REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-10040/2022
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ĐL zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.) odlučujući o žalbi okrivljenog ĐL podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: 31. Pp-1075/2022-6 od 5. rujna 2022., na sjednici vijeća održanoj 29. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljenog ĐL, pobijana presuda se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni BL je proglašen krivim da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima javnog reda i mira, za koji prekršaj mu je izrečena novčana kazna od 600,00 kuna što je protuvrijednost 159,26 DEM odnosno 79,63 EUR koju kaznu je obvezan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.
2. Nadalje, okrivljenik je obvezan na naknadu troška prekršajnog postupka na temelju članka 138. stavka 1. Prekršajnog zakona u iznosu od 200,00 kuna odnosno 26,54 eura.
3. Protiv te presude okrivljeni BL je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
3.1. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati, da se pobijana presuda preinači na način da se oslobodi krivnje podredno da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3.2. Žalba je osnovana.
4. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona, pritom je ovaj Sud utvrdio da činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti i pravilno utvrđeno, a osim toga prvostupanjski sud je povrijedio odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika, a na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Naime, okrivljenik se u izreci pobijane presude tereti da je na naročito drzak i nepristojan način u Rendićevoj ulici narušavao javni red i mir tako što je prijetio, vikao i vrijeđao SL riječima "makni vozilo da mogu proći" pa da je na taj način počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, međutim
5.1. U optužnom prijedlogu okrivljenik se tereti i da je oštećenu uhvatio za torbu koju je nosila na leđima i odgurnuo je te otvorenim dlanom pokušao udariti u lice, međutim taj dio činjeničnog optuženja prvostupanjski sud je ispustio u izreci pobijane presude s tim da valja naglasiti da u obrazloženju presude sud nije obrazložio zbog kojih razloga je izmijenjen optužni prijedlog odnosno izostavljen navedeni dio, a koji nije proizlazio iz dokaznog postupka.
5.2. Prvostupanjski sud je trebao smanjenje optužbe obrazložiti u smislu odredbe članka 185. stavka 7. Prekršajnog zakona, a tom odredbom, između ostalog, je propisano u obrazloženju presude sud će kratko iznijeti razloge za svaku točku presude izložiti će sve nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka i sudionika u postupku te kojim se razlozima vodio prilikom rješavanja pravnih pitanja, a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određene odredbe ovog Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.
6. Nadalje, iz činjeničnog opisa koji je naveden u izreci ne proizlazi zakonsko obilježje prekršaja 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira izostavljanjem djela optužbe, već proizlazi zakonsko obilježje prekršaja iz članka 13. citiranog Zakona pa je na taj način prvostupanjski sud povrijedio prekršajno materijalno pravo na štetu okrivljenika pogrešnom pravnom oznakom djela.
7. Osim toga, u izreci pobijane presude se okrivljeniku stavlja na teret da je prijetio i vrijeđao SL riječima "makni vozilo da mogu proći", međutim prijetnja i vrijeđanje ne ulaze u zakonsko obilježje prekršaja iz članka 6. niti članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i svakako je višak u izreci pobijane presude, a isti ne proizlazi niti iz dokaznog postupka, s tim da valja naglasiti da ako je sud utvrdio prijetnju onda se radi o kaznenom djelu, a ne o prekršaju.
8. Nadalje, prvostupanjski sud nije dao niti valjanu analizu i ocjenu provedenih dokaza, odnosno u odluci o krivnji je navedeno, temeljem ovako provedenog postupka prvostupanjski sud je utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj činjenično opisan i pravno označen u izreci navodeći da je navedeno utvrđeno putem ispitivanja svjedokinje SL čiji iskaz je sud cijenio istinit, razložan i vjerodostojan. Međutim prvostupanjski sud nije obrazložio provedeni dokaz suočenja između okrivljenika i svjedokinje odnosno nije naveo što je tim dokazom utvrđeno niti je sud otklonio proturječnost u iskazima ispitanika.
9. U odnosu na suočenje, napominje se da je smisao suočenja kontradiktorno sučeljavanje ispitanika u odnosu na važne činjenice oko kojih se ispitanici ne slažu, a nije smisao u ponovnom ispitivanju.
9.1. Nadalje, pri suočenju se osim sadržaja iskaza ocjenjuje i držanje tijela, geste, promjene izgleda i slično (govor tijela) što je upravo i bitno za ocjenu vjerodostojnosti ispitanika.
9.2. Zbog toga suočenje koje je provedeno, uz izostanak bilo kakve analize istog ne može dovesti do pravilnog zaključka o vjerodostojnosti ispitanika, a konačno i o krivnji žalitelja.
10. Slijedom navedenog kako činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti i pravilno utvrđeno trebalo je žalbu žalitelja prihvatiti te pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
11. Prvostupanjski sud će ponovno provesti postupak, postupiti u smislu razloga ove odluke odnosno ponovno ispitati okrivljenika, ispitati oštećenicu, provesti dokaz suočenja između okrivljenika i svjedokinje te nakon toga valjanom analizom i ocjenom svih provedenih dokaza, obrazložiti sve provedene dokaze i u ovom predmetu donijeti novu i valjano obrazloženu odluku.
12. Zbog navedenih razloga odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 29. srpnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Mirjana Medić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
