Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Dubrovniku

    Dubrovnik

    Poslovni broj: Gž-446/2023-5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Srđana Kuzmanića, kao predsjednika vijeća, Kate Brajković kao izvjestiteljice i članice vijeća i Marije Vetma, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Jani Volenc Pećina, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika JD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Zlatki Kreber, odvjetnici iz Zagreba, radi bračne stečevine, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1325/2016-111, u sjednici vijeća održanoj 23. srpnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e:

    I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se u pobijanom dijelu (točka II. , III. i IV) presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P -1325/2016-111 od 12. siječnja 2023.

    II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova žalbenog postupka.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom odlukom suđeno je :

    "I. Utvrđuje se da nekretnina upisana u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica], opisane kao kuća br. 285. zgrada i dvorište u [adresa], 338 čhv, 1214 m2,čini bračnu stečevinu tužiteljice ZD OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika JD, OIB: [osobni identifikacijski broj] te da su isti suvlasnici predmetne nekretnine i to tužiteljica ZD OIB: [osobni identifikacijski broj] u omjeru od 40,35/100 dijela i tuženik JD OIB: [osobni identifikacijski broj] u omjeru od 59,65/100 dijela što je tuženik JD dužan priznati i trpjeti upis suvlasništva u zemljišnim knjigama na istoj nekretnini u korist tužiteljice ZD OIB: [osobni identifikacijski broj].

    II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu kojim ista traži da se utvrdi da je tužiteljica suvlasnica nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel [adresa], k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica], opisane kao kuća br. 285. zgrada i dvorište u [adresa], 338 čhv, 1214 m2 u daljnjem omjeru od 9,65/100 dijela.

    III. Nalaže se tužiteljici, ZD, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku, JD, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 25.812,00 kn / 3.425,84 eur u roku od 15 dana.

    IV. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate."

    2. Protiv te odluke tužiteljica je izjavila pravodobnu i dopuštenu žalbu i to iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavaka 1. točka 1-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP), te traži da se žalba uvaži te pobijana odluka preinači na način da se u cijelosti prihvati njezin zahtjev za utvrđenje za ½ dijela prava vlasništva na predmetnim nekretninama, te naloži tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka, podredno da se pobijana presuda ukine i vrati na ponovno odlučivanje sudu prvog stupnja. Iz sadržaja žalbe proizlazi da presudu pobija u dijelu u kojem nije uspjela u sporu (točka II., III. i IV).

    3. Na žalbu nije odgovoreno.

    4. Žalba nije osnovana

    5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je suvlasnica u ½ dijela nekretnina, upisane u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica], opisane kao kuća br. 285. zgrada i dvorište u [adresa], 338 čhv, 1214 m2, a koje su stečene zajedničkim radom i doprinosom stranka tijekom njihove bračne zajednice, te zahtjev za trpljenjem uknjižbe u zemljišnim knjigama za ½ dijela navedenih nekretnina.

    6. Iz stanja spisa nespornim proizlazi činjenica da je tuženik već u odgovoru na tužbu priznao činjenične navode tužbe prema kojima je tijekom trajanja bračne zajednice stranaka zajedničkim radom i sredstvima izgrađena kuća, koja predstavlja bračnu stečevinu stranaka svakog u 1/2 dijela. Tuženik je tvrdio da je zemljište na kojem je kuća izgrađena njegova vlastita imovina, te je stoga tužiteljici već u odgovoru na tužbu priznao suvlasništvo nekretnine, koja je predmet tužbenog zahtjeva (zemljište i zgrada), za 2/5 dijela. Nakon provedenog dokaznog postupka, a s obzirom spornu činjenicu predstavlja li zemljište posebnu imovinu tuženika ili su navedeno zemljište kupljeno tijekom trajanja bračne zajednice zajedničkim novčanim sredstvima stečenim radom (bračna stečevina), zbog čega je sporan suvlasnički omjer stranaka na predmetnoj nekretnini, sud prvog stupnja utvrđuje da predmetno zemljište, na kojem je izgrađena kuća, predstavlja vlastitu imovinu tuženika, budući su roditelji tuženika kupili navedeno zemljište, te potom isto darovali tuženiku.

    7. Ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu žalbenih razloga, ovaj sud nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a., a niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju u žalbi neosnovano ukazuje tužiteljica budući je sud prvog stupnja u svojoj odluci naveo jasne i argumentirane razloge, pa presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

    8. Žalbenim navodima se prvenstveno osporava način na koji je prvostupanjski sud ocjenjivao provedene dokaze i osporava iz tog proizašla činjenična utvrđenja, dakle ukazuje na relativno bitnu povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. ZPP-a. Međutim, ovaj sud u cijelosti prihvaća zaključak prvostupanjskog suda, budući je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, detaljno i iscrpno obrazložio svoju odluku, te je potpuno u skladu s dokaznim prijedlozima stranaka pravilno utvrdio činjenično stanje, kako saslušanjem stranaka i svjedoka, tako i pregledom materijalnih dokaza, te provedenim građevinskim vještačenjem. Tužiteljica u žalbi daje svoju analizu i ocjenu provedenih dokaza, međutim takvi navodi se ne mogu prihvatiti jer ne sadrže nikakve argumentirane niti vjerodostojne tvrdnje koje bi činjenično stanje na kojem je utemeljena prvostupanjska presuda mogle dovesti u sumnju, a zaključci tužiteljice nemaju uporišta u raspravnoj građi. Naime, prvostupanjski sud je pravilno istinitim i objektivnim prihvatio navode tuženika da je zemljište na kojem je izgrađena kuća njegova vlastita imovina, koju je dobio na dar od svojih roditelja. Stoga nisu ostvareni ni žalbeni razlozi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, budući je sud pravilno primijenio odredbe članka 271. i 278. stavak 1. i 2. Zakona o braku i porodičnim odnosima (pročišćeni tekst "Narodne novine ", br. 51/89), koji se odnosi na relevantno razdoblje.

    9. Kako tužiteljica pobija i odluku o troškovima postupka, valja navesti da ovaj sud prihvaća stav suda prvog stupnja da je tuženik uspio u sporu, zbog čega je tužiteljica dužna naknaditi tuženiku troškove temeljem odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a. Naime, nakon podnošenja tužbe na utvrđenje suvlasništva predmetne nekretnine s osnova bračne stečevine za po ½ dijela, tuženik je u odgovoru na tužbu tužiteljici priznao suvlasništvo za 2/5 dijela predmetne nekretnine, tvrdivši da je zemljište na kojem je kuća izgrađena vlastita imovina tuženika, dok kuća predstavlja bračnu stečevinu stranaka za po ½ dijela. S obzirom da se postupak vodio radi utvrđenja sporne činjenice da li zemljište predstavlja posebnu imovinu tuženika ili bračnu stečevinu, od čega je ovisio i suvlasnički dio tužiteljice, odnosno osnovanost njezinog tužbenog zahtjeva, te je utvrđeno da je zemljište posebna imovina tuženika, zbog čega tužiteljici pripada suvlasnički dio koji joj je dosuđen u točki I. izreke, a to je upravo suvlasnički dio koji joj je u odgovoru na tužbu priznao tuženik, primjenom odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a, pravilno je trošak parničnog postupka priznat tuženiku, uz pravilno odmjerenu visinu troškova.

    10. Zbog prije navedenih razloga odlučeno je kao u izreci, a temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a.

    11. Kako tužiteljica nije uspjela u žalbenom postupku, to je njezin zahtjev za naknadom troškova sastava žalbe odbijen kao neosnovan (članak 166. stavak 1. u vezi sa člankom 154. ZPP-a), te je odlučeno kao u točki II. izreke.

    U Dubrovniku, 23. srpnja 2025.

    Predsjednik vijeća:

    Srđan Kuzmanić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.