Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-4908/2024

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Jane Momirović kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. SE, zbog prekršaja iz čl. 70. st. 1. toč. 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18. i 42/20. i 114/22), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Kutini od 7. svibnja 2024., broj: Pp-314/2022-12, u sjednici vijeća održanoj 30. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba okr. SE kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. SE je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 50,00 EUR (pedeset eura) u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom presude Općinskog suda u Kutini od 7. svibnja 2024., broj: Pp-314/2022-12 okr. SE je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 70. st. 1. toč. 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, za koji mu je, uz odredbu o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna 500,00 eura, koju je dužan platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

1.1. Istom presudom, na temelju čl. 70. st. 2. istog zakona, okrivljeniku je oduzet predmet, i to pištolj marke „Haenel-Schmeisser/Suhl“, model: M-1, kal. 6,35 mm tvorničkog broja [serijski broj oružja], Browning, bez pripadajućeg spremnika, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno da je okrivljenik obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 20,00 eura.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik osobno, naznačujući u uvodu žalbe da se žali iz svih žalbenih osnova. Predlaže da se pobijana presuda ukine.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5. Žalbena tvrdnja o počinjenoj bitnoj povredi odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona svodi se na puko prepisivanje jednog dijela zakonske odredbe („Pobijana presuda ne može se ispitati, a ista je proturječna sama sebi"), bez navođenja ikakvih konkretnih okolnosti i razloga u čemu bi se ta povreda sastojala. Suprotno takvim žalbenim navodima, prvostupanjski sud je jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, kao i kojim se razlozima rukovodio kod donošenja odluke o prekršajnopravnoj sankciji, pa, dakle, presuda sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama, koji su jasni i nisu proturječni.

6. Iz navedenih razloga, nije osnovana žalba zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka.

7. U žalbi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, okrivljenik navodi da se ne radi o posjedovanju oružja, jer je on predao dijelove neispravnog oružja i bez svih dijelova istog, pa da se tako ne radi o oružju za koje je proglašen krivim.

7.1. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenika u žalbi, prvostupanjski sud je temeljitom analizom i ocjenom provedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo valjane zaključke, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

7.2. Naime, vatrenim oružjem smatraju se i bitni dijelovi vatrenog oružja (čl. 4. st. 3. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana). Također, vatreno oružje predstavlja oružje i ako se može prepraviti (čl. 6. st. 1. toč. 36. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana). Okrivljenik u postupku, pa ni u žalbi, ne spori da se radi o bitnim dijelovima oružja odnosno da bi se isto oružje moglo prepraviti. Uzimajući u obzir navedene odredbe zakona, okrivljenik pogrešno smatra kako prekršaj nije počinjen tj. da je nužno da je oružje tehnički ispravno i da ima sve dijelove.

7.3. Stoga, provedeni dokazi ne ostavljaju nikakvu dvojbu u pogledu odlučnih činjenica, pa nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

8. Iz sadržaja žalbe, evidentno je da žalitelj u odnosu na žalbenu osnovu povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava zapravo ističe tzv. posrednu povredu materijalnog prekršajnog prava, koja bi proizlazila iz toga što je prvostupanjski sud materijalno prekršajno pravo primijenio na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pa se, dakle, ne radi o samostalnoj žalbenoj osnovi iz čl. 194. toč. 2. Prekršajnog zakona, jer žalitelj uopće ne iznosi razloge zbog kojih smatra da bi bile počinjene povrede materijalnog prekršajnog prava.

8.1. S obzirom da žalbenim navodima nisu uspješno osporeni činjenični zaključci prvostupanjskog suda, pa, dakle, nije utvrđena činjenična osnova koja bi omogućavala drugačiju pravnu kvalifikaciju prekršaja u konkretnom slučaju, već ponašanje okrivljenika u potpunosti odgovara bitnim obilježjima prekršaja zbog kojeg je i proglašen krivim, to žalba okrivljenika niti u tom dijelu nije osnovana.

9. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrekao preblagu novčanu kaznu u odnosu na stupanj njegove krivnje, opasnost djela i svrhu kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

9.1. Naime, za prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim propisana je novčana kazna od 660,00 do 5.300,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana, pa izrečena novčana kazna 500,00 eura predstavlja, prije svega blažu vrstu kazne, a osim toga i novčanu kaznu ispod zakonom propisanog minimuma. Ovaj sud olakotnim nalazi okrivljenikovu prekršajnu neosuđivanost, dok ne nalazi otegotne okolnosti. Okrivljenik u žalbi ne navodi zašto smatra osnovanim žalbu u odnosu na izrečenu novčanu kaznu.

9.2. Imajući na umu prethodno navedeno, u nedostatku naročito izraženih olakotnih okolnosti, nema niti osnove za daljnje ublažavanje izrečene novčane kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

10. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, visina paušalne svote, određena po prvostupanjskom sudu, vrlo je blizu donje granice okvira paušalne svote određene Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) i primjerena je s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Iz spisa ne proizlazi da je okrivljenik lošeg imovnog stanja pa ovaj sud smatra da plaćanjem troškova prekršajnog postupka neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

11. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj), a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Naime, iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja ili nesposoban za rad pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 50,00 eura, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

12. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 30. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Kutini u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.