Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Šibenik, S. Radića 81

Gž-1041/2022-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ivani Čačić Brčić, u izvanparničnom predmetu predlagateljica: 1. IG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. RG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Lovro Zovko, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Lovro Zovko i Antonija Šimunković u Zagrebu i 3. ŠG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nasljednica pok. LG iz [adresa], protiv protustranke JG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nasljednice DG iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Tomislav Mučnjak, odvjetnik u Zagrebu, radi uređenja, obnove i ispravka međe, odlučujući o žalbi predlagateljica i protustranke protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj R1-97/2020-17 od 23. srpnja 2021., dana 28. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažavaju se žalbe predlagateljica i protustranke i ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj R1-97/2020-17 od 23. srpnja 2021. te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke, uređena je međa između čest. 11343 i čest. 11341, obje k. o. [katastarska općina], prema pravičnoj ocjeni po pravcu C- D-E-F počevši od točke C (vanjski ugao garaže koja se nalazi na čest. 11343 koji je označen po vještaku crvenom bojom), preko točke D (kolca postavljenog po vještaku obojenog crvenom bojom), točke E (početnog crnog metalnog stupa ograde koja se pruža između čest. 11343 i 11341, k. o. [katastarska općina], a koji je stup označen crvenom bojom) te dalje do točke F (kraj žičane ograde sa željeznim stupovima postavljene između čest. 11343 i 11341, k. o. [katastarska općina]), a koje su točke prikazane u skici lica mjesta i na fotografijama iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta ZG od 14. studenog 2020., za koji nalaz je točki II. izreke rješenja utvrđeno da prileži spisu predmeta na listovima 49-64 i da je sastavni dio tog rješenja. Pod točkom III. izreke navedeno je da svaka stranka može dokazivati svoje pravo vlasništva na spornoj površini i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, ali najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti tog rješenja. Pod točkom IV. opozvano je rješenje o uređenju međe istog suda iz rješenja sadržanog na zapisniku s uviđaja održanog 14. listopada 2020. poslovni broj R1-97/2020-7 u dijelu kojim je sud odredio da se međa uređuje od točke A, preko točke B do točke C. Pod točkama V. i VI. odlučeno je o troškovima postupka na način da je naloženo protustranci naknaditi predlagatelju trošak postupka u iznosu od 1.686,40 kn, u roku od 15 dana, dok trošak zastupanja stranke po punomoćniku odvjetniku pada na teret zastupane stranke.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio izvorno označeni predlagatelj, sada pok. LG, pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da drugostupanjski sud uvaži žalbu, pobijano rješenje preinači, podredno isto ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Ranije označena protustranka, sada pok. CG, žali se, kako to slijedi iz sadržaja žalbe, također zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da drugostupanjski sud uvaži žalbu i pobijano rješenje preinači na način da odbije prijedlog predlagatelja u cijelosti te naloži predlagatelju podmiriti mu trošak postupka.

4. Rješenjem prvostupanjskog suda broj R1-97/2020-39 od 21. ožujka 2022. utvrđen je prekid postupka zbog smrti predlagatelja LG te protustranke DG, koji postupak je nastavljen rješenjem istog suda broj R1-97/2020-41 od 7. studenog 2022. pozivanjem njihovih nasljednica na preuzimanje istog.

5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

6. Žalbe su osnovane.

7. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud uredio je među prema pravičnoj ocjeni navodeći da je pritom imao u vidu kako su stranke godinama u sukobu vezano za posjedovanje i način korištenja uskog prolaza između zgrade protustranke sagrađene na čest. 11343 i objekata izgrađenih na čest. 11341 i 11342, sve k. o. [katastarska općina], ali da prema podacima u spisu ni jedna od njih nije pokrenula odgovarajuće postupke kako bi se uskladilo katastarsko i zemljišnoknjižno stanje tih nekretnina i kako bi se ishodio upis vlasništva u zemljišnim knjigama na decidirano određenim i uređenim nekretninama. Osim toga, da se ovakvim uređenjem međe omogućava svakoj od stranaka da ipak ima pristup na spornu površinu u onoj mjeri koju je sud ocijenio svrsishodnom. Nadalje, da je utvrđeno da dio međe između predmetnih nekretnina u pravcu E-F, uz minimalna odstupanja, prati katastarsku granicu predmetnih nekretnina, međutim, da iz odredbe članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta, dalje: ZV) ne proizlazi da sud može samo djelomično urediti među, pa je s obzirom da je utvrđeno da je dio međe između predmetnih nekretnina sporan, bio dužan među između predmetnih nekretnina urediti cijelom njezinom dužinom, pa tako i u dijelu koji se pruža po pravcu E-F, a da iz navedene odredbe ne proizlazi da se dio iste međe može urediti po posljednjem mirnom posjedu, a dio po pravičnoj ocjeni suda, pa da je sukladno navedenom, među između predmetnih nekretnina valjalo cijelom dužinom urediti po pravičnoj ocjeni suda.

8. Sud prvog stupnja nadalje u pobijanom rješenju navodi da iz stanja cjelokupnog spisa nije moguće utvrditi posljednji mirni posjed i to bez obzira na pravomoćnu odluku toga suda broj Pp-191/2014, koja je preinačena rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4074/18 od 31. srpnja 2018., a kojim je utvrđeno da je protustranka smetala predlagatelja u posljednjem faktičnom i mirnom posjedu nekretnine 11343 k. o. [katastarska općina], površine 43 m2, a koji u naravi predstavlja djelić livade, prolaz i put za dolazak na čest. 11341 k. o. [katastarska općina]. Ovo iz razloga što spisu predmeta prileži izvješće o postupanju policijskih službenika od 17. ožujka 2020. iz kojeg da proizlazi da su u 8 navrata izlazili na mjesto predmetnih nekretnina zbog sukoba vezanog za korištenje uskog prolaza između zgrade protustranke izgrađene na čest. 11343 i objekata izgrađenih na čest. 11342 i 11341, sve k. o. [katastarska općina], zatim iz razloga jer spisu predmeta prileži tužba broj Psp-45/2020 koju je podnijela protustranka protiv predlagatelja zbog smetanja navedenog uskog prolaza i iz razloga što su predlagatelj i supruga protustranke na održanom uviđaju na licu mjesta iznosili oprečne tvrdnje o načinu korištenja navedenog uskog prolaza.

9. Ispitujući pobijanu odluku u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka, utvrđeno je da prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP koji se u izvanparničnom postupku primjenjuje temeljem pravnog pravila iz paragrafa 21. stavak 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. koji se ima primijeniti na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91), na koju povredu se ukazuje u žalbama stranaka, jer pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, a oni navedeni su nejasni, te se isto ne može ispitati.

10. Naime, prema odredbi članka 103. stavak 1. ZV ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

10.1. Članak 103. stavak 2. ZV vrlo striktno uređuje pitanje redoslijeda načina uređenja međe, prema kojima će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, ako među nije moguće obnoviti na navedeni način, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi, prema pravičnoj ocjeni.

10.2. Stoga je sud dužan držati se propisanog redoslijeda i pravila o uređenju međe, pa u situaciji kada stranke nisu suglasne da se međa uredi po katastarskom nacrtu i nisu postigle sporazum o međi, tada među uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, ako ga utvrdi, a ako ne, tek tada sud može među urediti prema pravičnoj ocjeni. Pritom je sud dužan kritički i sveobuhvatno ispitati je li među moguće urediti prema posljednjem mirnom posjedu. Posljednji mirni posjed utvrđuje se svim raspoloživim dokaznim sredstvima i neposrednim opažanjem na licu mjesta, međutim, u konkretnom slučaju sud prvog stupnja uopće ne navodi svoja zapažanja sa lica mjesta, niti je pokušao na jasan način utvrditi posljednji mirni posjed, pa je posljedično nerazumljiva konstatacija suda da činjenica da je smetanje posjeda jedne od stranaka počinjeno po drugoj pravomoćno utvrđeno sudskom odlukom ne znači da se u međuvremenu faktično posjedovno stanje nije promijenilo, a u konkretnom slučaju da proizlazi da je predmetna međa konstantno sporna, kao i posjed sporne površine. Ovo posebice kraj činjenice da iz obrazloženja pobijanog rješenja nije jasno gdje se točno nalazi dio nekretnine oznake 11343 k. o. [katastarska općina] površine 43 m2 koji u naravi predstavlja djelić livade, prolaz i put za dolazak na čest. 11341 k. o. [katastarska općina] u odnosu na koji je predlagatelju pružena posjedovna zaštita kao niti je li se ili nije u međuvremenu posjedovno stanje promijenilo, a posljedično nema niti razloga na kojima sud prvog stupnja temelji takav svoj zaključak.

10.3. U slučaju kad jedna stranka pravac međe pokazuje na jedan način, a druga stranka na drugi način, prvostupanjski sud ne može prijeći preko zakonskog kriterija uređenja međe prema posljednjem mirnom posjedu, a da pri tome nije dao valjano obrazloženje i ocjenu provedenih dokaza, pri čemu s pravom stranke prigovaraju da je posljednji mirni posjed činjenično pitanje.

10.4. U konačnici, analizirajući pobijano rješenje za zaključiti je da se prvostupanjsko rješenje u pogledu postojanja odlučnih okolnosti za uređenje međe prema pravičnoj ocjeni, a ne prema posljednjem mirnom posjedu, ne može ispitati, pa su osnovane žalbe stranaka da prvostupanjsko rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

11. Pored toga, iako je sud utvrdio da se između nekretnina nalazi žičana ograda koja se pruža pravcem E-F, ipak među u cijeloj liniji uređuje po pravičnoj ocjeni, dakle, i u ovom dijelu u kojem je međa jasno vidljiva, za koji dio zbog pogrešnog pravnog shvaćanja da odredba članka 103. stavak 3. ZV ne omogućava da sud dio međe rješava na različite načine, ne daje razloge o načinu uživanja nekretnina u tom dijelu, odnosno posljednjem mirnom posjedu.

12. Također, osnovano predlagatelj prigovara da sud prvog stupnja pogrešno tumači odredbu paragrafa 12. stavak 3. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku jer je istom propisano da prvostupanjski sud može povodom rekursa (žalbe) preinačiti ili opozvati pobijanu svoju odluku, ako se time ne vrijeđaju prava drugih osoba, koja su zasnovana na toj odluci, iz čega, po ocjeni ovog suda, ne proizlazi da je sud to bio ovlašten učiniti samoinicijativno, dakle, i u situaciji kada nije bilo žalbe, kao što je to ovdje slučaj.

13. S druge strane, neosnovana je tvrdnja predlagatelja da je sud ne dostavljanjem vještaku rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4074/18 od 31. srpnja 2018. radi očitovanja, počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točka 6. ZPP, s obzirom da utvrđivanje stanja (mirnog) posjeda ne može biti zadatak vještaka nego isključivo suda koji provodi dokaze i utvrđuje činjenice bitne za način uređenja međe.

14. Napomenuti je da je zahtjev da se međa obnovi ili ispravi u suštini vindikacijski zahtjev, ali odluka o tom zahtjevu donosi se u izvanparničnom postupku i predstavlja samo predmnjevu da postoji vlasništvo do označene međe od trenutka kad je sud među označio, a tko tvrdi suprotno, to treba dokazati u parnici. Uspije li se s tužbom, pravomoćna presuda oborit će predmnjevu o vlasništvu stvorenu pravomoćnošću odluke u postupku uređenja međa, pa stoga nema mjesta žalbenim navodima stranaka o pravnoj nesigurnosti.

15. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 380. točka 3. ZPP, u svezi članka 21. stavka 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, valjalo je uvažiti žalbe stranaka, ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.

16. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti ukazanu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, te će vodeći računa o navodima i uputama ovog drugostupanjskog suda, o prijedlogu donijeti novu odluku.

U Šibeniku, 28. srpnja 2025.

Sutkinja

Ivana Čačić Brčić