Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-330/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R I J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća te Renate Miličević i Jasne Smiljanić kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljene UI, zbog kaznenog djela iz članka 123. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 - dalje u tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi oštećenog kao tužitelja BI, podnesenoj protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj Kov-471/2025-6 od 28. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba oštećenog kao tužitelja BI kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj Kov- 471/2025-6 od 28. travnja 2025., na temelju članka 355. stavka 2. u vezi članka 355. stavka 1. točke 4. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 88/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP) odbačena je optužnica oštećenog kao tužitelja BI od 23. prosinca 2024.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio oštećeni kao tužitelj BI po opunomoćeniku Vedranu Miliću, odvjetniku iz Splita, navodeći da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. i stavka 3. ZKP, ali sadržajno navodi da je „izreka pobijanog rješenja u kontradikciji s predloženim dokazima i rezultatima postupka“ iz čega proizlazi sa se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Oštećeni kao tužitelj u žalbi ne navodi prijedlog na koji način da drugostupanjski sud odluči o njegovoj žalbi, već „inzistira na provođenju postupka od strane suda prvog stupnja, u kojem će se okrivljenu UI proglasiti krivom i osuditi za predmetno kazneno djelo sukladno članku 123. stavku 1. Kaznenog zakona“.
3. Odgovor na žalbu oštećenog kao tužitelja podnijela je okrivljena UI po opunomoćeniku Nevenu Antiću, odvjetniku iz Zagreba, u kojem je predložila da se žalba oštećenog kao tužitelja odbije kao neosnovana.
4. Žalba oštećenog kao tužitelja BI nije osnovana.
5. Oštećeni kao tužitelj BI u žalbi vrlo opširno i detaljno daje svoju interpretaciju postupanja okrivljene UI te smatra da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da nema osnovane sumnje da je okrivljena UI počinila kazneno djelo iz članka 123. stavka 1. KZ/11. Međutim, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio, cijeneći dokaze i podatke spisa, da ne postoji osnovana sumnja da bi okrivljena UI počinila inkriminirano joj kazneno djelo. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je okrivljena UI poduzela sve što je bilo njezinoj moći da pruži pomoć ŽI jer je, a što ne osporava niti oštećenik kao tužitelj, pozvala licenciranog liječnika u stan da pregleda ŽI, koji liječnik je, nakon pregleda istog, dao svoju preporuku za njegovo liječenje. Imajući na umu članak 6. Zakona o zaštiti prava pacijenata (Narodne novine broj: 169/04 37/08) prema kojoj pacijent ima pravo na odbijanje terapijskog postupka, činjenica da je ŽI, sukladno svojoj slobodnoj volji i pravu, odbio preporuku liječnika, ne može se prepisati u krivnju okrivljenoj UI zbog čega je potpuno proizvoljno tumačenje oštećenog kao tužitelja da je okrivljena UI trebala poduzeti radnje da se ŽI prisilno hospitalizira, odnosno zvati hitnu pomoć, pogotovo jer ne postoji bilo kakav dokaz da bi ŽI bio u psihičkom ili duševnom stanju zbog kojeg ne bi bio u mogućnosti samostalno odlučiti želi li se podvrgnuti liječenju ili ne želi. Jednako tako, proizvoljno je tumačenje oštećenog kao tužitelja iskaza okrivljenice u drugim postupcima. Pravilno stoga zaključuje prvostupanjski sud da nije dokazana osnovana sumnja da bi okrivljena UI počinila kazneno djelo iz članka 123. stavka 1. KZ/11. Kako su u pobijanom rješenju pravilno utvrđene i obrazložene sve odlučne činjenice i to bez proturječnosti, žalbu oštećenog kao tužitelja valjalo je odbiti kao neosnovanu te ukazati žalitelju da u predmetnom spisu nisu niti ispunjeni uvjeti iz članka 341. stavka 4. ZKP.
6. Kako žalbenim razlozima oštećenog kao tužitelja BI nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, a Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti sukladno članku 494. stavku 4. ZKP nije utvrdio niti jednu povredu na koju pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 29. srpnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Lidija Vidjak