REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-1234/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Biljani Pamić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ČD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Darku Vrbancu, odvjetniku u Puli, protiv protustranke ID, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču, radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj: R1-105/2024-33 od 4. srpnja 2024., 28. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protustranke i ukida rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj: R1-105/2024-33 od 4. srpnja 2024. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1.Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:

„I.Razvrgava se suvlasništvo izvanparničnih stranaka na nekretnini oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica] zgrada upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojoj su upisani kao suvlasnici, predlagateljica u 2/3, a protustranka u 1/3 dijela, civilnom diobom, prodajom na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka.

II Nalaže se protustranci da predlagateljici naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 412,44 eura (četiristodvanaeseteuraičetrdesetčetiricenta) u roku od 15 dana.“

2. To rješenje pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom pobija protustranka zbog bitne povrede odredbi postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Posebno ukazuje na počinjenje bitne povrede postupka iz čl. 354. st.2. toč.11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.– dalje: ZPP) a sadržajno ukazuje i na bitnu povredu postupka iz čl. 354. st.2. toč.6. ZPP. Osporava zaključak prvostupanjskog suda da protustranka ne stanuje u predmetnoj nekretnini te da ista ne predstavlja njegov dom te ukazuje da je odlučujući o prigovoru prava na dom istaknutom po protustranci nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenično stanje što je rezultiralo donošenjem pogrešne i nezakonite odluke. Predlaže je uvažiti žalbu, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i u rad drugom sucu prvostupanjskog suda.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet ovog izvanparničnog postupka je razvrgnuće suvlasništva na nekretnini oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica] zgrada upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojoj su upisani predlagateljica u 2/3, i protustranka u 1/3 dijela. Predlagateljica je predložila razvrgnuće isplatom na način da predlagateljica isplati protustranci iznos u visini tržišne vrijednosti njezinog suvlasničkog udjela na predmetnoj nekretnini, a podredno civilno razvrgnuće.

6. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odredio razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom, prodajom na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka, zaključujući da među strankama nema dogovora oko načina razvrgnuća, da ni jedna stranka na svojoj strani nema ni jedan osobito ozbiljan razlog zbog kojeg bi njemu predmetna nekretnina pripala u samovlasništvo, da geometrijska dioba nije moguća kao ni dioba uspostavom etažnog vlasništva (jer je vještačenjem po vještaku građevinske struke ND provedenom u predmetu R1-23/2021, utvrđeno da bi nekretninu bilo moguće etažno podijeliti pod uvjetom da su prije toga izvedeni određeni građevinski i instalaterski radovi, te uz uvjet da nekretnina u cijelosti legalizirana pa tako i nadograđeni dio izgrađen prije 1968. koji nije vidljiv na ortofoto karti iz 1968.).

6.1. Pri tome je prvostupanjski sud ocijenio neosnovanim prigovor prava na dom istaknut po protustranci zaključujući da predmetna nekretnina protustranci ne predstavlja dom jer da bi se radilo o domu treba postojati duža i trajnija povezanost s nekom nekretninom što kod protustranke nije slučaj, da tvrdnja protustranke da u predmetnoj nekretnini živi od ožujka 2023., nije dovoljno da bi se ostvarila povezanost koja je potrebna da se mjesto stanovanja smatra domom, osim toga da protustranka za predmetnu nekretninu ne plaća nikakve režije te da vozi automobil od svoje prijateljice ED koja nema drugog automobila i koja da ga dolazi iz [adresa] posjećivati u [adresa] (udaljenost od 13,5 km) a koje činjenice upućuju na zaključak da u toj nekretnini niti ne živi. Nadalje da je uvidom u podatke JRO MUP RH za protustranku utvrđeno da je ista prijavila prebivalište na adresi predmetne nekretnine tek 10. lipnja 2024., s time da je od 31. ožujka 2023. (dan nakon pravomoćnosti rješenja o razvrgnuću poslovni broj R1-23/2021-23) do 31. ožujka 2024. imala na toj adresi prijavljeno boravište, međutim da ti podaci nisu dokaz da netko doista i živi u predmetnoj nekretnini ali su pokazatelj trajnije povezanosti između čovjeka i nekretnine u kojoj živi te da iz navedenih podataka proizlazi da te povezanosti između protustranke i predmetne nekretnine nema.

7. Ispitavši pobijanu odluku u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u svezi čl. 381. ZPP i paragrafa 21. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine, („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“ broj 45/34 i „Narodne Novine“ broj 73/91., dalje; ZSVP), u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka prema čl. 365. st. 2. ZPP utvrđenje je ovoga suda da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP na koju sadržajno ukazuje protustranka. Druge bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti nisu počinjene.

8. Nije sporno da je kod suda prvog stupnja vođen izvanparnični postupak poslovnog broja R1-23/2021 u pravnoj stvari predlagateljice ČD protiv protustranke ED radi razvrgnuća suvlasničke zajednice iste nekretnine kao i u ovom postupku (k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), da je u tom postupku provedeno građevinsko vještačenje te doneseno rješenje 23. rujna 2022. kojim je određeno razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom jer je utvrđeno da se predmetna nekretnina ne može etažirati, a koje je rješenje i potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-1884/2023 dana 30. siječnja 2023. te da je ED nakon pravomoćnosti tog rješenja 16. veljače 2023. svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine darovala ID ovdje protustranci.

9. Iz spisa predmeta je razvidno da je predlagateljica predložila da sud u ovom postupku koristi nalaz i mišljenje građevinskog vještaka iz naprijed spomenutog, a ukoliko se takvom prijedlogu protustranka protivi predložila je provesti novo vještačenje na okolnost da li je predmetnu nekretninu moguće geometrijski podijeliti sukladno suvlasničkim udjelima te da se protustranka usprotivila prijedlogu da se u ovom postupku upotrijebi nalaz i mišljenje građevinskog vještaka iz naprijed spomenutog izvanparničnog postupka. Prvostupanjski sud je prihvatio prijedlog predlagateljice da u ovom postupku upotrijebi nalaz i mišljenje građevinskog vještaka iz naprijed spomenutog izvanparničnog postupka, unatoč protivljenju protustranke uz obrazloženje da je isti sudac vodio naprijed spomenuti izvanparnični postupak, te da se radi o istoj nekretnini i o istim strankama, s time da je u naprijed spomenutom postupku poslovni broj R1-23/2021 protustranka bila ED s obzirom da je tada bila suvlasnica predmetne nekretnine u 1/3 dijela koja je po pravomoćnom završetku toga postupka odmah otuđila svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine i to ovdje protustranci, da je razlog darovanja bio taj da se osujeti izvršenje sudske odluke donesene u ovosudnom spisu poslovni broj R1-23/2021 u kojem je doneseno rješenje da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, pa obzirom na takvo ponašanje i ovdje protustranke i njegove prednice ED sud je imajući u vidu i ekonomičnost postupka odlučio da ne provodi novo građevinsko vještačenje, tim više što je isti odvjetnik kao punomoćnik zastupao i ED u u postupku poslovni broj R1-23/2021 i sada u ovom postupku protustranku, koji je iskoristio svaku mogućnost da provjeri i izanalizira provedeno građevinsko vještačenje.

10. Ovakav stav prvostupanjskog suda po ocjeni ovog suda nije pravilan.

11. Prije svega valja reći da je predagateljica unatoč prijenosu suvlasničkog udjela nakon pravomoćnosti rješenja o razvrgnuću imala mogućnost zatražiti ovrhu na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja prvostupanjskog suda posl. br. R1-23/2021 na temelju čl. 32. Ovršnog zakona („Narodne Novine“ br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. -Odluka USRH, 73/17., 131/20. 114/22.).

12. U situaciji kada je predlagateljica pokrenula novi postupak protiv protustranke kao suvlasnika koji nije sudjelovao u ranijem postupku pri čemu se protustranka izrijekom usprotivila korištenju nalaza i mišljenja iz postupka posl. br. broj R1-23/2021 za potrebe ovog postupka te je predlagala provođenje novog vještačenja, prvostupanjski sud nije mogao zanemariti protivljenje protustranke, jer protustranka ima pravo izjasniti se o predloženom vještaku (čl. 251. st. 2. ZPP) te raspravljati o nalazu i mišljenju vještaka te vještaku postavljati pitanja i tražiti pojašnjenje nalaza i mišljenja, pri tome nije odlučno što je isti sudac postupao u oba predmeta i što je isti odvjetnik zastupao ranije ED i sada protustranku. Donošenjem odluke na temelju nalaza i mišljenja sačinjenog u drugom postupku u kojem protustranka nije sudjelovala, unatoč protivljenju protustranke, prvostupanjski sud je protustranku onemogućio u raspravljanju čime je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP već radi koje je pobijano rješenje valjalo ukinuti.

13. Osim toga, protustranka s pravom u žalbi ističe da je sud prvog stupnja odlučujući o prigovoru prava na dom koji je istaknuo tijekom postupka pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.

13.1. Protustranka se u žalbi poziva na članak 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava navodeći da je trebalo provesti test razmjernosti kojeg prvostupanjski sud nije proveo. Navodi da sud prvog stupnja pogrešno zaključuje da protustranka ne stanuje u predmetnoj nekretnini jer da iz njegovog iskaza ne proizlazi da plaća režije za istu. Ukazuje da iz iskaza protustranke proizlazi da je podmirio troškove vode, dok režije za struju ne dolaze na adresu nekretnine te da je očito da ih plaća predlagateljica. Ističe da sud nije proveo dokaz terenskom provjerom po djelatnicima policije da se utvrdi gdje protustranke stanuje, iako su to predložile obje stranke u postupku.

13.2. Prema stanju spisa, protustranka u podnesku od 4. prosinca 2023. (strana 72-76 spisa) obrazlaže da je predmetna nekretnina njegova jedina nekretnina u kojoj živi i da ne raspolaže drugom nekretninom u kojoj bi mogao stanovati te da nema drugih sredstava za stjecanje nekretnine u kojoj bi mogao živjeti pa da prodaja predmetne nekretnine nije u njegovom interesu. Ukazuje da će u slučaju razvrgnuća suvlasničke zajednice prodajom nekretnine na javnoj dražbi biti povrijeđeno njegovo pravo na dom.

13.3. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.; dalje: Konvencija) koja je u odnosu na Republiku Hrvatsku stupila na snagu 5. studenog 1997., u članku 8. propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja (stavak. 1.). U tom pravcu, sud mora provesti tzv. test razmjernosti u okviru kojeg će ispitati radi li se o pravu koje spada pod doseg članka 8. Konvencije, odnosno može li se sporna nekretnina smatrati domom protustranke pri čemu je potrebno voditi računa o tome da je „dom“ činjenični pojam koji, prema praksi Europskog suda za ljudska prava, čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) vezu, dolazi li civilnom diobom-prodajom predmetne nekretnine do miješanja u pravo na dom, je li to miješanje u skladu sa zakonom te da li je to miješanje u skladu s nekim od legitimnih ciljeva navedenih u članku 8. stavak 2. Konvencije i da li je razmjerno i nužno u demokratskom društvu.

13.4. Naime, pravomoćna odluka izvanparničnog suda o civilnom razvrgnuću nekretnine predstavlja ovršnu ispravu za pokretanje ovršnog postupka koji u konačnici ima za rezultat iseljenje protustranke pa se u konkretnom slučaju radi o legitimnom pravu predlagateljice zahtijevati razvrgnuće suvlasništva i s druge strane pravu na dom na koji se poziva protustranka. Obzirom na ova dva suprotstavljena privatna prava i interesa, potrebno je odgovoriti na tri eliminacijska pitanja, a negativan odgovor na bilo koje pitanje znači da je u ovom slučaju iseljenje neopravdano i protivno Konveciji. Dakle, potrebno je provesti test razmjernosti kojim će sud prvog stupnja utvrditi da li je miješanje utemeljeno na zakonu, odnosno, u slučaju da je potvrdan odgovor, je li miješanje usmjereno na postizanje „legitimnog cilja“, a u slučaju da je potvrdan odgovor i na ovo eliminacijsko pitanje, da li je miješanje bilo nužno u demokratskom društvu. U tom pravcu, nužnost i legitimnost miješanja u pravo na dom treba dokazivati predlagateljica.

13.5. Iako prvostupanjski sud u točki 9. obrazloženja navodi da je proveo test razmjernosti iz cjelokupnog obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da sud takav test nije proveo jer je na temelju utvrđenja da protustranka ne plaća režije i da vozi automobil ED koja nema dugog automobila i koja da ga dolazi iz [adresa] posjećivati u [adresa] (13,5, km udaljenosti) zaključio da protustranka ne stanuje u predmetnoj nekretnini pa da stoga ista ne predstavlja njegov dom. Međutim, takav zaključak prvostupanjskog suda, ne može se, bar za sada, prihvatiti pravilnim. Naime, predlagateljica je predložila da se za potrebe odlučivanja o tom prigovoru protustranke sasluša svjedok ED, da se izvrši terenska provjera po djelatnicima MUP-a radi provjere da li protustranka stanuje na navedenoj adresi te da se izvrši uvid u izvod iz HEP-a kao dokaz da na predmetnoj nekretnini, odnosno na mjernom mjestu na toj nekretnini nema potrošnje struje, međutim navedene je dokaze prvostupanjski sud odbio radi čega je i činjenično stanje ostalo nepotpuno a time i pogrešno utvrđeno.

14. Zbog navedenih razloga, uvažena je žalba protustranke i na temelju članka 380. toč. 3. ZPP ukinuto je pobijano rješenje i predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak kako bi donio novu na zakonu osnovanu odluku.

15. S obzirom da obveza naknade troškova postupka ovisi o konačnoj odluci, to je ukinuta i odluka o troškovima izvanparničnog postupka.

16. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti ukazanu bitnu povredu te će provesti predloženo građevinsko vještačenje s time da će strankama omogućiti da predlože odnosno da se očituju o osobi vještaka sukladno čl. 251. ZPP te voditi računa o tome da vještak sukladno odredbi čl. 260. st. 1. ZPP daje svoj nalaz i mišljenje usmeno na raspravi, a može ga dati i pismeno prije rasprave, te će za potrebe odlučivanja o prigovoru prava na dom dopuniti činjenično stanje tako što će provesti predložene dokaze saslušanjem svjedoka ED, zatražiti terensku provjera po djelatnicima MUP-a radi provjere da li protustranka stanuje na navedenoj adresi te izvršiti uvid u izvod iz HEP-a radi utvrđenja da li na mjernom mjestu na predmetnoj nekretnini ima potrošnje struje, a po potrebi i druge dokaze koje stranke predlože, nakon čega će, ukoliko utvrdi da protustranka stanuje u navedenoj nekretnini te da ista predstavlja njegov dom, provesti test razmjernosti na način naveden u točki 13.4. ovog obrazloženja te će odlučiti o osnovanosti prigovora prava na dom i potom odlučiti o zahtjevu za razvrgnuće suvlasničke zajednice.

Pula - Pola, 28. srpnja 2025.

S u d a c

Biljana Pamić