Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

                                                                 - 1 -                                           Broj: Ppž-1562/2020

 

 

                            

 

            REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

                         Zagreb

                                                                                                                                                                                                    Broj: Jž-1562/2020

 

                                    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

                                          R J E Š E NJ E

 

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. I. R. i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje aerodromske policije Kaštela protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu ,Stalna služba u Kaštel Sućurcu broj: 18. PpJ-2361/2020 od 14. rujna 2020., u sjednici vijeća održanoj 28. studenog 2023.,

 

r i j e š i o j e

 

Prihvaća se žalba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje aerodromske policije Kaštela te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu od 14. rujna 2020. broj: 18. Pp J - 2361/2020-10, na temelju članka 182. tke 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 70/2017. i 118/2018.), okr. I. R. i okr. D. B., oslobođeni su od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

 

1.1.           Istom presudom, na temelju članka 140. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona,

odlučeno da troškovi prekršajnog postupka, padaju na teret proračunskih sredstava suda.

 

2.              Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja aerodromske policije Kaštela, pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.

 

3.              Žalba je osnovana.

 

4.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog  materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

 

5.              U pravu je ovlašteni tužitelj kada ističe da je u provedenom postupku činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

 

5.1.              Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud okr. I. R. i okr. D. B. oslobodio od prekršajne odgovornosti za prekršaj koji im se stavlja na teret jer kao što se to navodi u obrazloženju pobijane presude „…Okrivljenici osporavaju da bi osobno narušavali javni red i mir. Iz iskaza prvookrivljenika ne proizlazi niti da bi drugookrivljenica narušavala javni red i mir.  Iz iskaza drugookrivljenice nije razvidno da bi se ukupno ponašanje prvookrivljenika, s obzirom na intenzitet i dužinu trajanja, moglo podvesti pod narušavanje javnog reda i mira..“.  

 

5.2.              Prije svega, ističe se da je okr. D. B. u svojoj obrani teretila okr. I. R. budući da je ista iskazala „…Odmah pošto je ušao u poslovnicu, stao je galamiti…“. Pogrešna je ocjena prvostupanjskog suda kada osnovu za zaključak o oslobođenju od prekršajne odgovornosti temelji na ocjeni da iz iskaza drugookrivljenice nije razvidno da bi se ponašanje prvookrivljenika, s obzirom na intenzitet i dužinu trajanja, moglo podvesti pod narušavanje javnog reda i mira, budući da za ostvarenje obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, i to galamu odnosno viku nije potreban intenzitet i družina trajanja, jer se samom galamom, dakle i galamom u jednoj rečenici ostvaruje obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

 

5.3.              Potrebno je napomenuti, da je prvostupanjski sud pravilno izveo u cilju ocjene vjerodostojnosti obrane okrivljenika dokaznu radnju suočenja, ali provedeno suočenje provedeno na pravilan način. Naime, smisao suočenja je kontradiktorno sučeljavanje ispitanika oko važnih i spornih činjenica, dok iz provedene dokazne radnje nije jasno u odnosu na koje sporne činjenice je prvostupanjski sud proveo suočenje. Činjenica koju prvostupanjski sud utvrđuje u toj provedenoj dokaznoj odnosno da su okrivljenici „suglasni da je i drugookrivljenica prvookrivljeniku slala poruke, tražeći da obnove vezu, zbog čega joj je na neko vrijeme blokirao mobitel“ nije predmet ovog postupka, dok u odnosu na spornu činjenicu, galame od strane okr. I. R., suočenje nije niti provedeno.

 

5.4.              Osim toga, u pravu je tužitelj kada ističe da prvostupanjski sud nije proveo sve dokaze u cilju pravilno i potpuno utvrđenja činjeničnog stanja, budući da je imao mogućnost ispitivanja policijskog službenika koji je utvrdio prekršaj, obzirom da isti možda ima neposredna saznanja o događaju inkriminirane prilike, u vidu neposrednog uočavanja rane na desnoj ruci okr. I. R.

 

5.5.              U cilju pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja kao i preciznijeg opisa dinamike događaja, prvostupanjski sud je imao mogućnost detaljnijeg ispitivanja okrivljenika te ispitivanja svjedoka policijskog službenika, a što je propustio učiniti.

 

6.              Iz navedenih razloga, trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

7.              U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će provesti sve već provedene dokaze, provesti i druge dokaze na koje mu je ukazano te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

 

8.              Iz navedenih razloga, na temelju članka 206. tka 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

 

 

Zagreb, 28. studeni 2023.

 

 

 

Zapisničarka:                                                                                Predsjednica vijeća: 

 

Emina Bašić, v.r.                                                                           Kristina Gašparac Orlić, v.r.

 

 

 

 

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.

 

 

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu