Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž Ob-23/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Vetme kao predsjednice vijeća, Srđana Kuzmanića kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Kate Brajković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja mlt. OH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa majka i zz DH, koju zastupa punomoćnik Tomislav Beloša, odvjetnik u [adresa], protiv I. tuženice ŽH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II. tuženika EH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupanih po punomoćniku Josipu Klafuriću, odvjetniku u Velikoj Gorici, III. tuženika FH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Vladimiru Rađenoviću, odvjetniku u Jastrebarskom i IV. tuženice AH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Josipu Klafuriću, odvjetniku u Velikoj Gorici, radi utvrđivanja očinstva, odlučujući o žalbi tuženika pod 1., 2. i 4. izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1384/2022-35 od 14. travnja 2025, u sjednici vijeća održanoj dana 23. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i u odnosu na tuženike pod 1., 2. i 4. se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1384/2022-35 od 14. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je doslovno:

"I. Utvrđuje se da je pok. EH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1988. u [adresa], datum smrti **.**.2011., otac mlt. OH, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju je 6. srpnja 2011. rodila majka DH, OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. I., II. i IV. tuženici su dužni tužiteljici nadoknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 500 eura u roku od 15 dana sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. travnja 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke."

2. Tuženici pod 1., 2. i 4. su podnijeli žalbu protiv navedene presude i to zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP), čija supsidijarna primjena proizlazi iz 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – u daljnjem tekstu: ObZ), te predlažu preinačiti prvostupanjsku presudu i odbaciti tužbu, podredno odbiti tužbeni zahtjev ili ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak i raspravljanje.

3. Tužiteljica nije odgovorila na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za utvrđenjem da je pok. EH otac mlt. tužiteljice.

6. Prvostupanjski sud je iz isprava priloženih spisu utvrdio:

- da je EH rođen **.**.1988. preminuo **.**.2011.

- da iz rodnog lista za mlt. tužiteljicu OH proizlazi da je ista rođena **.**.2011., od majke DH, dok joj otac nije upisan

- da je rješenjem javnog bilježnika Ivana Adžije poslovni broj O-363/11, UPP/OS- 191/2011 od 9. rujna 2011. obustavljen ostavinski postupak iza pok. EH s obzirom da isti nema ostavinske imovine

- da iz rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu od 15. rujna 2011. proizlazi da je odobrena dopuna podataka u Državnoj matici rođenih koja se vodi za matično područje Zagreb, Črnomerec, za godinu 2011. pod rednim brojem 3835, kod upisa činjenice rođenja mlt. ženskog djeteta nepoznatog osobnog imena, rođenog u [adresa] dana 6. srpnja 2011. na način da se upisalo ime i prezime OH, narodnost O, narodnost majke O, zanimanje majke učenica; iz obrazloženja tog rješenja proizlazi da je istom priložena i preslika pravomoćnog rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R10-399/11 o priznanju majčine poslovne sposobnosti

- da iz zapisnika Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu od 15. rujna 2011. proizlazi je da je majka DH izjavila da se ocem djeteta OH smatra EH koji je preminuo **.**.2011.

- da je u oproštajnom pismu na str. 9 spisa predmeta navedeno slijedeće: "D volim te, volim te, volim te. [adresa] OH da ju je tata volio najviše od svega. Seka ti si se promijenila i ponašaš se ko da sam ti neprijatelj. Al te volim. Mama "hvala" ti na razgovoru, ne mora nitko znati šta si napravila, a ja neću ni pisati. Volim vas. DH srećo moja boli me što ovo sad idem napravit, ali bit će ti bolje bez mene. Ema mi već sad fali. Joj kako je život čudan, volim te. Pazit ću na vas odozgora. Vaš anđeo čuvar."

7. Na temelju provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud je utvrdio da je sad pokojni EH otac mlt. tužiteljice.

8. Navedenu odluku prvostupanjski sud je donio prihvativši u cijelosti kao istinit i vjerodostojan iskaz tužiteljičine majke DH, koja je uvjerljivo i životno opisala svoju vezu s EH tijekom koje veze je ostala trudna te rodila dijete OH i to u vrijeme dok je bila maloljetna. Njezine navode u bitnom je potvrdila i saslušana svjedokinja BH, koja joj je prijateljica, a bila je upoznata s vezom DH i EH u kojoj se rodila mlt. tužiteljica. Nadalje, da su njihovi iskazi istiniti u bitnim dijelovima prvostupanjski sud zaključuje i iz iskaza tuženica pod 1. i 4. Naime, iako nijedna od njih nije rekla da je njihov sin, odnosno brat otac mlt. tužiteljice, obje su potvrdile da su sad pok. EH i DH bili u vezi, da je tijekom te veze DH ostala trudna te da je rodila mlt. Emu koju su obje išle pogledati. Također nijedna nije tvrdila da je DH u vrijeme kad je ostala trudna imala ljubavne ili intimne veze s drugim ljudima. Nadalje je tuženica pod 1. navela kako su nakon rođenja djeteta kćer i ona otišle vidjeti dijete po običajima, bilo njihovo ili ne, donijele su poklone i bile sat vremena, i to su išle u [adresa] kod DH i njezine majke, a taj dan kada su išle vidjeti dijete je sin EH također bio u [adresa]; jedanput su EH i DH došli k njoj s bebom i rekli joj da pričuva bebu, a da njih dvoje idu u sobu odmoriti i odspavati, i nakon dva sata su uzeli bebu i otišli nazad u Zagreb. Iz navedenog ponašanja sad pokojnog EH prvostupanjski sud je zaključio da se isti smatrao ocem mlt. OH. Nadalje, tuženica pod 1. je također navela kako tijekom veze DH i pok. EH nije bilo drugih cura ili mladića s kojima su se oni družili, a kako je u vrijeme kad je ostala trudna DH bila u vezi s sad pok. EH, može se zaključiti da je upravo on otac mlt. tužiteljice. Nadalje, tuženica pod 4. je u svom iskazu navela kako: su njezin brat i DH bili u vezi, brat je spomenuo da je DH u drugom stanju, također joj je poznato da je DH rodila; ona je vidjela OH kada se rodila, DH je tad bila u svojoj kući te su majka i ona išle kod nje vidjeti dijete, a ona je išla jer je to bio jedan od uvjeta koje je postavljao njezin brat u zamjenu da pristane na lječenje; poznato joj je da su DH i EH živjeli zajedno najprije s njima u kućanstvu, a onda u tzv. kontejneru.

9. Prvostupanjski sud je sve ove iskaze povezao s činjenicom da je tuženik pod 3. priznao da je njegov sad pokojni brat otac mlt. tužiteljice. Isto tako tuženik pod 2. koji nema saznanja o životu svog pokojnog sina EH niti mu je poznata njegova veza s DH, jer u to vrijeme nisu bili u kontaktu, navodi kako mu se nakon suicida sina EH, javio sin FH (ovdje tuženik pod 3.) te mu rekao za OH i govorio kako bi se trebalo pobrinuti za to dijete, da ju ne smiju ostaviti, da sliči na EH.

10. Prvostupanjski sud je također uzeo u obzir da je u vrijeme rođenja mlt. OH njezina majka DH bila maloljetna i da se niti ona nije odmah mogla upisati u maticu rođenih kao majka djeteta, jer joj je prvotno trebalo rješenje suda o priznanju poslovne sposobnosti, a kako to proizlazi iz njezinog iskaza koji je u tom dijelu potkrijepljen rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu od 15. rujna 2011. Sud je uzeo u obzir i oproštajno pismo u kojem EH spominje i DH i OH, a iz pisma također proizlazi da se EH smatrao ocem mlt. OH. Nitko od tuženika nije osporavao da je to pismo napisao upravo EH. Dovodeći u vezu to pismo s ostalim provedenim dokazima, prvostupanjski sud je da je nedvojbeno da je upravo EH otac mlt. OH.

11. Prvostupanjski sud nije radi utvrđivanja očinstva proveo dokaz medicinskim vještačenjem DNA, s obzirom da se tuženici pod 1. i 2. nisu htjeli podvrgnuti vještačenju, pa je u smislu članka 390. st. 6. ObZ-a cijenio da ovi tuženici to nisu učinili nadajući se da će na taj način izbjeći utvrđivanje očinstva. Međutim, sud je temeljem svih provedenih dokaza jasno i nedvojbeno utvrdio da je upravo njihov sin, sada pokojni EH, otac mlt. OH, rukovodeći se najboljim interesom djeteta, odnosno pravom svakog djeteta da zna svoj identitet, odnosno tko su mu roditelji.

12. Ispitujući pobijanu odluku u smislu članka 365. stavka 2. ZPP-a ovaj sud ne nalazi da je pobijanom presudom ostvarena neka od bitnih povreda odredaba parničnog postupka o kojima ovaj sud vodi računa po službenoj dužnosti.

13. Ovaj sud u cijelosti prihvaća gornja činjenična utvrđenja i činjenično-pravne zaključke prvostupanjskog suda iz pobijane presude, kao i primjenu materijalnog prava.

14. O prigovoru žalitelja da je mlt. tužiteljica propustila rokove za podnošenje tužbe u ovom predmetu iz odredbe članka 386. Obz-a ovaj sud je u ranijoj ukidnoj odluci u ovom predmetu poslovni broj poslovni broj: Gž Ob-36/2022-2 od 26. listopada 2022.već zauzeo pravno stajalište da bi bila neprihvatljiva primjena propisanih prekluzivnih rokova iz odredbe članka 386. ObZ-a u odnosu na ovu tužiteljicu, jer bi joj time bilo povrijeđeno konvencijsko pravo na očuvanje svog identiteta, a takvo strogo ograničavanje prava na pokretanje postupka radi utvrđenja očinstva sudskim postupkom ne bi bilo proporcionalno cilju očuvanja pravne sigurnosti. Ovo stoga jer je mlt. tužiteljica rođena nepunih mjesec dana iza smrti EH, a da je u trenutku pravomoćnosti rješenja javnog bilježnika Ivana Adžije poslovni broj O-363/11, UPP/OS-191/2011 od 9. rujna 2011. o obustavi ostavinskog postupka iza smrti EH bila u dobi od 4 mjeseca. Rokovi propisani odredbom članka 386. ObZ-a za mlt. OH su protekli kad je bila u dobi od godine, odnosno nepune godine dana, a ista nema na raspolaganju nijedno drugo pravno sredstvo kojim bi se mogla utvrditi kćeri pokojnog EH, a pored toga je u trenutku podnošenja predmetne tužbe bila je u dobi od 11 godina.

15. Žalitelji tek u žalbi dovode u sumnju autentičnost oproštajnog pisma pok. EH te da je u tom smislu trebalo provesti grafološko vještačenje njegovog potpisa, a to sve predstavlja nove činjenice i nove dokaze koje nije dopušteno iznositi u žalbi u smislu članka 352. stavka 1. supsidijarnog ZPP-a.

16. Protivno navodima žalbe, prvostupanjski sud je pravilno u smislu članka 390. st. 6. ObZ-a ocijenio od kojeg je značaja okolnost što se tuženici pod 1. i 4. nisu htjeli podvrgnuti medicinskom vještačenju te je uzimajući u obzir ostale provedene dokaze pravilno zaključio da je pok. EH otac mlt. tužiteljice.

17. Zbog prije navedenih razloga odlučeno je kao u izreci temeljem članka 368. stavka 1. ZPP-a u vezi sa člankom 346. ObZ-a.

U Dubrovniku, 23. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Marija Vetma