Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ob-247/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Jadranki Matić, u pravnoj stvari predlagatelja MV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Alma Opačak, odvjetnica u Slavonskom Brodu, protiv 1. protustranke OV iz [adresa]. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi 2. protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj R1 Ob-308/2024-7 od 30. travnja 2025., dana 23. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba 2. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, preinačava se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj R1 Ob-308/2024-7 od 30. travnja 2025. u dijelu pod točkom II. izreke i rješava:
Utvrđuje se da je predlagatelj MV iz [adresa] izvanbračni drug pokojne HV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i da je izvanbračna zajednica trajala od 20. srpnja 2005. do smrti HV, **.**.2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem je u odnosu na 1. protustranku utvrđeno da je predlagatelj MV iz [adresa] izvanbračni drug pokojne HV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i da je izvanbračna zajednica trajala od 20. srpnja 2005. do smrti HV, **.**.2024. (točka I. izreke), dok je prijedlog za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice odbijen kao neosnovan u odnosu na 2. protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (točka II. izreke, dalje: HZMO).
2. Protiv tog rješenja, u dijelu pod točkom II. izreke, žali se 2. protustranka HZMO pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08.- Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP). Predlaže da žalbeni sud uvaži žalbu, da ukine pobijano rješenje i da predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Sud prvog stupnja odbio je prijedlog predlagatelja u odnosu na 2. protustranku HZMO pozivom na čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov. broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22., dalje: ZMO). Obrazlaže da tom odredbom nije propisano da bi 2. protustanka HZMO bio pasivno legitimiran u predmetu kakav je ovaj, a da 2. protustranka HZMO ne može biti stranka ovog postupka niti u smislu čl. 462. Obiteljskog zakona (Nar. nov. 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23., dalje: ObZ).
3. Takvo shvaćanje je pravno pogrešno.
4. ZMO, kao lex specilais, propisuje, između ostalog, pretpostavke pod kojima izvanbračni drug može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, a jedna od njih je da u parničnom postupku dokaže postojanje takve zajednice (čl. 22. st. 3. ZMO), o čemu ovisi odluka žalitelja o priznanju tog prava osobi koja je zatražila ostvarenje tog prava. Slijedom toga, logično je, i bez da je izrijekom propisano, da je stranka postupka pokrenutog u smislu čl. 22. st. 3. ZMO na pasivnoj strani upravo HZMO.
5. Slijedom toga je, imajući na umu da žalitelj osim pogrešnog shvaćanja suda u nedostatku njegove pasivne legitimacije, nije osporio činjenična utvrđenja iz kojih proizlazi da su predlagatelj i pokojna HV živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2005. do njezine smrti 20. svibnja 2024. i da u postupku pred sudom prvog stupnja nisu počinjene povrede iz čl. 354. st. 2. u vezi s čl. 365. st. 2. ZPP-a, na temelju čl. 380. točka 3. ZPP-a u vezi s čl. 22. st. 3. ZMO-a odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
6. Pri tome ovaj sud žalbu nije odbacio kao nedopuštenu (iako je prijedlog u odnosu na ovo žalitelja odbijen, čl. 380. točka 1. ZPP-a), jer bi, kraj činjenice da i sam žalitelj smatra da je o pitanju postojanja izvanbračne zajednice između tužitelja i pokojne HV bilo potrebno odlučiti i u odnosu na njega (ali ne kroz pitanje legitimacije), takva odluka bila suviše formalistička te bi za posljedicu imala nemogućnost predlagatelja da se o njegovom zahtjevu za priznanje obiteljske mirovine (ako su ispunjene druge pretpostavke) odluči u upravnom postupku pred nadležnim tijelima žalitelja.
U Zagrebu 23. srpnja 2025.
Sutkinja:
Jadranka Matić
