Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Zk-259/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja AE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Marini Lacković, odvjetnici u Daruvaru, protiv protustranke GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Slavku Živkoviću, odvjetniku u Županji, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi protustranke izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Z-24555/2024 (Z-22704/2024) od 5. ožujka 2025., dana 23. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Z-24555/2024 (Z-22704/2024) od 5. ožujka 2025.
Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane pod brojem Z-11301/25.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem je odbijen kao neosnovan prigovor protustranke, te je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z- 22704/2024 od 10. srpnja 2024. i naložen upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], do pravomoćnosti rješenja.
2. Protiv tog rješenja žali se protustranka zbog svih žalbenih razloga te u bitnome navodi da je uknjižba provedena temeljem krivotvorenog ugovora i da prilikom uknjižbe sud nije na valjan način utvrdio identitet prodavateljice i osobe koja je kao vlasnik upisane u zemljišnoj knjizi. Predlaže usvojiti žalbu i pobijano rješenje preinačiti, podredno ukinuti.
3. Žalba je neosnovana.
4. Donošenjem pobijanog rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 , 57/11, 148/11 ,25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti, sukladno s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi s čl. 99. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/2019, 128/2022, 155/2023- dalje: ZZK).
5. Rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-22704/2024 od 10. srpnja 2024. je dopuštena uknjižba prava vlasništva predlagatelja kao kupca temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenog sa protustrankom kao prodavateljicom.
6. Protiv navedenog rješenja protustranka je podnijela prigovor koji je pobijanim rješenjem odbijen kao neosnovan. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi kao utvrđeno da je, u trenutku kada je prijedlog za uknjižbu stigao zemljišnoknjižnom sudu, na nekretnini oznake kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bila je uknjižena ĆE rođ. A, ud. G, JMBG: [jedinstveni matični broj građana], [adresa], za cijelo. Nadalje je utvrđeno da je predlagatelj predložio uknjižbu prava vlasništva na temelju pisanog ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog između GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao prodavateljice i AE, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao kupca na kojem je javni bilježnik Maja Peris iz Zagreba pod brojem OV-15092/2024 od 5. srpnja 2024. potvrdila da su stranke ovoga ugovora u njezinoj nazočnosti priznali potpis na pismenu kao svoj te da je potpis istinit, a istovjetnost podnositelja pismena da je utvrdila na temelju osobne iskaznice.
7. Slijedom navedenih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da s obzirom da je u trenutku podnošenja prijedloga za uknjižbu (čl. 116. ZZK) prodavateljica bila upisani vlasnik predmetne nekretnine za cijelo te da iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu, a da utemeljenost prijedloga da proizlazi iz sadržaja podnesenog pisanog kupoprodajnog ugovora, na kojem je potpis prodavateljice ovjerovljen na način propisan zakonom kao potpis one osobe čije se pravo prenosi na drugu osobu u skladu s odredbom čl. 57. st. 1. i 6. te čl. 59. st. 1. ZZK, dakle da predmetni kupoprodajni ugovor ima potreban oblik da su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke iz odredbe čl. 116. i čl. 117. st. 1. ZZK da se dopusti uknjižba prava vlasništva u korist predlagatelja, a na temelju priloženog pisanog ugovora o kupoprodaji nekretnina koji sadrži tabularnu izjavu i na kojem je potpis prodavatelja ovjeren kod javnog bilježnika.
8. Odluka prvostupanjskog suda je pravilna i zakonita.
9. Točno je da je u ugovoru o kupoprodaji naveden OIB prodavateljice i mjesto prebivališta [adresa], a u zemljišnoj knjizi da je uz ime prodavateljice naveden JMBG i naziv mjesta prebivališta [adresa]. Protustranka ne osporava da je ona upisani vlasnik nekretnine, već tvrdi da nije potpisala odnosno sklopila kupoprodajni ugovor te da je taj ugovor krivotvorina.
10. Uvidom u sadržaj spisa utvrđuje se da je na kupoprodajnom ugovoru potpis protustranke kao prodavateljice ovjeren kod javnog bilježnika, a njezin identitet je utvrđen uvidom u osobnu iskaznicu broja ([broj iskaznice]) kao što je to jasno vidljivo iz javnobilježničke potvrde o ovjeri potpisa. U zemljišnoj knjizi je bilo upisano kao nesporno vlasništvo nekretnine u korist protustranke i nije bilo vidljivih zapreka provedbi upisa.
11. Odredbom čl. 117. st. 1. ZZK propisano je da će sud, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako: a) iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu b) nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena c) utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i d) isprave imaju potreban oblik. Nadalje, Odredbom čl. 57. st. 1. ZZK propisano je da će se uknjižba dopustiti samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena na način propisan posebnim zakonom.
12. U konkretnom slučaju je uknjižba provedena temeljem privatne isprave na kojoj je istinitost potpisa ovjerovljena na propisan način ovjerom kod javnog bilježnika, a identitet prodavateljice, ovdje protustranke, je utvrđen uvidom u osobnu iskaznicu broja ([broj iskaznice]) kao što je to jasno vidljivo iz javnobilježničke potvrde o ovjeri potpisa. Nadalje, u trenutku provedbe uknjižbe u zemljišnoj knjizi nije bilo zapreka upisu glede predmeta upisa, utemeljenost prijedloga proizlazila je iz sadržaja kupoprodajnog ugovora koji je imao potreban oblik. Također zemljišnoknjižni sud nije našao osnove za sumnju u to je li prodavateljica ovdje protustranka sposobna raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena, a navedeno ne dovodi u sumnju niti protustranka svojim žalbenim navodima.
13. U tim okolnostima je prvostupanjski sud pravilno zaključio o dopuštenosti uknjižbe jer su za to ispunjeni zakonski uvjeti iz odredbe čl. 117. st. 1. ZZK, a žalbeni navodi glede tvrdnje da se radi o krivotvorenoj ispravi koja je ništetna, barem dok se ta činjenica pravomoćno ne utvrdi, bez utjecaja su na provedenu uknjižbu.
14. Dakle, kako su se ispunile pretpostavke iz čl. 117. st. 1. ZZK, valjalo je potvrditi odluku prvostupanjskog suda temeljem odredbe čl. 380. st. 2. ZPP i naložiti brisanje zabilježbe žalbe temeljem čl. 149. st. 3. ZZK.
U Zagrebu 23. srpnja 2025.
S u d a c:
Gabriela Topić Kordej
