Posl.br.R1-166/2022

Republika Hrvatska

Općinski sud u

Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda mr.sc. Ani Zaborac, u pravnoj stvari predlagatelja 1- AŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2- ŠŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 3- GŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Edvigi Sušenj Janjatović, odvjetnici iz Rijeke i protustranke ČŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marinu Kuvaču, odvjetniku iz Rijeke, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon provedenog postupka, dana 29. srpnja 2024.,

r i j e š i o  j e

I Suvlasnička zajednica stranaka na nekretninama označenim kao:

- kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 21 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i

- kč. br. [katastarska čestica] kuća, gospodarska zgrada i dvorište, ukupne površine 325 m2 upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to

2. Suvlasnički dio : 409/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2)

STAN broj 1 na I katu, koji u naravi čine hodnik, kuhinja, dnevni boravak i blagovaona, izba, dvije sobe, kupaonica i natkrivena terasa, ukupne površine 90.03 m2, sa pripadajućim spremištem na prvom katu površine 12.48 m2, natkrivenom terasom na I.katu površine 16.44 m2, nenatkrivenom terasom na I.katu površine 26.42 m2, vanjskim stubištem za pristup I.katu površine 7.92 m2, stubištem za pristup podrumu površine 5.67 m2 i spremištem u podrumu površine 11.50 m2, sveukupne površine stana sa pripadcima 170.46 m2 (na nacrtu označeni plavom bojom)

-stan sa pripadcima, izgrađen temeljem građevinske dozvole, broj: UP/I-03/1- 5526/1984 SR/ŽL od 09. srpnja 1984., dopune građevinske dozvole klasa: UP/I-361- 03/89-01/165 EJ., Ur.Broj:2170-11-11-89-0002 od 21. travnja 1989. i II dopune građevinske dozvole Klasa: UP/I-361-03/89-01/652 ur broj. 2170-11-11-89-3 ŽS/DD od 31. siječnja 1990., izdane od tada nadležnog upravnog tijela, kojemu je nakon izdavanja rješenje za uporabu, klasa:UP/I-361-05/90-01/17, URBROJ:2170-11-12- 90-4 BB/HN od 16. veljače 1990, dograđeno spremište na terasi I.kata bez odobrenja nadležnog upravnog tijela

razvrgava se

civilnom diobom - prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka i to na kč. br. [katastarska čestica] prvopredlagateljci AŽ 1/9 dijela, drugopredlagateljici ŠŽ 1/9 dijela, trećepredlagateljici GŽ 3/9 dijela i protustranci ČŽ 4/9 dijela, te na kč. br. [katastarska čestica] prvopredlagateljci AŽ 1/3 dijela, drugopredlagateljici ŠŽ 1/3 dijela i protustranci ČŽ 1/3 dijela.

II Nalaže se protustranci da naknadi predlagateljicama na ime troška postupka iznos od 320,55 eur (tristodvadeseteuraipedesetpetcenti), u roku od 15 dana dok se zahtjevi stranaka za naknadu troškova postupka u preostalom dijelu odbijaju.

Obrazloženje

1.Predlagatelji u prijedlogu navode da su prvopredlagateljica i drugopredlagateljica zajedno sa protustrankom svaki u 1/3 idealnog dijela suvlasnici posebnog dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća, gospodarska zgrada i dvorište, ukupne površine 325 m2,upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci u z.k.ul.

6247, k. o. [katastarska općina] i to:

2. Suvlasnički dio : 409/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) STAN broj 1 na I katu, koji u naravi čine hodnik, kuhnja, dnevni boravak i blagovaona, izba, dvije sobe, kupaonica i natkrivena terasa, ukupne površine 90.03 m2, sa pripadajućim spremištem na prvom katu površine 12.48 m2, natkrivenom terasom na I.katu površine 16.44 m2, nenatkrivenom terasom na I.katu površine 26.42 m2, vanjskim stubištem za pristup I.katu površine 7.92 m2, stubištem za pristup podrumu površine 5.67 m2 i spremištem u podrumu površine 11.50 m2, sveukupne površine stana sa pripadcima 170.46 m2 (na nacrtu označeni plavom bojom)

-stan sa pripadcima, izgrađen temeljem građevinske dozvole, broj: UP/I-03/1- 5526/1984 SR/ŽL od 09. srpnja 1984., dopune građevinske dozvole klasa: UP/I-361- 03/89-01/165 EJ., Ur.Broj:2170-11-11-89-0002 od 21. travnja 1989. i II dopune građevinske dozvole Klasa: UP/I-361-03/89-01/652 ur broj. 2170-11-11- 89-3 ŽS/DD od 31. siječnja 1990., izdane od tada nadležnog upravnog tijela, kojemu je nakon izdavanja rješenje za uporabu, klasa:UP/I-361-05/90-01/17, URBROJ:2170-11-12- 90-4 BB/HN od 16. veljače 1990, dograđeno spremište na terasi I.kata bez odobrenja nadležnog upravnog tijela.

Nadalje, sve predlagateljice da su zajedno sa protustrankom suvlasnici nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište, ukupne površine 21 m2, upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to:

- predloženik je suvlasnik u ukupno 4/9 idealnog dijela

- trećepredlagateljica je suvlasnica ukupno 3/9 idealnog dijela,

- prvopredlagateljica i drugopredlagateljica su suvlasnice svaka u 1/9 idealnog dijela označene nekretnine.

Predlagateljice da su pokušale sa predloženikom postići sporazum o načinu razvrgnuća njihove suvlasničke zajednice civilnom diobom, odnosno prodajom predmetnih nekretnina budući iste nije moguće fizički odnosno geometrijski podijeliti. Međutim, obzirom predloženik nije na isto pristao predlagateljice da su primorane u svrhu zaštite i ostvarenja svojih zakonskih prava pokrenuti ovaj postupak.

2. U očitovanju na prijedlog protustranka je navela (list 17-18 spisa) da nije sporno da su 1. i 2. predlagateljica i protustranka suvlasnici svaki u 1/3 posebnog dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća, gospodarska zgrada i dvorište, ukupne površine 325 m2, upisane u zemljišne knjige OS u Rijeci, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to suvlasničkog dijela opisanog kako su to i predlagateljice u prijedlogu navele. Također da je nesporno da su predlagateljice zajedno s protustrankom suvlasnici nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište, ukupne površine 21 m2, upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to protustranka u 4/9 idealnog dijela, 3-predagateljica u 3/9 idealnog dijela te 1 i 2- predlagateljica svaka u 1/9 idealnog dijela. Prethodno navedeno jasno i nedvojbeno proizlazi i iz zemljišnih knjiga. Iako su predlagateljice zaista protustranci i prije pokretanja ovog postupka predložile sporazumno razvrgnuće civilnom diobom, ističe se da je protustranka to odbila, obzirom da je takav prijedlog neosnovan. Naime, predlagateljice predlažu prodaju predmetnih nekretnina navodeći da iste nije moguće fizički, odnosno geometrijski podijeliti. Prije svega, ističe se da predlagateljice takve navode nisu ničim potkrijepile niti argumentirale, ali u svakom slučaju na navedenu okolnost neophodno je provođenje vještačenja kao jedini relevantni dokaz o ne/mogućnosti geometrijske diobe.

Protustranka navodi da ne osporava pravo na razvrgnuće suvlasništva u smislu čl. 47., a u svezi s čl. 48. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u daljnjem tekstu: ZVDSP). Međutim, predlagateljice da pogrešno tumače odredbu čl. 50. ZVDSP, obzirom da je jasno utvrđen redoslijed i način razvrgnuća, odnosno pretpostavke koje nužno moraju biti ispunjene za razvrgnuće na način kako to predlažu predlagateljice. Dakle, predmetnim člankom jasno je propisano da je kod sudskog razvrgnuća, sud vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka, ako postoji i ako je moguć i dopušten. Nadalje propisano je da ako sud nije glede razvrgnuća vezan prethodno navedenim, isti će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Također, predviđena je mogućnost da prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim dijelovima ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje. Tek ako se utvrdi da prethodno opisana dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos će podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima. Odnosno, tek kao posljednja opcija predviđena je civilna dioba pri čemu je nužno dokazati da geometrijska dioba nije moguća bez umanjenja vrijednosti predmetne nekretnine.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u priležeću dokumentaciju te je proveden očevid na licu mjesta i vještačenje po stalnom sudskom vještaku građevinske struke dipl.ing. JŽ.

4. Odredbom čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje ZV), propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno, to mu pravo ne zastarijeva.

4.1. Odredbom čl. 50. st. 1. ZV-a propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.

Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. toga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (st. 2.).

5. Suvlasništvo stranaka na nekretninama koje su predmet diobe potkrijepljeno je priloženim zemljišnoknjižnim izvadcima (list 5-8 spisa).

6. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl.ing. Ivana Vučemila od 26. travnja 2024. (list 41-62 spisa) proizlazi da prema postojećem rasporedu prostorija u stanu, u građevinskom smislu, a u skladu s idealnim udjelima suvlasnika, dioba u naravi odnosno geometrijska dioba etažiranjem nije moguća. Postojeći stan ima samo jedan neovisni ulaz, jednu kuhinju i jednu kupaonicu, te zbog položaja nosivih zidova i vertikala za instalacije nije moguće unutar istog prostora izvesti dva ili tri stana – svaki s nužnim i minimalnim uvjetima za stanovanje koji bi imali i kupaonicu i kuhinju, a koji bi bili u skladu sa suvlasničkim udjelima suvlasnika i koji bi vrijednosno bili u istom omjeru. U odnosu na zemljište vještak ističe da je ono dio dvorišta, a budući da je dioba, odnosno parcelacija unutar izgrađenog građevinskog područja naselja moguća isključivo na temelju akta o građenju, zaključuje da geometrijska dioba zemljišta nije moguća. Sukladno dodjeljenoj zadaći vještak daje procjenu tržišne vrijednosti nekretnine. Na osnovu ove procjene zaključuje da tržišna vrijednost stana br. 1 na prvom katu kuće u [adresa], sagrađene na zk.č.br. 196/2 k. o. [katastarska općina], upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao 2. suvlasnički dio (E-2) iznosi 193.000,00 EUR, dok tržišna vrijednost zemljišta, odnosno dijela dvorišta kuće u [adresa], označenog kao zk.č.br. 196/3 k. o. [katastarska općina], upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] iznosi 1.750,00 EUR.

7. Predlagatelji nisu imali primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Protustranka je na ročištu dana 11. rujna 2024. navela da i nadalje smatra kako postoji mogućnost geometrijske diobe nekretnine međutim da radi financijske situacije neće predlagati daljnje dokaze niti stavljati primjedbe na nalaz vještaka te je predložila da sud donese odluku temeljem stanja u spisu.

8. Sud je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio u cijelosti kao objektivan i sačinjen u skladu s pravilima struke, a nalaz je sačinjen nakon provedenog očevida na nekretninama, te detaljno obrazložen. Što se tiče navoda protustranke ista ničime nije dovela u sumnju pravilnost zaključka vještaka te njene primjedbe sud ocjenjuje kao paušalne. S obzirom da se i sama protustranka u konačnici očitovala da ne stavlja primjedbe na nalaz vještaka niti su to stranke predlagale sud nije vještaka pozvao radi saslušanja na raspravi.

9. Kako ne postoji sporazum stranaka o načinu razvrgnuća, niti pravo na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, a budući da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da se razvrgnuće na predmetu razvrgnuća ne može provesti na način da se formiraju zasebne funkcionalne stambene cijeline, odnosno iz nalaza vještaka ne proizlazi postojanje mogućnost geometrijske diobe u skladu s idealnim udjelima stranaka, razvrgnuće predmetne suvlasničke zajednice moguće je provesti samo civilnom diobom odnosno prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima, sukladno čl. 50. st.4. ZVDSP-a slijedom čega je odlučeno kao u točci I izreke.

9.1. O uvjetima i načinu prodaje stranke se mogu same sporazumjeti, u protivnom svaka može pokrenuti dražbeni postupak pred sudom.

10. Stranke su zatražile troškove zastupanja (list 73 i 74 spisa), te trošak očevida i vještačenja.

10.1. Zahtjev za naknadu troškova zastupanja nije osnovan. Stranke u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nemaju pravo na naknadu troškova zastupanja sukladno čl.20. Zakona o sudskom vanparničnom postupku. Troškovi zastupanja u postupku razvrgnuća suvlasništva padaju na teret zastupanog. Odredbom paragrafa 20.t.4. propisano je da sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući ovdje i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom. Takvo postupanje sud ne nalazi niti na jednoj strani. Postupak je proveden u interesu svih suvlasnika. Predlagateljicama pripada pravo na trošak očevida i vještačenja koji trošak je zatražen već u prijedlogu i to sukladno suvlasničkim omjerima, prema čl. 54. ZVDSP. Trošak očevida je iznosio 49,48 eur, a trošak vještačenja 679,05 eur odnosno ukupno 728,53 eur. Kako su stranke u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] suvlasnici u jednakim omjerima, dok je protustranka u odnosu na kč.br. suvlasnik u 4/9 dijela odnosno 44% protustranka je dužna predlagateljicama naknaditi razmjerni dio troška vještačenja i očevida u iznosu od 320,55 eur slijedom čega je odlučeno kao u točci II izreke.

U Rijeci, 29. srpnja 2025.

S U D A C

mr.sc. Ana Zaborac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.