Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr- 509/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Jasni Bratek, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB 02535697732, zastupane po punomoćniku Zlatku Tomažić, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika GL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi naplate novčane tražbine ovrhom na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Ovr-467/2023-5 od 25. ožujka 2024., ispravljenog rješenjem poslovni broj Ovr-467/2023-10 od 23. rujna 2024., 28. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba ovršenika odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Ovr-467/2023-5 od 25. ožujka 2024., ispravljeno rješenjem poslovni broj Ovr-467/2023-10 od 23. rujna 2024., osim u odnosu na žalbene razloge iz čl. 50.st.1. toč. 9., 10. i 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi donesenim bez obrazloženja u skladu sa odredbom čl. 41. st. 4. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17.,131/20. i 6/24. - dalje u tekstu: OZ) prvostupanjski sud je temeljem ovršne isprave – Ugovora o namjenskom kreditu broj 1415-251 od 2. studenog 1999., zaključenog između Privredne banke Zagreb d.d. kao kreditora i RL kao korisnika kredita i glavnog dužnika, solemniziranog od strane javnog bilježnika Ivana Čubelića, pod brojem OU375/99, dana 8. studenog 1999., a radi ostvarenja novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 7.067,91 EUR sa zakonskim zateznim kamatama te radi ostvarenja novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od EUR 18.121,59, s osnove zatezne kamate, sa pripadajućim zateznim kamatama kao i svih troškova ovršnog postupka u iznosu od 257,65 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom, odredio ovrhu na nekretninama ovršenika upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] označenim kao kč. br. [katastarska čestica], što u naravi predstavlja kuću u mjestu površine 647 m2, dvoršite u mjestu površine 496 m2,voćnjak u mjestu površine 1072 m2 ukupne površine 2215 m2 na kojima ovrhovoditelj ima uknjiženo založno pravo sve u k. o. [katastarska općina], zabilježbom ovrhe, utvrđenjem vrijednosti navedene nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, te prijenosom tako dobivenih novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja. Sud je odredio radi naplate istog potraživanja ovrhu i na novčanim sredstvima ovršenika.

2. Pravodobno podnesenom žalbom navedeno rješenje o ovrsi u cijelosti pobija ovršenik ne navodeći žalbene razloge, a sadržajno u žalbi ističe žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. toč.10. i 11. OZ-a. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i obustaviti ovršni postupak.

2.1. U žalbi ovršenik u bitnom ističe prigovor zastare, prigovor prava na dom, ističe da od ovrhovoditelja nije primio opomenu ili dopis kojim bi bio pozvan na uplatu duga stoga da ovrhovoditelj nema pravo na nikakav trošak, da vrijednost navedene nekretnine premašuje potraživanje ovrhovoditelja, stoga da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala teško nadoknadiva šteta,da je ovrha određena i na svim računima ovršenika, da je u ovom postupku trebalo utvrditi vrijednost naslijeđene imovine iza pok. RL, jer da nasljednik odgovara za dugove samo do vrijednosti naslijeđene imovine, ovršenik prigovara visini tražbine.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj osporava žalbene navode ovršenika predlaže potvrditi pobijano rješenje.

4. Žalba nije osnovana izvan žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9., 10. i 11. OZ-a.

5. Protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave ovršenik može podnijeti žalbu iz zakonskih žalbenih razloga navedenih u odredbi čl. 50. st. 1. toč. 1. do 11. OZ-a. Sukladno odredbi čl. 52. OZ-a, ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. po istoj postupa sud prvog stupnja prema odredbama toga članka, dok drugostupanjski sud odlučuje o žalbi iz preostalih žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. OZ- a.

6. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi sukladno odredbi čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22 i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a te sukladno odredbi čl. 50. st. 5. OZ-a ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredba postupka odnosno kojeg drugog žalbenog razloga iz čl. 50. st. 5. OZ-a na koje pazi po službenoj dužnosti. Dakle utvrđeno je da tražbina utvrđena ovršnom ispravom nije prestala, odnosno nije bez učinka niti je protekao rok u kojem se može tražiti ovrha (čl. 50. st.1. toč. 3. i 5. OZ-a).

7. O prigovoru zastare koji predstavljaju žalbeni razlog propisan odredbom čl. 50.st.1.toč. 11. OZ-a, o prigovoru da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao isticati u postupku iz kojeg potječe odluka odnosno nakon potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave koji predstavlja žalbeni razlog iz čl.50.st.1.toč. 9. OZ-a, kao i o prigovoru da iznos za koji je određena ovrha prelazi vrijednost naslijeđene imovine koji predstavlja žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 10. OZ-a, nije ovlašten odlučivati ovaj sud.

7.1. Naime, sukladno odredbi čl. 52. st.1.OZ-a ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. toga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu (st.3.), a kako je i postupio prvostupanjski sud zaključkom poslovni broj Ovr- 467/2023-8 od 13.svibnja 2024. (str. 40-42 spisa).

8. Iz stanja spisa utvrđeno je da je u ovoj pravnoj stvari ovrha određene na temelju ovršene isprave Ugovora o namjenskom kreditu broj 1415 -251 od 2. studenog 1999., solemniziranog od strane javnog bilježnika Ivana Čubelića, pod brojem OU375/99, dana 8. studenog 1999., zaključenog između Privredne banke Zagreb d.d. kao kreditora i RL kao korisnika kredita i glavnog dužnika, a kojim je pravnom predniku ovrhovoditelja odobren kredit u visini 16.521,93 DEM u kunskoj protuvrijednosti, na rok od 60 mjeseci, uz ugovorene redovne i zatezne kamate, te uz uknjižbu založnog prava na nekretnini upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (čl.9. Ugovora) uz pravo kreditora tražiti ovrhu na ostaloj pokretnoj i nepokretnoj imovini dužnika i založnog dužnika (čl.11. Ugovora ).

9. Konačno, u odnosu na pozivanje ovršenika na pravo na dom valja ukazati, da je pravo na poštivanje doma zajamčeno odredbom čl. 34. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10., 85/10. i 05/14. – dalje u tekstu: Ustav RH) prema kojem je dom nepovrediv, a koje pravo na dom je zaštićeno i čl. 8. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99 i 8/99 – pročišćeni tekst, 1/06), te se dopušta miješanje u ostvarivanje prava na poštivanje doma ako je to miješanje u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda i zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih. Na zajedničkom sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. zauzet je stav po kojem žalbene navode ovršenika o narušenoj pravičnoj ravnoteži pozivom na odredbu čl. 80.b OZ-a ne treba ocjenjivati primjenom čl. 80.b st. 3. OZ-a u slučaju kada je na nekretnini upisano založno pravo.

10. Stoga, kako je u konkretnom slučaju ovrha određena na nekretnini na kojoj je upisano založno pravo radi osiguranja tražbine čije se prisilno ostvarenje traži te kako je pravni prednik ovršenika kao korisnik kredita i založni dužnik dobrovoljno pristao da se u slučaju neispunjenja duga po dospijeću može neposredno provesti prisilna ovrha na njegovoj cjelokupnoj imovini i nekretninama upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , to sud prvog stupnja nije bio dužan u trenutku donošenja rješenja o ovrsi ocjenjivati da li je u predmetnom slučaju narušena pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditelja i ovršenika, a konačno iz istih razloga ovršenik se ne može s uspjehom pozivati niti na zaštitu prava na dom.

11. Kako je ovaj sud primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u svezi s čl. 21. st. 1. OZ- a i čl. 50. st. 5. OZ-a ispitao pobijano rješenje po službenoj dužnosti i utvrdio da donošenjem istog nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog (ovršnog) postupka niti da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, a kako ovršenik sadržajno žalbom ne pobija rješenje o troškovima postupka, dok sud primjenom naprijed navedene odluke ne pazi u pogledu odluke o troškovima postupka na pravilnu primjenu materijalnog prava po službenoj dužnosti, valjalo je sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP-a uz primjenu odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a odbiti žalbu ovršenika i potvrditi pobijano rješenje o ovrsi, izuzev iz žalbenih razloga čl.50. st. 1. toč. toč.9. ,10. i 11. OZ-a o kojima nije ovlašten odlučivati ovaj sud.

Osijek, 28. srpnja 2025.

Sutkinja

Jasna Bratek