Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-376/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja po sutkinji tog suda Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice FT iz [adresa], Lagininja 23, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Petru Petriniću, odvjetniku u Rijeci, radi otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, odlučujući povodom žalbe predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici – Stalna služba u Krku, poslovni broj Z-10800/2023 od 14. listopada 2024., dana 24. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljice FT iz [adresa] kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici – Stalna služba u Krku, poslovni broj Z-10800/2023 od 14. listopada 2024.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba Krk, brisanje zabilježbe žalbe upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka glede zk. ul. [broj ZK uloška] na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pod točkom II. izreke određena je zabilježba odbijenog prijedloga za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dok je pod točkom III. izreke određeno da će se po poravomoćnosti rješenja birisati zabilježba odbijenog prijedloga u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), koji se primjenjuje na temelju čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/19, 128/22, 155/23 - dalje: ZZK). Predlaže da se pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima.

3. Žalba je neosnovana.

4. Prilikom donošenja pobijanog rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP u vezi čl. 99. st. 2. ZZK na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP). Isto tako, pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama te su razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za odlučivanje u ovom predmetu jasni su i neproturječni te nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, pa nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u svezi s čl. 99. st. 2. OZ kojeg ističe žaliteljica.

5. U provedenom postupku prvostupanjski sud utvrdio je sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu, pa nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz odredbe čl. 355 ZPP.

6. Iz pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud odbio prijedlog za pokretanjem pojedinačnog ispravnog postupka jer predlagateljica nije u posjedu čestica u odnosu na koje predlaže otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka odnosno u posjedu je samo fizičkog dijela jedne čestice dok je za drugi dio u prethodnom postupku sama izjavila kako pripada ĐT. Naime, prvostupanjski sud je uvidom u zemljišnoknjižne izvatke za predmetne nekretnine utvrdio da na istima postoji zabilježba već odbijenog prijedloga te je po službenoj dužnosti pribavio rješenje posl. br. Z-4248/2020 od 4. studenog 2021. iz kojeg proizlazi da je u ranije vođenom pojedinačnom ispravnom postupku odbijena prijava prava vlasništva predlagateljice upravo na predmetnim nekretninama iz razloga što je očevidom na licu mjesta održanom 26. svibnja 2021. utvrđeno da predlagateljica ne drži u posjedu predmetne nekretnine. Proizlazi da je predlagateljica prilikom očevida pokazala susjednu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što je opravdala greškom prilikom parcelacije, međutim uz novi prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka nije dostavila dokaz da je izvršen ispravak oznaka u katastarskom operatu, a u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na očevidu je utvrđeno da je samo dio predmetne nekretnine u posjedu predlagateljice, dok je u odnosu na preostali dio sama predlagateljica iskazala da pripada ĐT. Slijedom toga, kako predlagateljica ponovo podnosi prijavu prava vlasništva glede nekretnina za koje je već ranije utvrđeno da ne odgovaraju nekretninama u posjedu predlagateljice, to prvostupanjski sud odlučuje kao u izreci pobijane odluke.

7. Takva utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

8. Naime, odredbom čl. 208. st. 1. ZZK propisano je da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, dok je st. 3. istog članka propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa s time da je čl. 209. st. 1. ZZK propisano da se pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes. Isto tako, odredbom čl. 209. st. 4. ZZK propisano je da prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

9. Sukladno navedenom, iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, odnosno da zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

10. Stoga, suprotno žalbenim navodima i prema shvaćanju ovog višeg suda iz priloženih isprava ne proizlazi vjerojatnost postojanja opravdanog razloga za otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog zemljišnoknjižnog postupka, a pogotovo što predlagateljica nije dostavila dokaz da je izvršen ispravak oznaka u katastarskom operatu odnosno da je u posjedu spornih nekretnina.

11. U odnosu na žalbene navode valja reći da su oni paušalni i općeniti te u njima predlagateljica ne osporava da je u prethodnom postupku iskazala kako predmetne čestice nisu u njenom posjedu te ona tek smatra kako joj ponovo treba dati mogućnost da na očevidu pokaže čestice koje smatra svojima.

12. Slijedom svega navedenog, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 208. st. 1. ZZK kojom je propisano da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pri tome, suprotno žalbenim navodima, valja reći da zemljišnoknjižni postupak po svojoj naravi je izvanparnični postupak u smislu odredbe čl. 99. st. 2. ZZK-a, pa zemljišnoknjižni sud provodi raspravu za ispravak i donosi odluku po pravilima izvanparničnog postupka, ako ovim Zakonom nije što posebno određeno.

13. Osim toga, iz navoda prijedloga proizlazi da predlagateljica tvrdi da se predmetne nekretnine nalaze u kvalificiranom posjedu predlagateljice zajedno sa njenim prednicima već više od stotinu godina, a čime se upućuje na dosjelost kao pravnu osnovu stjecanja vlasništva predmetne nekretnine, koja ne opravdava pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka jer zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

14. Naime, kako je utvrđivanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću vezano s utvrđivanjem, u pravilu, spornih činjenica koje se ne mogu utvrđivati u izvanparničnom postupku, o stjecanju prava vlasništva dosjelošću se ne može odlučivati u zemljišnoknjižnom postupku, dakle, ni u pojedinačnom ispravnom postupku, nego se o tome mora odlučivati u spornom, parničnom postupku. Tako je i u odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023., Vrhovni sud RH zauzeo slijedeće pravno shvaćanje: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."

15. Prema tome, iz priloženih isprava proizlazi nedostatak opravdanog razloga. Međutim, nitko ne uskraćuje predlagateljici pravo da u parničnom postupku dokazuje koje su određene nekretnine njeno vlasništvo i da zahtjeva upis svog vlasništva u zemljišne knjige protiv pasivno legitimiranih osoba.

16. Stoga je u prvostupanjskom postupku pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je ocijenjeno da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede navedenih nekretnina i slijedom toga pravilna je odluka prvostupanjskog suda.

17. Slijedom navedenog, kako žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, valjalo je žalbu predlagateljice odbiti kao neosnovanu te odlučiti kao u izreci ovog rješenja na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP i čl. 149. st. 3. ZZK te naložiti brisanje zabilježbe žalbe upisane u predmetnim zk ulošcima.

U Zagrebu 24. srpnja 2025.

Sutkinja

Sabina Dugonjić