Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-313/2025
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog BŠ zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (N.N. broj: 70/17, 126/19, 84/21), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, I Policijske postaje Rijeka, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj:Pp-2994/2022-16 od 28. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2025.
r i j e š i o j e:
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, I Policijske postaje Rijeka, pobijana presuda se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni BŠ je na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, s obrazloženjem da nakon provedenog dokaznog postupka sud smatra da je u konkretnom slučaju došlo do sukoba okrivljenika i žrtve, ali da u postupku okrivljenika je izostao moment okrutnosti s ciljem stjecanja moći, element iskazivanja moći i jakosti, element poniženja i zastrašivanja žrtve, a radi uspostavljanja kontrole nad njom, već je situacijski gledano radi se o sukobu ravnopravnih osoba, pa kako nije dokazano da je počinio prekršaj za koji se optužuje prvostupanjski sud je na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona odlučio kao u izreci.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, I Policijska postaja Rijeka je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Tužitelj u bitnom ističe da je iz iz provedenog dokaznog postupka utvrđeno da je okrivljeni počinio prekršaj za koji ga se tereti, navodeći, zašto bi žrtva ŽŠ zvala policiju, te prijavila da je partner u alkoholiziranom stanju verbalno napada i prijeti, da je s njima u stanu i dijete starosti pet godina, već iz razloga što je osjećala strah, ugroženost, uznemirenost i povredu dostojanstva, da treba zaštiti sebe i malodobno dijete, kao i svoje nerođeno dijete, s obzirom da je bila u šestom mjesecu trudnoće. Žalitelj smatra da je prvostupanjski sud odlučne činjenice pogrešno cijenio, te da nije pravilna odluka o oslobađanju od optužbe okrivljenika jer da je nedvojbeno tijekom kriminalističkog istraživanja i dokaznog postupka utvrđeno da je okrivljenik BŠ počinio nasilje u obitelji.
3. Predlaže da se žalba prihvati, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
4. Žalba je osnovana.
5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe, te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (N.N. broj:107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te je pritom ovaj Sud utvrdio da činjenično stanje nije u potpunosti i pravilno utvrđeno. Ovaj Sud nije prihvatio razloge prvostupanjskog suda zbog kojih je oslobodio okrivljenika optužbe na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona.
6. Naime, okrivljenik se u optužnom prijedlogu tereti da je počinio psihičko nasilje na štetu nevjenčane supruge ŽŠ u prisustvu maloljetnog djeteta na način naveden u optužnom prijedlogu, a koje ponašanje je kod iste prouzročilo osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti, povrede dostojanstva, posebno s obzirom na činjenicu da je ŽŠ u šestom mjesecu trudnoće. Prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka ispitivanja okrivljenika, ispitivanja oštećene ŽŠ, koja je prilikom davanja iskaza opisala dinamiku događaja kritične zgode na isti način kako je opisala postupanje okrivljenika na zapisnik o ispitivanju svjedoka sastavljen 24. lipnja 2022. godine od I Policijske postaje Rijeka, dakle bez ikakvih odstupanja u svom iskazu, te je iskazala, između ostalog, da je bila prestrašena postupanjem okrivljenika i da je zbog tih razloga pozvala policiju. Prvostupanjski sud je u postupku ispitao i policijskog službenika ZŠ, koji se ne sjeća detaljno događaja, a što se tiče procjene težine šoka, odnosno uznemirenost ŽŠ, iskazao je da se ne može očitovati, da može samo reći da je bila uznemirena.
6.1. Nadalje, prvostupanjski sud je izvršio uvid u izvještaj voditeljice mjere intenzivne stručne pomoći nadzora ČŠ u izvanbračnom predmetu između okrivljenika i žrtve vezano za maloljetnog B, a za razdoblje od veljače do kolovoza 2024., te izvršio uvid u presliku djelomične komunikacije porukama žrtve i okrivljenog od 21.10.2019. do 7.7.2022.g. za sve, i na temelju provedenog dokaznog postupka cijeneći opisani događaj kao dio šire slike zaključio da okrivljenik postupanjem u izreci nije ostvario zakonsko obilježje prekršaja iz članka 22. stavka 3. Prekršajnog zakona, cijeneći provedene dokaze, a u točki 4.2. je naveo da nema razloga sumnjati u utvrđenje voditeljice stručnog nadzora koja je ocijenila ponašanje roditelja kao stručnjak vođena prvenstveno najboljim interesima zajedničkog djeteta i žrtve.
7. Međutim, navedeno mišljenje stručnog tima koje je sastavljeno dvije godine nakon počinjenja prekršaja ne može biti dokaz u postupku, te prvostupanjski sud ne može odluku o oslobađanju od optužbe temeljiti na takvom dokazu bez da je voditeljica stručnog tima u svojstvu svjedoka ispitana u postupku, a osim toga ista je vršila nadzor nakon počinjenog prekršaja, pa navedeno mišljenje ne može imati utjecaja na odluku o oslobađanju od optužbe u konkretnom predmetu.
8. Nadalje, ovaj Sud nije prihvatio niti obrazloženje prvostupanjskog suda u točki 4.5 u kojem navodi da je žrtva iskazala da je postupanje okrivljenika kod nje izazvalo osjećaj uznemirenosti, tresla se kao šibica i u dva navrata povraćala, a da je policijski službenik po njenom pozivu došao unutar trideset minuta i da je zatekao malo uznemirenu uz neprihvaćanje liječničke pomoći, te da sud nema razloga sumnjati u iskaz policijskog službenika.
9. Međutim, policijski službenik je iskazao da je okrivljenica bila malo uznemirena, međutim oštećenica je prilikom ispitivanja pred prvostupanjskim sudom, a jednako tako na zapisnik od policije dala isti iskaz, te iz njezinog iskaza pred sudom proizlazi da je bila uznemirena. Dakle, razlozi koje prvostupanjski sud navodi za neprihvaćanje iskaza oštećenice, po ocjeni ovog Suda nisu prihvatljivi, jer osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva je subjektivan doživljaj.
10. Nadalje, psihičko nasilje je svaki oblik napada na psihički integritet žrtve sve koji je doveo do njene uznemirenosti i povrede dostojanstva, odnosno to je skup ponašanja čiji je cilj kontrola sadašnje ili bivše obiteljske zajednice uporabom sile, zastrašivanja ili manipuliranja kao oblika emocionalnog zlostavljanja, koji uključuje vrijeđanje, ponižavanje, omalovažavanje i ucjenjivanje. Po ocjeni ovog Suda radnje počinjenja prekršaja navedene u optužnom prijedlogu, a jednako tako i provedenim dokazima, svakako imaju potreban stupanj agresivnosti da bi imale karakter psihičkog nasilja.
11. Slijedom navedenog, trebalo je žalbu tužitelja prihvatiti, pobijanu presudu ukinuti, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Prvostupanjski sud će ponovno provesti dokazni postupak, ispitati okrivljenika, oštećenicu, provesti dokaz suočenja između okrivljenika i oštećenice, po potrebi provesti ispitivanja svjedoka NŠ i VŠ, provesti i sve druge dokaze koje ocijeni potrebnim i nakon toga analizom i ocjenom svih provedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica u ovom predmetu donijeti novu valjano obrazloženu odluku.
12. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 29. srpnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić v.r.
Mirjana Medić v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
