudio kao u izreci.

U Zagrebu, 30. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća

Kristina Senjak Krunić