Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-126/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja po sutkinji tog suda Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu 1. predlagatelja GM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. predlagateljice VM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnicima iz odvjetničkog društva Knežević i partneri j.t.d., odvjetnicima iz Rijeke, radi otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, odlučujući povodom žalbe predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Z- 23557/2022 od 7. veljače 2024., dana 24. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja GM iz [adresa] i predlagateljice VM iz [adresa] kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Z-23557/2022 od 7. veljače 2024.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, brisanje zabilježbe žalbe upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zl. ul. 1138 k. o. [katastarska općina] te zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. odbačen je prijedlog predlagatelja za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na način da se na nekretninama upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška], sve u k. o. [katastarska općina] izbrišu upisani suvlasnici uz istovremeni upis predlagatelja. Pod točkom II. izreke naloženo je provedba ovog rješenja uz brisanje aktivne plombe pod posl. br. Z- 23557/2022.

2. Protiv navedenog rješenja žale se predlagatelji zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), koji se primjenjuje na temelju čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19, 128/22, 155/23 - dalje: ZZK). Predlaže da se pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima odnosno podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskog sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Prilikom donošenja pobijanog rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP u vezi čl. 99. st. 2. ZZK na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP). Isto tako, pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama te su razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za odlučivanje u ovom predmetu jasni su i neproturječni te nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, pa nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u svezi s čl. 99. st. 2. OZ kojeg u žalbi sadržajno ističu predlagatelji.

5. Isto tako, u provedenom postupku prvostupanjski sud utvrdio je sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu, pa nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz odredbe čl. 355 ZPP.

6. Iz pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud odbio prijedlog za pokretanjem pojedinačnog ispravnog postupka jer predlagatelji traže upis prava vlasništva na nekretninama u cijelosti upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška], sve u k. o. [katastarska općina] te da se izbrišu upisani suvlasnici jer predlagatelji nisu priložili isprave odnosno nisu dokazali opravdani razlog za pokretanje postupka. Isto tako, prvostupanjski sud zaključuje da predlagatelji nisu ni dokazali posjed predmetnih nekretnina, a niti nisu dostavili niti jednu ispravu koja je upisana u njihovu korist iz koje bi proizlazila opravdanost pokretanja postupka, a niti su dostavili niti jednu javno ovjerovljenu izjavu zemljišnoknjižnih vlasnika odnosno mnogobrojnih suvlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja u smislu čl. 209. toč. 4. ZZK. Također, prvostupanjski sud utvrđuje da je prednik predlagatelja zaključio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa predlagateljima iako ne dolazi ni on sam upisan ni kao knjižni ni vanknjižni vlasnik nijedne od pobrojanih nekretnina, a ne dolazi ni kao upisani posjednik u priloženim posjedovnim listovima za k. o. [katastarska općina].

7. Takva utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

8. Naime, odredbom čl. 208. st. 1. ZZK propisano je da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, dok je st. 3. istog čl. propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa s time da je čl. 209. st. 1. ZZK propisano da se pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes. Isto tako, odredbom čl. 209. st. 4. ZZK propisano je da prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

9. Sukladno navedenom, iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, odnosno da zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

10. Stoga, suprotno žalbenim navodima i prema shvaćanju ovog višeg suda iz priloženih isprava ne proizlazi vjerojatnost postojanja opravdanog razloga za otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog zemljišnoknjižnog postupka.

11. Naime, iz priloženog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 12. veljače 2002. kojeg je prednik predlagatelja TM zaključio sa predlagateljima proizlazi da je isti vlasnik slijedećih nekretnina upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška], z. k. ul. [broj ZK uloška], u z. k. ul. [broj ZK uloška], z. k. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], iz čega bi proizlazilo da je isti smatrao da je vlasnik samo navedenih nekretnina, a predlagatelji su tim ugovorom preuzeli vlasništvo upravo tih nekretnina. Isto tako, iz priloženih rješenja o nasljeđivanju iza CM preminule **.**.1955., kao niti rješenja o nasljeđivanju iza pok. ČM (Alberte) TM te rješenja o nasljeđivanju iza pok. KM ne proizlazi da su prednici predlagatelja bili vlasnici nekretnina za koje se predlaže provođenje pojedinačnog ispravnog postupka.

12. Nadalje, iz priloženog posjedovnog lista za k. o. [katastarska općina] proizlazi da je upisana ČM, udova G, koja je preminula **.**.1969. i to za k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], iako iz rješenja o nasljeđivanju ne proizlazi da je ista bila vlasnica navedenih nekretnina. U zemljišnim knjigama za k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] te k. č. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška], upisana kao vlasnica 1/1 BM iz [adresa], a za k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasnica 1/1 MM te za k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] te k. č. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] Krasica kao vlasnik EM iz [adresa].

13. Isto tako, iz priloženog posjedovnog lista proizlazi da je CM zavedena kao posjednica nekretnina k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] te k. č. [katastarska čestica]. koja je preminula **.**.1955., a navedene nekretnine nisu bile navedene u njenoj ostavini. Iz izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da su nekretnine na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] navedeni suvlasnici DM u ½ dijela te AM u ½ dijela.

14. Slijedom svega navedenog, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 208. st. 1. ZZK kojom je propisano da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pri tome, suprotno žalbenim navodima, valja reći da zemljišnoknjižni postupak po svojoj naravi je izvanparnični postupak u smislu odredbe članka 99. stavka 2. ZZK-a, pa zemljišnoknjižni sud provodi raspravu za ispravak i donosi odluku po pravilima izvanparničnog postupka, ako ovim Zakonom nije što posebno određeno.

15. Kako iz navoda prijedloga proizlazi da predlagatelji tvrde da se predmetne nekretnine nalaze u posjedu njihovih pravnih prednika i da oni nisu nikada smetani u korištenju i posjedovanju iste od strane bilo koga, a čime se upućuje na dosjelost kao pravnu osnovu stjecanja vlasništva predmetne nekretnine, koja ne opravdava pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka jer zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

16. Naime, dosjelost kao pravni temelj stjecanja prava vlasništva i kao opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka dolazi u obzir kada predlagatelj uz prijedlog priloži javno ovjerovljenu izjavu zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje da je predlagatelj po tom pravnom temelju stekao izvanknjižno vlasništvo (arg. članka 209 stavka 4. i 5. ZZK- a). Kako je utvrđivanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću vezano s utvrđivanjem, u pravilu, spornih činjenica koje se ne mogu utvrđivati u izvanparničnom postupku, o stjecanju prava vlasništva dosjelošću se ne može odlučivati u zemljišnoknjižnom postupku, dakle, ni u pojedinačnom ispravnom postupku, nego se o tome mora odlučivati u spornom, parničnom postupku. Tako je i u odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023., Vrhovni sud RH zauzeo slijedeće pravno shvaćanje: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."

17. Stoga je u prvostupanjskom postupku pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je ocijenjeno da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede navedenih nekretnina i slijedom toga trebalo je pravilno odbiti prijedlog predlagatelja, a ne odbaciti, ali s obzirom samo na žalbu žalitelja nije bilo osnove za preinačenjem pobijane odluke.

18. Slijedom navedenog, valjalo je žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu te odlučiti kao u izreci ovog rješenja na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP i čl. 149. st. 3. ZZK te naložiti brisanje zabilježbe žalbe upisane u predmetnim zk ulošcima k. o. [katastarska općina].

U Zagrebu 24. srpnja 2025.

Sutkinja

Sabina Dugonjić