Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-128/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Anđeli Bošković Rajković, u pravnoj stvari 1. tužiteljice FĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], (dalje: tužiteljice) koje zastupa punomoćnik Marko Hreljac, odvjetnik u Varaždinu, protiv tuženika ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ines Mošmondor, odvjetnica u Čakovcu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljica izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu, Stalne službe u Prelogu, poslovni broj Psp-7/2023-34 od 15. listopada 2024., 29. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Žalba tužiteljica se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Čakovcu, Stalne službe u Prelogu, poslovni broj Psp-7/2023-34 od 15. listopada 2024.

II. Zahtjev tužiteljica za naknadu troška za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev 1. tužiteljice FĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice ĐĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koji glasi:

„ 1. Tuženik ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], je dana 6. ožujka 2023.g. samovlasno je smetao, 1. tužiteljicu, FĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljicu, ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom i nesmetanom posjedu nekretnina, i to, čkbr. [katastarska čestica], u naravi stambena zgrada i dvorište sa 432 m², stambena zgrada (k.b. [adresa]) sa 48 m² i dvorište sa 384 m² i čkbr. [katastarska čestica], u naravi voćnjak u [adresa] sa 263 m², sve upisano u z. k ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način, da je na nekretnini čkbr. [katastarska čestica] u naravi voćnjak u [adresa] sa 263 m² upisana u z. k ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz žičanu ogradu koja se nalazi na toj nekretnini posadio nekakovo zelenilo (prema pretpostavci tužiteljica šimšir (buksus), te ujedno postavio i 4 (četiri) betonska stupa na međusobnoj razdaljini od cca. 1.5 metara, tako da su isti djelomično ukupani u zemlju i zaliveni betonom, a na čkbr. [katastarska čestica], u naravi stambena zgrada i dvorište sa 432 m², stambena zgrada (k.[adresa]) sa 48 m² upisana u z. k ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz sam kut stambene zgrade (kuće) koja se nalazi na toj nekretnini, postavio 1 (jedan) betonski stup, tako da je istog djelomično ukopao u zemlju i zalio betonom, te je na istoj nekretnini djelomično odložio, dio drvene građe. „

2. Tuženik ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je uspostaviti prijašnje posjedovno stanje nekretnina, čkbr. [katastarska čestica], u naravi stambena zgrada i dvorište sa 432 m², stambena zgrada (k.[adresa]) sa 48 m² i dvorište sa 384 m² i čkbr. [katastarska čestica], u naravi voćnjak u [adresa] sa 263 m², sve upisano u z. k ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da o svom trošku, izvrši uklanjanje 4 (četiri) betonska stupa postavljena na čkbr. [katastarska čestica] u naravi voćnjak u [adresa] sa 263 m² upisana u z. k ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao uklanjanje na toj nekretnini posađenog zelenila (prema pretpostavci tužiteljica šimšira (buksusa), kao i da o svom trošku izvrši uklanjanje 1 (jednog) betonskog stupa postavljenog na čkbr. [katastarska čestica], u naravi stambena zgrada i dvorište sa 432 m², stambena zgrada (k.[adresa]) sa 48 m² upisana u z. k ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i da ukloni na toj nekretnini odloženu drvenu građu.

3. Tuženiku ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], se ubuduće zabranjuje svako takvo ili slično samovlasno smetanje posjeda predmetnih nekretnina tužiteljica. 4. Tuženik je dužan naknaditi tužiteljicama prouzročeni parnični trošak, u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se 1. tužiteljici FĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljici ĐĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženiku ŠĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] troškove postupka u iznosu od 500,00 eura (petsto eura) u roku od 15 dana."

2. Protiv prvostupanjskog rješenja tužiteljice su podnijele pravovremenu žalbu zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) s prijedlogom da se žalba uvaži, prvostupanjsko rješenje preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Tuženik nije podnio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje, postupak koji je prethodio i žalbene navode tužiteljica, ovaj je sud utvrdio da prvostupanjski sud prilikom donošenja rješenja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, a sve uz primjenu čl. 438. ZPP.

6. Suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za koje postoji realna podloga u sadržaju spisa predmeta, pa se u cijelosti može ispitati. Izreka pobijanog rješenja nije u suprotnosti s njegovim obrazloženjem, već je upravo rezultat provedenog postupka, pa nije počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

7. U postupku pred prvostupanjskim sudom potpuno su i pravilno utvrđene sve činjenice, te je na takvo utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjeno materijalno pravo.

8. Predmet spora je zahtjev za pružanje posjedovne zaštite koji tužiteljice temelje na navodima da je tuženik na nekretnini tužiteljica kč. br. [katastarska čestica] u naravi voćnjak u [adresa] sa 263 m2 upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je u posjedu i vlasništvu tužiteljica uz žičanu ogradu posadio zelenilo (šimšir), postavio četiri betonska stupa na međusobnoj razdaljini od cca 1,5 m na način de je iste ukopao u zemlju i zalio betonom, uz kut stambene zgrade na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postavio jedan betonski stup tako da je isti djelomično ukopao u zemlju i zalio betonom, kao i da je na istoj nekretnini odložio dio drvene građe. Radi navedenog, tužiteljice tužbenim zahtjevom traže da se utvrdi čin smetanja posjeda, naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja i zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

9. Prvostupanjski je sud po provedenom dokaznom postupku uskratio posjedovnu zaštitu zaključivši da tužiteljice nisu dokazale da bi bile posljednji mirni posjednici dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je tuženik poduzeo radnje postavljanja stupova i odlaganja drvene građe.

10. Obrazloženje i stav prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud i isto žalbenim navodima tužiteljica nije dovedeno u pitanje.

11. Među strankama nije bilo sporno da su tužiteljice vlasnice nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženik vlasnik i posjednik kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da je riječ o susjednim nekretninama. Nije bilo sporno niti da je tuženik posadio zelenilo, postavio stupove, odložio drvenu građu, no bilo je sporno jesu li poduzete radnje obavljene na dijelu nekretnine u posjedu tužiteljica iIi tuženika, jer tuženik u postupku tvrdi da nekretnine stranaka dijeli ograda i da je sve radnje poduzeo na dijelu nekretnine sa svoje strane ograde.

12. Pravilno je prvostupanjski sud primjenom čl. 441. ZPP ograničio raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, pa se dodano ukazuje neodlučnom od strane tužiteljica isticana činjenica da ograda postavljena između nekretnina stranaka nije postavljena na međi.

13. Stoga neosnovano tužiteljice ponavljaju kako iz provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da postavljena ograda dijeli vlasništvo, obzirom prvostupanjski sud nije niti utvrđivao (niti je obzirom na sadržaj odredbe čl. 441. ZPP bio obvezan utvrđivati) među između nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Ne može se prihvatiti navod tužiteljica da žičana ograda (koju je postavio pokojni suprug 1. tužiteljice FĐ) na bi predstavljala granicu posjedovanja između nekretnina, obzirom je notorno da se ogradama (neovisno o tome jesu li postavljene na međi pa da predstavljaju granicu vlasništva) dijeli posjed. Za predmetni spor je neodlučno predstavlja li predmetna ograda granicu (među) između nekretnina, već je jedino odlučno predstavlja li granicu posjeda, a prvostupanjski je sud osnovano zaključio da predstavlja.

15. Opširnim žalbenim navodima u kojima se posebno analizira iskaz pojedinih svjedoka nije dovedeno u pitanje od strane prvostupanjskog suda u postupku utvrđeno činjenično stanje. Naime, pravilno je prvostupanjski sud cijenio iskaze svjedoka F (ABC, OĐ, ČĐ i AĐ, kao i iskaz tuženika kada je iz njihovih iskaza utvrdio da se nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] posjedovala do postavljene ograde koja dijeli posjed te nekretnine s nekretninom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Eventualna nesuglasnost dijelova iskaza pojedinih svjedoka nije od utjecaja na odlučnu činjenicu, granicu posjeda spornih nekretnina. Osim toga, suprotno žalbenim navodima svjedok Đ (ABCABC, kao prijašnji vlasnik nekretnine jest iskazao da se nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristila "onako kako je i danas vidljivo na terenu, do ograde koja se nalazi između nekretnina stranaka". Stoga, s pravom prvostupanjski sud nije priklonio vjeru iskazu tužiteljica da bi posjedovali i dio nekretnine iza postavljene ograde.

16. U odnosu na žalbene navode u kojima tužiteljice preocijenjuju iskaze saslušanih svjedoka ukazuje se da je na temelju čl. 8. ZPP samo sud ovlašten utvrditi koje će činjenice uzeti kao dokazane na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a kako je prvostupanjski sud i postupio.

17. Prema odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68798, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; dalje: ZV) sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

18. Prema odredbi čl. 441. ZPP raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, pri čemu je isključeno raspravljanje o pravu na posjed o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

17. Dakle, kad je riječ o posjedovnoj parnici, predmet raspravljanja je ograničen samo na dvije pravno relevantne činjenice, i to činjenicu posljednjeg stanja posjeda i činjenicu nastalog smetanja.

18. Prvostupanjski je sud pravilnom primjenom pravila o teretu dokazivanja sukladno odredbi čl. 221. a i čl. 219. st. 1. ZPP odbio tužbeni zahtjev jer tužiteljice nisu dokazale da su upravo one bile u zadnjem mirnom posjedu predmetnog dijela nekretnine. Ovo iz razloga jer je pravilno zaključeno da je tuženik, kao i njegovi pravni prednici nekretninu kč. br. [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristio i posjedovao sve do žičane ograde koja razdvaja posjed nekretnina, a na kojem su dijelu poduzete sve radnje tuženika, koje stoga nemaju karakter smetanja posjeda.

19. Stoga je pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda da tužiteljice nisu dokazale da je bile u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnine na kojem je tuženik zasadio zelenilo (šimšir), postavio četiri betonska stupa na međusobnoj razdaljini od cca 1,5 m na način da su isti djelomično ukopani u zemlju i zaliveni betonom, te postavio jedan betonski stup tako da je isti djelomično ukopao u zemlju i zalio betonom, kao i da je odložio dio drvene građe, slijedom čega je pravilno odbio tužbeni zahtjev.

20. Pravilna je i odluka o troškovima postupka koja se temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP za koju je prvostupanjski sud dao valjano obrazloženje koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud i koje žalbenim navodima nije dovedeno u pitanje.

21. Kako je žalba tužiteljica cijenjena neosnovanom, to je odbijen zahtjev za naknadu troška za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu (čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 166. st. 1. ZPP)

22. Slijedom navedenog valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

Osijek, 29. srpnja 2025.

Sutkinja

Anđela Bošković Rajković