Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-5478/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. predlagateljice ĐD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. predlagatelja VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Marici Anđić, odvjetnici u Županji, protiv protustranke ĆD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, poslovni broj R1-60/2024-6 od 14. listopada 2024., dana 25. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, poslovni broj R1-60/2024-6 od 14. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:
„I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od:
- kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u selu površine 939 m2
- kč. br. [katastarska čestica] oranica u selu površine 2129 m2
- kč. br. [katastarska čestica] oranica Teća površine 11509 m2
- kč. br. [katastarska čestica] oranica Teća površine 3996 m2
- kč. br. [katastarska čestica] livada [adresa] površine 1255 m2
- kč. br. [katastarska čestica] livada [adresa] površine 755 m2
- kč. br. [katastarska čestica] šuma [adresa] površine 1036 m2
- kč. br. [katastarska čestica] oranica Rastovica Tovolj površine 10488 m2
- kč. br. [katastarska čestica] oranica Rastovica Tovolj površine 6204 m2
- kč. br. [katastarska čestica] šuma Rastovica Tovolj površine 1471 m2
- kč. br. [katastarska čestica] oranica Rastovica Tovolj 3507 m2
- kč. br. [katastarska čestica] oranica Rastovica Tovolj površine 1331 m2,
ukupno površine 44620 m2, na kojim nekretninama je predlagateljica ĐD suvlasnik u 5/12 dijela, predlagatelj VD, suvlasnik u 5/12 dijela, a protustranka ĆD, suvlasnik u 2/12 dijela, na način da se izvrši procjena i sudska prodaja nekretnina na javnoj dražbi, a iznos dobiven prodajom nekretnina ima se podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima.
II. Nalaže se protustranci ĆD da predlagateljima ĐD i VD, na ime troškova postupka, isplati iznos od 4,42 EUR, u roku od 15 dana.“
2. Protiv navedenog rješenja žali se protustranka ne navodeći zakonom predviđene žalbene razloge predviđene odredbom čl. 353. st. 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), iako bi iz sadržaja žalbe proizlazilo da se žali zbog svih žalbenih razloga te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama u kojima se isto pobija žalbom, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP koji zakon se u ovom postupku primjenjuje sukladno par. 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine", br. 175-XLV/1934 – dalje: ZSVP) i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", br. 73/91), ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Isto tako, nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, na koju u žalbi sadržajno ukazuje protustranka. Naime, suprotno žalbenim navodima protustranci je bilo omogućeno raspravljanje pred sudom te za pravilno i potpuno utvrđenje činjeničnog stanja, nije bilo od odlučnog značaja ponovo odgoditi ročište zbog nepristupa protustranke koja nije ni predložila dokaz svojim saslušanjem, dok je sve ostale dokazne prijedloge prvostupanjski sud prihvatio te je izvršio uvid u svu priloženu dokumentaciju.
6. Naime, ročište zakazano za 21. svibnja 2024. je odgođeno na molbu protustranke koji je u podnesku koji je zaprimljen u sudu 17. svibnja 2024. naveo da ima zakazanu hitnu operaciju za 23. svibnja 2024. u inozemstvu, a uz podnesak je dostavio dokumentaciju na njemačkom jeziku bez prijevoda te je dostavio dopis od 18. prosinca 2023. kojim se obratio punomoćniku predlagatelja tražeći ponudu za otkup njegovog suvlasničkog udjela. Nadalje, proizlazi da je slijedeće ročište zakazano za dan 24. rujna 2024., a što je protustranka uredno zaprimila 22. svibnja 2024., ali je ponovo predložila odgodu ročišta zbog hitne operacije u rujnu 2024., a uz navedeni podnesak dostavio je dokumentaciju na njemačkom jeziku iz koje je vidljivo da zbog operacije nije u mogućnosti prisustvovati terminima u inozemstvu u razdoblju od 15. rujna 2024. do 30. listopada 2024., ali nije dostavio ni prijevod dokumentacije, niti predložio kada bi se moglo održati eventualno slijedeće ročište.
7. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je, a imajući u vidu da protustranka nije predložila izvođenje dokaza saslušanjem stranaka, a niti druge dokaze uzevši u obzir pri tome da su se predlagatelji protivili za ponovnom odgodom ročišta navodeći da je ponašanje protustranke usmjereno prema odugovlačenju postupka te da je mogao angažirati punomoćnika za zastupanje, održao ročište te izvršio uvid u svu priležeću dokumentaciju. Stoga, kako je nesporno da su predlagatelji i protustranka suvlasnici predmetnih nekretnina i to svaki predlagatelj u 5/12 dijela, a protustranka u 2/12 dijela, tako da je nesporan predmet diobe i suvlasnički omjeri, to je prvostupanjski sud s obzirom na veličinu suvlasničkih dijelova stranaka kao i s obzirom na veličinu predmetnih nekretnina prihvatio navode predlagatelja, a što protustranka niti ne osporava jer je prije pokretanja sudskog postupka tražio od predlagatelja ponudu za prodaju svog suvlasničkog dijela i da geometrijska dioba predmetnih nekretnina nije moguća, to je pravilno odlučio da se razvrgnuće provede u smislu odredbe čl. 50 toč. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, u daljnjem tekstu ZV), prodajom na javnoj dražbi, a kako je to u prijedlogu i predloženo.
8. Naime, neosnovani su žalbeni navodi da je neodgađanjem ročišta nastupila šteta budući je u konkretnom slučaju sud donio odluku na temelju nespornih činjenica odnosno nesporan je predmet diobe i suvlasnički omjeri, kao i činjenica da geometrijska dioba nije moguća, a i protustranka je u svom dopisu od 18. prosinca 2023. izjavio da s obzirom da strankama ne odgovara suvlasnička zajednica da mu pismenim putem ponude cijenu za otkup suvlasničkih udjela stranaka.
9. Činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, kao i njegovo stajalište u pogledu osnovanosti prijedloga predlagatelja u cijelosti prihvaća pravilnim i ovaj sud, a njihova pravilnost nije dovedena u sumnju niti žalbenim navodima protustranke.
10. U konkretnom slučaju, a obzirom da između stranaka nije bilo spora o predmetu diobe te o veličini suvlasničkih omjera, koji su razvidni i iz priloženog zemljišno knjižnog izvatka, sud je o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice odlučivao u izvanparničnom postupku sukladno čl.48 st.3 ZV-a pri tom pravilno primjenjujući relevantne materijalne propise sadržane u čl.47. i 50. ZV-a.
11. Naime sukladno čl.47 st.1 ZV-a svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće ako je ono moguće i dopušteno, te mu to pravo ne zastarijeva, s time da, suvlasnik može razvrgnuće zahtijevat u svako doba osim ako bi to bilo na štetu ostalih, ali može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro izmijeniti tako da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika (st 2).
12.Kako protustranka žalbenim navodima ističe da je mirna podjela najpravednija ovaj prigovor pravilno je odbio prvostupanjski sud jer protustranka nije navela ni jedan razlog zbog kojeg bi mu nastala šteta razvrgnućem suvlasničke zajednice i to civilnom prodajom na javnoj dražbi.
13. U pogledu daljnjeg žalbenog navoda kojim protustranka predlaže da mu se dodijeli zemljišna površina na kč. br. [katastarska čestica] koje mu je otac za života dodijelio uz dodatak njegovog nasljednog udjela 2/12 (ca 7438 m2) od ukupne površine zemljišta (44620 m2) na način da se izbjegne cijepanje čestica treba reći da ovakav prijedlog protustranka nije ni stavila tijekom postupka, pa o njemu sud nije ni mogao odlučivat. Obzirom da se i u izvanparničnom postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP-a, a u žalbenom postupku sukladno čl.352 st.1 ZPP-a nije dopušteno iznositi nove činjenice to ovaj žalbeni razlog ovaj sud ni ne može razmatrat jer stranka niti je tijekom prvostupanjskog postupka predložila već je u dopisu samo tvrdila da s obzirom da strankama ne odgovara suvlasnička zajednica da mu pismenim putem ponude cijenu za otkup suvlasničkih udjela stranaka.
14. Uostalom kako se razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina civilnom diobom provodi po pravilima ovršnog postupka propisanim za ovrhu na nekretninama (čl.90 Ovršnog zakona) i u tom postupku protustranka može predlagateljima isplatiti iznos vrijednosti njihovog suvlasničkog dijela ukoliko se stranke tako sporazumiju ili na drugi način postignu sporazum. (čl. 248 Ovršnog zakona).
15. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud odredio civilno razvrgnuće na način da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos će se podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima u smislu odredbe čl. 50. st. 4. ZV.
16. Prema tome, utvrđenja suda i pravna shvaćanja prvostupanjskog suda kao pravilna prihvaća i ovaj sud. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP, a niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP.
17. U odnosu na odluku o troškovima postupka, pravilno je prvostupanjski sud naložio protustranci da nadoknadi predlagateljima nužne troškove što su troškovi sudske pristojbe, ali sukladno veličini svog suvlasničkog dijela. Naime, odredbom čl. 54. ZVDSP, propisano je da troškove razvrgnuća snose sudionici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako Zakon ili njihov sporazum određuje drukčije, a taj posebni zakon jest Zakon o sudskom izvanparničnom postupku gdje je u paragrafu 20. st. 1. propisano da, ukoliko u tom zakonu nije što drugo naređeno, u vanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden dok stavak. 2. istog paragrafa propisuje da, ako u smislu navedenog 1. st. više lica imaju da snose troškove, oni odgovaraju za troškove solidarno, pa kako je temeljno načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi svoje troškove, pa tako trošak zastupanja pada na zastupanog, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno, time da nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi i troškovi očevida i vještačenja, a koje troškove sudske pristojbe su platiti upravo predlagatelji.
18. Slijedom svega navedenog, valjalo je odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s paragrafom 21. stavak 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku te odlučiti kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu 25. srpnja 2025.
Sutkinja:
Sabina Dugonjić
