Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1207/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Tatjani Varžić, u pravnoj stvari predlagatelja Općine Oprtalj – Portole, Oprtalj, Matka Laginje 21, OIB 27242457430, koga zastupa punomoćnik Aleksandar Puh, odvjetnik iz Pule, protiv protustranke GO, udove pok. G, rođene Ž, nepoznata boravišta, radi dokazivanja smrti, odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništvu u Pazinu, protiv rješenja javnog bilježnika Snježane Nazarević iz Buja, kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, poslovni broj R1-105/2023 od 2. prosinca 2024., 25. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba Općinskog državnog odvjetništvu u Pazinu se uvažava kao osnovana, ukida se rješenje javnog bilježnika Snježane Nazarević iz Buja poslovni broj R1- 105/2023 od 2. prosinca 2024. i odbacuje prijedlog predlagatelja za proglašenje protustranke umrlom.

Obrazloženje

1.Pobijanim rješenjem javnog bilježnika odlučeno je:

„I. Utvrđuje se da je protustranka ŽO, udova pok. G, rođena Ž, nepoznata boravišta, umrla te se kao datum njezine smrti utvrđuje **.**.1945..

II. Nalaže se Matičnom uredu u Bujama – Buie da do pravomoćnosti ovog rješenja izvrši upis u državnim maticama činjenice smrti za protustranku ŽO, udovu pok. G, rođenu Ž, nepoznata boravišta, prema točci I. izreke ovog rješenja.

III. Privremenom zastupniku protustranke Pertić Brajković Aisi, odvjetnici iz Umaga, Pozioi 1b, OIB [osobni identifikacijski broj], odobrava se nagrada za zastupanje u iznosu od 100,00 (sto) Eura uvećano za PDV od 25,00 (dvadeset pet) % u iznosu od 25,00 (dvadeset pet) Eura, ukupno 125,00 (sto dvadeset pet) Eura.

IV. Nalaže predlagatelju da privremenom zastupniku protustranke isplati iznos iz prethodne točke izreke ovog rješenja od 125,00 (sto dvadeset pet) Eura u roku od 8 (osam) dana.“

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija Općinsko državno odvjetništvu u Pazinu, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitnih povreda odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, kao i u odluci o trošku postupka, s prijedlogom da drugostupanjski sud uvaži žalbu i preinači pobijano rješenje na način da zahtjev predlagatelja odbaci, a podredno da se žalba uvaži, te ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Predlagatelj je u odgovoru na žalbu osporio navode žalitelja i predložio da sud odbije podnesenu žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u okviru žalbenih navoda i postupak koji je prethodio, ovaj sud je utvrdio da javni bilježnik nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 4., 8., 9, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Odredbom čl. 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23) propisano je da postupci koji su bili pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu toga Zakona. Stavkom 2. istog članka određeno je da, iznimno od st. 1. toga članka, sud će stupanjem na snagu odredbi čl. 52. i čl. 56. st. 2. istog Zakona predmete za koje je tim Zakonom određeno da se povjeravaju javnim bilježnicima, a o kojima sud do dana stupanja na snagu toga Zakona nije poduzeo nijednu radnju, povjeriti javnim bilježnicima, a kako je u konkretnom slučaju i postupio Općinski sud u Pazinu – Stalna Služba u Bujama – Buie. Odredbe čl. 52. i čl. 56. st. 2. navedenog Zakona stupile su na snagu 1. rujna 2023., dok je Zakon stupio na snagu 10. lipnja 2023., a postupak u ovom predmetu je započet prijedlogom predlagatelja za dokazivanje smrti od 30. ožujka 2023. Stoga se u konkretnom slučaju primjenjuje Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti („Narodne novine“ broj 10/74, 59/23,).

7. Iz podataka spisa predmeta i obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da iz isprava priloženih spisu nije utvrđeno državljanstvo protustranke i da nema podataka koji bi ukazivali da je protustranka umrla izvan Republike Hrvatske, a kako je upisana kao suvlasnik nekretnina u k. o. [katastarska općina], javni bilježnik je utvrdio da je protustranka umrla na području općine Oprtalj gdje se nalaze te nekretnine, zaključivši da su i u slučaju da je protustranka bila strani državljanin ispunjeni uvjeti za dokazivanje smrti protustranke iz čl. 14. st. 1. Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti.

7.1. Javni bilježnik je utvrdio iz dopisa Policijske uprave Istarske, Policijska postaja Umag, Ispostava Buje – Buie da je u evidencijama optanata pronađena ŽO, rođena **.**.1901., a iz dopisa Matičnog ureda Buje utvrdio je da nisu pronađeni podaci o smrti i rođenju protustranke. Također, da je iz dopisa Državnog arhiva u Pazinu utvrđeno da za protustranku nije sačuvan obiteljski list, kao i da iz dopisa Ministarstva unutarnjih poslova, Poilicijska uprava Istarska, proizlazi da za protustranku nije sačuvan osobni i obiteljski list, niti je evidentirana u evidencijama otpusta i opcija.

7.2. Nadalje, javni bilježnik navodi u točki 10. obrazloženja kako datum rođenja protustranke nije poznat, a protustranka je označena u prijedlogu kao ŽO, udova pok. G, rođena Ž, te da je ista upisana u zemljišnim knjigama kao suvlasnik nekretnina u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s tim da je prvi put u zemljišnim knjigama upisana 18. studenog 1909. i nije zabilježeno da bi bila maloljetna. Kako se u navedeno vrijeme punoljetnost stjecala s navršene 24 godine temeljem § 21 austrijskog Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), proizlazi da je protustranka rođena najkasnije **.**.1885., te da bi imala najmanje 139 godina u vrijeme donošenja rješenja. Javni bilježnik dalje navodi kako je od rođenja protustranke proteklo 60 godina pa je utvrđen datum njezine smrti 19. studenog 1945. godine.

8. Osnovano žalitelj u žalbi navodi da iz izvedenih dokaza nije moguće utvrditi da je predlagatelj dokazao da je protustranka bila državljanin Republike Hrvatske, a niti iz činjeničnih navoda proizlazi da je protustranka, kao strani državljanin, umrla na području Republike Hrvatske, tako da sud u Republici Hrvatskoj nije nadležan za dokazivanje smrti.

9. I po stavu ovog suda, donošenjem pobijanog rješenja počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2. ZPP-a na koju sadržajno u žalbi upire protustranka.

9.1. Ovo stoga što je odredbom čl. 12. st. 1. u vezi sa čl. 3. Zakona o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti, koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka, propisano da je u postupcima dokazivanja smrti nadležan, u vanparničnom postupku, općinski sud na čijem je području nestala osoba imala posljednje prebivalište, a ako nije imala prebivalište, onda sud na čijem je području imala posljednje boravište. Nadalje, prema čl. 14. st. 1. istog Zakona, dozvoljeno je dokazivanje smrti stranog državljanina ili osobe bez državljanstva, ako predlagatelj učini vjerojatnim da je takva osoba umrla na teritoriju Republike Hrvatske, dok je st. 2. istog članka propisano da se osobe iz prednjeg stavka ne mogu proglasiti umrlima.

9.2. Kako predlagatelj po stavu ovog suda niti u prijedlogu, a niti tijekom postupka, nije učinio vjerojatnim da bi protustranka bila državljanin Republike Hrvatske, kao niti da bi umrla na teritoriju Republike Hrvatske, niti da je imala posljednje prebivalište odnosno posljednje boravište na teritoriju [adresa], to nisu bile ispunjene procesne pretpostavke za vođenje postupka radi dokazivanja smrti protustranke, već je prijedlog trebalo odbaciti.

9.3. Naime, sama činjenica što je protustranka bila upisana kao suvlasnica na nekretninama u Republici Hrvatskoj ne dokazuje da je ista bila hrvatski državljanin niti da je imala prebivalište, odnosno posljednje boravište na teritoriju [adresa], a kako to osnovano ističe žalitelj.

9.4. Za protustranku u spisu predmeta nema podataka o tome kada je rođena, tko su joj roditelji, čije je imala državljanstvo, a niti je poznato mjesto njenog posljednjeg prebivališta, odnosno posljednjeg boravišta. Naime, po stavu ovog suda, javni bilježnik pri donošenju pobijanog rješenja nije cijenio činjenicu da prema izvatku iz zemljišne knjige, ne proizlazi da bi protustranka bila suvlasnica na kući, već se u naravi radi o oranicama, maslinicima, šumi, kolibi, vrtu i cesti, što ne daje temelja za pouzdan zaključak da bi ista živjela na nekretninama kojih je suvlasnica u 1/4 dijela, a koje se nalaze u k. o. [katastarska općina], odnosno da je imala posljednje prebivalište ili boravište u [adresa]. Kako o protustranci nema nikakvih podataka, moguće je da je ista umrla izvan Republike Hrvatske i da je imala strano državljanstvo te bila vlasnica, odnosno suvlasnica na nekretninama izvan Republike Hrvatske, posebno imajući u vidu da je u evidencijama optanata pronađena ŽO, rođena **.**.1901. (što proizlazi iz dopisa Policijske uprave Istarske, Policijska postaja Umag, Ispostava Buje – Buie). Stoga nije utvrđeno da bi sud u Repbulici Hrvatskoj bio nadležan za postupanje u predmetu radi dokazivanje smrti protustranke.

10. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. odlučeno je kao u izreci, bez potrebe vraćanja predmeta na ponovni postupak.

Osijek, 25. srpnja 2025.

Sutkinja

Tatjana Varžić