Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2580/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice TČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Jurica Tomić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika ĆČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica ABC, [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-16/2022-22 od 24. ožujka 2025., dana 25. srpnja 2025,

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-16/2022-22 od 24. ožujka 2025. i predmet vraća istome prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke utvrđuje se da je tuženik ĆČ počinio smetanje posjeda tužiteljice TČ time što je neutvrđenog dana, a svakako nakon 26. siječnja 2022. zasmetao posjed tužiteljice na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je na sjevernom dijelu zida koji dijeli posjed tužiteljice i posjed tuženika, a koji se zid nalazi isključivo u posjedu tužiteljice, ugradio ventilacijski sustav za odvođenje zraka iz kuhinjske nape te na južnom dijelu istog zida ožbukao i začepio usisni dovod zraka za komin koji je u posjedu tužiteljice, pa se nalaže tuženiku u roku od 8 dana uspostaviti ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja posjeda, na način da demontira ventilacijski sustav na sjevernoj strani zida i ukloni začepljenje dovodnog kanala za zrak na južnoj strani zida te se zabranjuje tuženiku svako takvo ili slično smetanje ubuduće. Pod točkom II. izreke nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici na ime troškova postupka iznos od 265,45 eura sa zateznom kamatom od 24. ožujka 2025. do isplate.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se tuženik zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP) te predlaže prvostupanjsko rješenje ukinuti.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za posjedovnom zaštitom koji zahtjev temelji na tvrdnjama da ju je tuženik samovlasno smetao u posljednjem mirnom posjedu na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je na sjevernom dijelu zida koji dijeli posjed tužiteljice i posjed tuženika, a koji se zid nalazi isključivo u posjedu tužiteljice, ugradio ventilacijski sustav za odvođenje zraka iz kuhinjske nape te na južnom dijelu istog zida ožbukao i začepio usisni dovod zraka za komin koji je u posjedu tužiteljice, pa da se naloži tuženiku uspostaviti ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja posjeda, na način da demontira ventilacijski sustav na sjevernoj strani zida i ukloni začepljenje dovodnog kanala za zrak na južnoj strani zida te se zabranjuje tuženiku svako takvo ili slično smetanje ubuduće.

5. Prvostupanjski sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim polazeći od utvrđenja i zaključaka:

-da je tužiteljica u svom iskazu navela da se radi o zidu koji dijeli stranke,

-da su saslušani svjedoci braća FČ, T i AČ naveli u svojim iskazima da su oni nećaci tužiteljice i da su taj zid gradili za tužiteljicu,

-da je svjedok FČ kazao da im je tetka prije gradnje rekla da ona ne želi da to bude zajednički zid nego da ga izgrade na njezinoj zemlji, pa da su zid tako i smjestili, uz objašnjenje tetke da ne želi radi toga imati bilo kakvih problema u budućnosti, da su radove izvodili sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća i to samo u grubim radovima bez da su radili obradu zida,

-da je sve navode svjedoka FČ prvostupanjski sud prepričao njegovoj braći Ć i AČ koji su ih u cijelosti potvrdili,

-da iako je punomoćnica tuženika svim svjedocima postavila pitanje je li im poznato tko je radio obradu zida u dvorišnom prostoru tuženika te iako su svi svjedoci naveli da im to nije poznato jer da se finalna obrada zida nije vršila odmah po gradnji, da punomoćnica tuženika nakon toga nije iznijela bilo kakvu tvrdnju vezanu za sudjelovanje tuženika u radovima obrade zida u dijelu koji gleda prema njegovom dvorišnom prostoru,

-da se sud u obilasku lica mjesta uvjerio da je obrada zida s obje strane, one koja gleda u dvorište tužiteljice i druge strane koja gleda u dvorišni prostor tuženika izvedena na isti način,

-da je stoga sud zaključio da se radi o zidu u isključivom posjedu tužiteljice, odnosno da stranke ovog postupka nisu bile suposjednici zida,

-da je ujedno, prilikom obilaska lica mjesta utvrđeno da je u zid u posjedu tužiteljice tuženik ugradio okrugli rešetkasti ventilacijski otvor svoje kuhinjske nape, što je zabilježeno na fotografijama koju je sačinio sud, a nalaze se na listovima 65 i 66 spisa,

-da je pregledom komina tužiteljice utvrđeno da je unutar komina zatečena ventilacijska cijev koja se vidi na fotografiji koju je sačinio sud (list 68 i 69 spisa) koja nema izlaz prema dvorištu tuženika iz jednostavnog razloga jer je tuženik taj izlaz zatvorio žbukanjem,

-da je sin tužiteljice prilikom radnje uviđaja pokazao gdje se nalazio izlaz ove cijevi, a radi se o većoj ožbukanoj površini objekta tuženika koji je naslonjen na zid i objekt tužiteljice, što da se vidi na fotografiji s lista 75, također sačinjenoj prilikom uviđaja,

-da se na fotografiji koja je priložena uz tužbu (list 7 spisa) bolje vidi objekt tuženika naslonjen na ljetnu kuhinju tužiteljice,

-da što se tiče fotografija koje je tuženik priložio u spis uz podnesak predan na pripremnom ročištu od 11. svibnja 2023., te fotografije pokazuju trošnu ruševinu naslonjenu na ljetnu kuhinju tužiteljice koju je tuženik očito zamijenio betonskim objektom,

-da se tim fotografijama ne vidi da li je unutar te ruševine postojao dovod/odvod ventilacijske cijevi komina tužiteljice, s tim da je prvostupanjskom sudu nelogično da tužiteljica unutar svog komina ima ventilacijsku cijev koja nikad nije imala izveden dovod/odvod zraka, što da je očito pokušao dostavom ovih fotografija dokazati tuženik.

6. Prema ocjeni prvostupanjskog suda tuženik je radnjama koje su utvrđene u postupku neposrednim opažanjem suda na uviđaju i koje su navedene i u potvrdi službenika I. Policijske postaje [adresa] od 4. veljače 2022. cementiranjem zida na način da se zatvori ventilacijski izlaz iz komina tužiteljice i bušenjem rupe u zidu u isključivom posjedu tužiteljice radi postavljanja svoje ventilacije, zasmetao tužiteljici posjed zida pa je tuženiku naloženo uspostaviti ranije posjedovno stanja na način da demontira ventilacijski sustav na sjevernoj strani zida i ukloni začepljenje dovodnog kanala za zrak na južnoj strani zida te mu je zabranjeno svako takvo ili slično smetanje ubuduće, a sve prema odredbi čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje: ZV).

7. Odredbom čl. 21. st. 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, imao pravo na zaštitu posjeda.

8. Sukladno odredbi čl. 22. st. 1. ZV-a, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takovo ili slično smetanje ubuduće.

9. Međutim, sukladno odredbi čl. 21. st. 3. ZV-a, pravo na zaštitu prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja. U parnicama zbog smetanja posjeda kada tuženik istakne prigovor nepravovremenosti tužbe, to je prigovor kojeg je potrebno raspraviti prije nego što se sud upusti u raspravljanje o ostalim prigovorima.

10. S obzirom da je tuženik istaknuo prigovor prekluzije na pripremnom ročištu, o kojem prigovoru prvostupanjska odluka nema nikakve razloge, utoliko su osnovani žalbeni navodi tuženika da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno te da je prvostupanjski sud na tako nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio i materijalno pravo.

11. Stoga je na temelju odredbe čl. 370. ZPP-a valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet tome sudu na ponovno suđenje.

12. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će raspraviti istaknuti prigovor prekluzije, razmotriti i ostale žalbene navode tuženika ukoliko su od značaja za odlučivanje te će na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog izvedenog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a) donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu pri čemu će imati u vidu i odredbu čl. 59. st. 3. Sudskog poslovnika („Narodne novine“, broj 37/2014. i dr.).

13. Budući da je ukinuta presuda u pogledu glavne stvari valjalo je ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka.

U Zagrebu 25. srpnja 2025.

Sutkinja

Mirela Mijoč Kramar