Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Zk-99/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja UO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Bačić i partneri, odvjetnicima iz Zadra, protiv tuženika Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odjelu, Građansko upravni odjel, radi brisovne tužbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2148/2021 od 11. siječnja 2024., dana 25. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Ukida se rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2148/2021 od 11. siječnja 2024. te se predmet vraća na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odbačena je tužba tužitelja podnesena sudu 12. studenog 2021.
2. Protiv navedenog rješenja žali se tužitelj zbog žalbenog razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) te predlaže pobijano rješenje ukinuti sukladno žalbenim navodima i predmet vratiti na ponovni postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se izvrši brisanje uknjižbe prava vlasništva na čestici zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] provedene temeljem zapisnika Općinskog suda u Zadru broj Z-6428/2008/660 u korist Republike Hrvatske uz istovremeni upis prava vlasništva tužitelja UO za cijelo.
5. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbacio tužbu pozivom na odredbu čl. 205. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne Novine broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 - dalje ZZK) kojim je propisano da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom
(tužba za ispravak) imaju pravo:
- osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja
- osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, dok je st. 2. propisano da pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje istekom rokova određenih ovim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora. Slijedom toga, kako je prigovor tužitelja u postupku po prigovoru na odluku iz obnove zemljišne knjige odbijen raspravnim rješenjem posl. br. Z-16425/13 od 5. studenog 2015. koje rješenje je u zemljišnoj knjizi provedeno tijekom 2015., to prvostupanjski sud zaključuje da je tužba tužitelja koja je podnesena sudu 12. studenog 2021. podnesena izvan propisanog zakonskog roka od tri godine, slijedom čega odlučuje kao u izreci pobijane odluke.
6. Međutim, takav zaključak prvostupanjskog suda je nepravilan i ne može se prihvatiti.
7. Pravo na tužbu za ispravak regulirano je bilo odredbama čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 114/2001, 100/2004, 107/2007, 152/2008, 126/2010, 55/2013, 60/2013, 108/2017, dalje ZZK-a) koji u stavku 1. propisuje da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice imaju osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku, odnosno osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. Prema stavku 2. istog članka pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih ovim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornog upisa, odnosno od kad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora. Nadalje stavkom 3. istog članka propisano je da se na tužbu za ispravak na odgovarajući način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga. Istovrsna zakonodavna regulativa u odnosu na rokove podnošenja tužbe za ispravak sadržana je i u ZZK/19 ("Narodne novine" broj 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024.) važećeg u trenutku podnošenja predmetne tužbe.
8. Isto tako, odredbom čl. 129 ZZK/96 propisano je da nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno, a istovrsna zakonodavna regulativa sadržana je i u čl. 150. ZZK/19.
9. Tužitelj tijekom postupka, a što ponavlja i u podnesenoj žalbi, smatra da se u konkretnom slučaju ne mogu primijeniti odredbe Zakona o zemljišnim knjigama iz 2019. koji je stupio na snagu 6. srpnja 2019. već odredbe Zakona o zemljišnim knjigama 91/96. Stoga žalitelj smatra da prema odredbi čl. 197.st.1.alineja 1. ZZK/96 važećem u vrijeme upućivanja tužitelja na podnošenje tužbe za ispravak, određeno je da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku, dok prema st. 2. citirane odredbe pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih ZZK za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa, odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora, a da isto tako, sukladno odredbi čl. 129. ZZK rok za podnošenje brisovne tužbe propisan je isključivo u slučaju podnošenja brisovne tužbe protiv poštenog trećeg stjecatelja koji je svoje pravo upisao izvodeći ga iz nevaljanog prednikovog upisa, pa podnošenje brisovne tužbe nije ograničeno rokom ukoliko se tužba podnosi protiv neposrednog stjecatelja tj. osobe u čiju korist je proveden upis tako da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo.
9. Osnovano žalitelj ističe da se tužba za ispravak može s uspjehom podnijeti u rokovima određenim za podizanje brisovne tužbe iz čl. 129. ZZK-a, koja je što se tiče rokova vremenski ograničena samo u odnosu na poštenog trećeg stjecatelja, a ne i u odnosu na neposrednog stjecatelja i nepoštenog trećeg stjecatelja. Navedeno znači da se tužba protiv osobe u čiju je korist proveden upis glede kojeg se zahtijeva ispravak ( neposredni stjecatelj) te njezinih univerzalnih pravnih slijednika i nepoštenog trećeg stjecatelja može podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati ako zakonom nije drukčije određeno ( čl. 129.st.1.ZZK-a).
10. Dakle, ukoliko bi tuženik bio neposredni stjecatelj tj. osoba u čiju je korist je prema navodima tužitelja provedena nevaljana, neistinita uknjižba, prvostupanjski sud, pogrešno primjenjujući odredbu čl. 205. st. 1. i 2. ZZK/19 (čl. 197. st. 1. i 2. ZZK/96), neosnovano zaključuje da je tužba tužitelja u konkretnoj pravnoj stvari u zastari jer se rokovi iz čl. 129. st. 2. ZZK/96 (čl. 150 st. 2 ZZK/19) odnose samo u odnosu na brisovnu tužbu protiv poštenog trećeg stjecatelja, s obzirom da se brisovna tužba protiv neposrednog stjecatelja s uspjehom može podići sve dok ne nastupe činjenice temeljem kojih bi se povrijeđeno knjižno pravo ionako brisalo iz zemljišne knjige, slijedom čega, je pravo na podizanje brisovne tužbe u konkretnom slučaju vremenski neograničeno.
11. Stoga je prvostupanjski sud trebao utvrditi i obrazložiti da li je tuženik neposredni stjecatelj, jer u tom slučaju pravo na podnošenje tužbe nije vremenski ograničeno, pa obzirom da prvostupanjski navedenu odlučnu činjenicu nije utvrdio niti obrazložio, to se za sada ne može prihvatiti zaključak da je tužba podnesena izvan roka.
12. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP, uvažiti žalbu tužitelja te ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
13. U ponovljenom postupku prvostupanjski će postupiti u skladu sa pravnim shvaćanjima izraženim u ovom rješenju te će raspraviti da li je tuženik neposredni stjecatelj nekretnine koja je predmet spora te ovisno o tome odlučiti o daljnjem tijeku postupka.
U Zagrebu 25. srpnja 2025.
Sutkinja
Sabina Dugonjić
