REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-2180/2025

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Jasne Momirović kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ŽT i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okr. ŠT podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku od 19. rujna 2024., broj Pp-1258/2023-17, u sjednici vijeća održanoj 30. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe okr. ŠT, a po službenoj dužnosti te po službenoj dužnosti u odnosu na okr. ŽT ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. ŠT je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku od 19. rujna 2024., broj Pp-1258/2023-17, okr. ŽT i okr. ŠT proglašeni su krivima da su, na način činjenično opisanim u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji prekršaj je okr. ŽT izrečena novčana kazna 400,00 eura, a okr. ŠT novčana kazna 260,00 eura, koje su novčane kazne dužni platiti u roku 90 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine istih. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okr. ŽT dužan platiti ukupno 30,62 eura troškova, a okr. Snježana Hrastinski 20,00 eura troškova.

2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnijela okr. ŠT osobno, iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog odluke o novčanoj kazni, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

4.1. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio na zapisniku o ispitivanju svjedokinje BT, sastavljen u policijskoj postaji Zabok 16. lipnja 2023. (list 10 i 11 spisa).

4.2. Sukladno čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona, zapisnici o ispitivanju svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti, mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a to znači sukladno odgovarajućim odredbama (čl. 283. – čl. 300.) Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24.), budući da na to izravno upućuje odredba čl. 173. Prekršajnog zakona.

4.3. Međutim, uvidom u zapisnik o ispitivanju svjedokinje BT, sastavljen u policijskoj postaji Zabok 16. lipnja 2023., navedena svjedokinja, iako se radi o kćeri okr. ŠT, koja sukladno čl. 285. st. 1. t. 2. Zakona o kaznenom postupku uživa blagodat nesvjedočenja prema okr. ŠT, a sukladno čl. 285. st. 5. Zakona o kaznenom postupku i prema okr. ŽT, ispitana je bez prethodnih potpunih odgovora u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, koja zakonska odredba propisuje da je tijelo koje vodi postupak dužno osobe koje su oslobođene obveze svjedočenja, a o tome se ovdje radi, prije njihova ispitivanja upozoriti da ne moraju svjedočiti te da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Također je propisano da se navedena upozorenja i odgovori unose u zapisnik. Kako to proizlazi iz navedenog zapisnika, odgovor svjedokinje BT, nakon upozorenja da će se njezin iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njezinu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, nije unesen u zapisnik.

4.4. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 3. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i odricanje nisu ubilježena u zapisnik.

4.5. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi zapisnik o ispitivanju svjedokinje BT sastavljen u policijskoj postaji Zabok 16. lipnja 2023. te ga u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira, uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak tome postoji li krivnja okrivljenika.

4.6. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

5. Zbog navedenog propusta nije bilo moguće ocjenjivati osnovanost žalbe, slijedom čega je ista postala bespredmetna.

6. S obzirom da je, u povodu žalbe okr. ŠT, a imajući na umu odredbu čl. 285. st. 5. Zakona o kaznenom postupku, utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba ukinuti postoje i u odnosu na okr. ŽT, koji nije podnio žalbu, to je primjenjujući načelo blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis), na temelju čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, postupljeno kao da takva žalba postoji.

7. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, na zakonit način provesti do sada izvedene dokaze, provesti možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku.

8. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 30. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.