Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev-416/2025-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse, Željka Pajalića i mr. sc. Igora Periše članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GZ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vujasin & partneri, u Zagrebu, protiv tuženice Klinike za dječje bolesti Zagreb, Zagreb, Klaićeva 16, OIB 70641763756, uz sudjelovanje umješača na strani tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o reviziji umješača, protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1047/2020-2 od 7. prosinca 2020., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 6145/18-37 od 27. kolovoza 2020., na sjednici održanoj 23. srpnja 2025.,

    r i j e š i o  j e:

    I. Prihvaća se revizija umješača i ukidaju se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1047/2020-2 od 7. prosinca 2020., i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-6145/18-37 od 27. kolovoza 2020. u dijelu u kojem je tuženiku naloženo isplatiti tužiteljici iznos od 606,93 Eur (4.572,92 kn) s pripadajućim kamatama te u odnosu na troškove postupka, i predmet se u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

    „I. Nalaže se tuženiku KLINIKA ZA DJEČJE BOLESTI ZAGREB, Zagreb, Klaićeva 16, OIB: 70641763756, da tužiteljici GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati razlike manje ispaćenih plaća u iznosu 4.572,92 kuna bruto zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, tekućom:

    - za travanj 2014. godine, na iznos od 150,72 kuna od 15.05.2014. godine,

    - za lipanj 2014. godine, na iznos od 307,84 kuna od 15.07.2014. godine,

    - za srpanj 2014. godine, na iznos od 59,81 kuna od 15.08.2014. godine,

    - za kolovoz 2014. godine, na iznos od 551,58 kuna od 15.09.2014. godine,

    - za studeni 2014. godine, na iznos od 45,97 kuna od 15.12.2014. godine,

    - za prosinac 2014. godine, na iznos od 272,56 kuna od 15.01.2015. godine,

    - za siječanj 2015. godine, na iznos od 320,57 kuna od 15.02.2015. godine,

    - za veljaču 2015. godine, na iznos od 9,80 kuna od 15.03.2015. godine,

    - za ožujak 2015. godine, na iznos od 27,17 kuna od 15.04.2015. godine,

    - za travanj 2015. godine, na iznos od 65,01 kuna od 15.05.2015. godine,

    - za svibanj 2015. godine, na iznos od 186,57 kuna od 15.06.2015. godine,

    - za lipanj 2015. godine, na iznos od 366,67 kuna od 15.07.2015. godine,

    - za srpanj 2015. godine, na iznos od 8,55 kuna od 15.08.2015. godine,

    - za kolovoz 2015. godine, na iznos od 124,84 kuna od 15.09.2015. godine,

    - za listopad 2015. godine, na iznos od 72,62 kuna od 15.11.2015. godine,

    - za siječanj 2016. godine, na iznos od 149,91 kuna od 15.02.2016. godine,

    - za veljaču 2016. godine, na iznos od 34,67 kuna od 15.03.2016. godine,

    - za svibanj 2016. godine, na iznos od 223,64 kuna od 15.06.2016. godine,

    - za lipanj 2016. godine, na iznos od 143,71 kuna od 15.07.2016. godine,

    - za srpanj 2016. godine, na iznos od 203,79 kuna od 15.08.2016. godine,

    - za kolovoz 2016. godine, na iznos od 74,50 kuna od 15.09.2016. godine,

    - za studeni 2016. godine, na iznos od 9,03 kuna od 15.12.2016. godine,

    - za prosinac 2016. godine, na iznos od 185,39 kuna od 15.01.2017. godine,

    - za siječanj 2017. godine, na iznos od 146,59 kuna od 15.02.2017. godine,

    - za travanj 2017. godine, na iznos od 82,88 kuna od 15.05.2017. godine,

    - za svibanj 2017. godine, na iznos od 30,50 kuna od 15.06.2017. godine,

    - za lipanj 2017. godine, na iznos od 150,66 kuna od 15.07.2017. godine,

    - za srpanj 2017. godine, na iznos od 197,05 kuna od 15.08.2017. godine,

    - za kolovoz 2017. godine, na iznos od 143,63 kuna od 15.09.2017. godine,

    - za rujan 2017. godine, na iznos od 136,86 kuna od 15.10.2017. godine,

    - za listopad 2017. godine, na iznos od 43,55 kuna od 15.11.2017. godine,

    - za siječanj 2018. godine, na iznos od 46,28 kuna od 15.02.2018. godine, do 31.07.2015. godine prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 8 dana, osima za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

    II. Nalaže se tuženiku KLINIKA ZA DJEČJE BOLESTI ZAGREB, Zagreb, Klaićeva 16, OIB: 70641763756, naknaditi tužiteljici GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 6.375,00 kn, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od 27. kolovoza 2020. godine do isplate, sve u roku od 15 dana.“.

    2. Drugostupanjskom presudom je suđeno:

    „I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-6145/18-37 od 27. kolovoza 2020. u stavku I. i II. izreke.

    II. Odbija se žalba umješača kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-6145/18-37 od 27. kolovoza 2020. u stavku I. i II. izreke.

    III. Odbija se žalba tužiteljice kao djelomično neosnovna i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-6145/18-37 od 27. kolovoza 2020. u dijelu u kojem nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka u iznosu od 3,80 kn sa zateznim kamata od 27. kolovoza 2020. do isplate.

    IV. Preinačava se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr- 6145/18-37 od 27. kolovoza 2020. u dijelu u kojem nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka u iznosu od 312,50 kn sa zateznim kamata od 27. kolovoza 2020. do isplate i sudi:

    Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici daljnji trošak parničnog postupka u iznosu od 312,50 kn sa zateznim kamata od 27. kolovoza 2020. godine do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 8 dana.

    V. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici trošak povodom pravnog lijeka u iznosu od 156,25 kn u roku 8 dana.

    VI. Odbija se zahtjev umješača za naknadom troškova postupka nastalih povodom pravnog lijeka.“.

    3. Ovosudnim rješenjem poslovni broj Revd-5142/2022-2 od 3. siječnja 2023. umješaču je dopušteno podnošenje revizije, protiv drugostupanjske presude zbog pitanja koja glase:

    „1. Jesu li tumačenja Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/2013) obvezujuća? 2. Što čini mjesečni fond radnih sati za zdravstvene radnike imajući u vidu Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/2013) i Zaključak broj 153. s 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 21. prosinca 2015. godine?

    3. Treba li tužitelju kao zdravstvenom radniku svaki sat rada koji je odradio blagdanom treba obračunati i platiti kao prekovremeni rad?“.

    4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv drugostupanjske presude umješač je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) zbog pitanja zbog kojih je dopušteno podnošenje revizije.

    5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

    6. Revizija je osnovana.

    7. Predmet spora u revizijskoj fazi postupka, je zahtjev za isplatu razlike plaće koju tužiteljica temelji na činjeničnoj osnovi, iz koje bi proizlazilo da tuženik pogrešno primjenjujući odredbu čl. 51. st. 10. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 143/13 i 96/15 - dalje: KU/13), odnosno odredbe čl. 49. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 29/18 - dalje: KU/18) pogrešno obračunava mjesečni fond radnih sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati.

    8. U revizijskoj fazi postupka sporan je način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema shvaćanju tužiteljice u mjesečni fond radnih sati uračunavaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i - blagdana, dok se prema shvaćanju tuženice i umješača na strani tuženice, mjesečni fond radnih sati računa na način da se od dana u tjednu odbijaju samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13, odnosno odredbe čl. 49. st. 10. KU/18.

    9. Odredbom čl. 51. st. 10. KU/13, odnosno odredbom čl. 49. st. 10. KU/18, propisano je da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, a mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu sa osam sati.

    9.1. Postavlja se pitanje tumačenja odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 i doseg tog tumačenja po zajedničkom Povjerenstvu za tumačenje kolektivnog ugovora.

    10. Prema shvaćanju ovoga suda, a s obzirom na sadržaj odredbe čl. 19. st. 6. KU/13 sud je u primjeni KU/13, vezan tumačenjima zajedničkog Povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako i ovaj sud u odlukama Revr-676/13, Revr-79/13, Revr-1515/13 i dr.) pri čemu nije isključena mogućnost da sud prema općim odredbama obveznog prava otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela Kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili slično.

    11. Odredbu čl. 51. st. 10. KU/13 zajedničko Povjerenstvo za tumačenje dva puta je tumačilo.

    12. Na dvadesettrećoj sjednici od 1. srpnja 2015. donesen je Zaključak broj 148, koji glasi:

    „Sukladno kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s osam sati. Svi sati odrađenih iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad. U skladu Ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati sa većim brojem sati od radnika sa 40-satnim radnim tjednom. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti bez obzira radili samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisan u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.“.

    13. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, na sjednici održanoj 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak broj 153 koji glasi:

    „Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s osam sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni po redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju se u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih Zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno određenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen Zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada na radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage zaključci broj 21, 48 i 148“.

    14. Ovaj sud ne nalazi da bi s obzirom na opće odredbe obveznog prava, trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja, kao sastavnog dijela KU/13.

    15. Zaključak broj 153 se u bitnome razlikuje od Zaključka 148 u tome što redovni mjesečni fond sati koji radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema Zaključku broj 148 redovni mjesečni fond radnih sati, čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati.

    16. Zaključak broj 153 o tumačenu odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

    17. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13, na 30-toj sjednici donijelo je

    Zaključak broj 169 koji glasi:

    „Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene.“.

    18. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 doneseno po Povjerenstvu pod brojem 148, a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati primjenjuju od njegovog stupanja na snagu.

    19. Budući da je tumačenje broj 148 izmijenjeno tumačenjem broj 153, 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju bi redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati od dana izmjene tumačenja, dakle od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to tumačenje.

    20. S obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po zajedničkom Povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora koje predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 19. st. 6. KU/13) osnovana je tvrdnja umješača na strani tuženice, da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo u odnosu na dosuđeni iznos kada su zaključili što čini mjesečni fond radnih sati te da se rad blagdanom treba tretirati i platiti kao prekovremeni rad.

    21. Odredbom čl. 51. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18, određeno je da se sati određeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

    22. Ovisno o tome jesu li stvarno određeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad i na blagdan ili neradni dan i dr., ti se sati uvećavaju u postotcima navedenim u čl. 52. KU/13, odnosno 50. KU/18.

    23. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redovni mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike) tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 9. čl. 51. KU/13, odnosno 49. KU/18.

    24. Budući da tužiteljica tužbeni zahtjev za isplatu temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo, kada su za utuženo razdoblje neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda sati, tužbeni zahtjev tužiteljice ocijenili osnovanim u cijelosti.

    25. Slijedom iznesenoga, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi osnovanost dosuđenog iznosa za utuženo razdoblje nisu raspravili valjanom primjenom Zaključka broj 153 nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je ispitujući pobijanu presudu u granicama koje određuje čl. 391. st. 1. ZPP-a valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratit prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    26. Odluka o troškovima revizijskog postupka donesena je na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a.

    Zagreb, 23. srpnja 2025.

    Predsjednik vijeća:

    dr. sc. Ante Perkušić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.