Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž-784/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kučić kao predsjednice vijeća te Veljka Kučekovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Rep kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Željku Živkoviću, odvjetniku iz Šibenika, protiv tuženika FL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], BL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Šimi Mrdeži, odvjetniku iz Šibenika, ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], S [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ŠL, iz [adresa], RL, iz [adresa], CL p. F, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], NL, ž. B rođ. BL, pok. ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], UL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i AL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Šimi Mrdeži, odvjetniku iz Šibenika, radi ispravka uknjižbe, odlučujući o žalbi tuženika BL, NL, UL i AL protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-874/2017 od 21. siječnja 2022., na nejavnoj sjednici vijeća održanoj 23. srpnja 2025.,
p r e s u d i o j e i r i j e š i o j e
I. Žalba tuženika se djelomično uvažava, a djelomično odbija kao neosnovana te se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-874/2017 od 21. siječnja 2022.:
- potvrđuje u dijelu točke I. izreke kojim je utvrđeno da je tužiteljica nasljedstvom iza svoje majke SLH pok. ABC temeljem rješenja o nasljeđivanju broj O- 624/07 od 6. listopada 2007. donesenog od strane Javnog bilježnika Igora Lučev iz Šibenika kao povjerenika Općinskog suda u Šibeniku stekla valjani pravni osnov za upis prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] (Vrt od 1144m2) Z. U. [broj ZK uloška] [katastarska općina]
- preinačava u dijelu točke I. izreke kojim je tužiteljica ovlaštena da na temelju prvostupanjske presude zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime uz istovremeno brisanje dosadašnje uknjižbe i to HL. BL, DL, KL, ĆL žene M, ŠL, OL i FL, sve to bez daljnjih sudjelovanja tuženika na način da se taj dio tužbenog zahtjeva odbija u cijelosti
- preinačuje u točki II. izreke na način da se određuje da svaka stranka u ovom postupku snosi svoje troškove.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška sastava žalbe u iznosu od 207,37 EUR (dvjesto sedam eura i trideset sedam centi).
III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška sastava odgovora na žalbu u iznosu od 165,90 EUR (stotinu šezdeset pet eura i devedeset centi).
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:
"I.Utvrđuje se da je tužiteljica SL rođ. OL (OIB [osobni identifikacijski broj]) nasljedstvom iza svoje majke SLH pok. OL temeljem rješenja o nasljeđivanju broj O-624/07 od 06. listopada 2007. godine donesenog od strane Javnog bilježnika Igora Lučev iz [adresa] kao povjerenika Općinskog suda u Šibeniku stekla valjani pravni osnov za upis prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] (Vrt od 1144m2) Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], pa se tužiteljica ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime uz istovremeno brisanje dosadašnje uknjižbe i to HL pok. BL, DL ž. OL, KL pok. Š, ĆL žene M, ŠL, OL i FL, sve to bez daljnjih sudjelovanja tuženika.
II. Dužni su tuženi ad.2) BL p. OL, [adresa],ad10), NL ž. B r. BL p. OL, [adresa]) UL, [adresa], i ad12) AL, [adresa] solidarno naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 15.475,00 kn sa zateznom kamatom od dana donošenja odluke 20. siječnja 2022. godine, po kamatnoj stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,do isplate, dok se tužiteljica odbija sa zahtjevom za naknadu troškova u iznosu od 4.062,50 kn sa pripadajućom zateznom kamatom od dana donošenja odluke 20. siječnja 2022. godine, po kamatnoj stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,do isplate"
2. Protiv presude žale se tuženici BL, NL, UL i AL (dalje: žalitelji) zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) i predlažu da se pobijana presuda preinači, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu tuženika kojim je predložila da se njihova žalba odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.
4. Žalba je djelomično osnovana.
5. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda je valjano obrazložena i neproturječna te se može ispitati pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, a niti koja od drugih bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a.
6. Prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio:
- da je predmetna nekretnina i to kčbr. [katastarska čestica] površine 1144 m2 bila vlasništvo pok. ČL rođene FL
- da je ČL predmetnu nekretninu darovala majci tužiteljice EL
- da je ČL umrla 1994.
- da je tužiteljičina majka EL najmanje od te godine bila u samostalnom posjedu predmetne nekretnine te je protekom roka od 10 godina na temelju zakona i to dosjelošću stekla vlasništvo predmetne nekretnine
- da je tužiteljičina majka umrla 2007., a prema rješenju o nasljeđivanju iza nje je predmetnu nekretninu naslijedila tužiteljica koja je na taj način nasljeđivanjem stekla vlasništvo predmetne nekretnine
- da je predmetna nekretnina izvlaštena na način da je provedeno potpuno izvlaštenje u ime i za račun trgovačkog društva Vodovod i odvodnja d.o.o. iz [adresa] koje je korisnik izvlaštenja, a o čemu je Ured državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji donio rješenje Klasa: UPI-943-04/17-01/10, Urboj: 2182-03-05/1-18-51 od 2. veljače 2018.
6.1. Na temelju tih utvrđenja je prvostupanjski sud je usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice i to:
- radi utvrđenja da je tužiteljica nasljedstvom iza svoje majke na temelju rješenja o nasljeđivanju broj O-624/07 od 6. listopada 2007. donesenog od strane Javnog bilježnika Igora Lučev iz [adresa] kao povjerenika Općinskog suda u Šibeniku stekla valjani pravni osnov za upis prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] (Vrt od 1144m2) Z. U. [broj ZK uloška] K.O. Jezera
- ovlašćivanjem tužiteljice da temeljem te presude zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime uz istovremeno brisanje dosadašnje uknjižbe i to HL, DL, KL, ĆL žene M, ŠL, OL i FL, sve to bez daljnjih sudjelovanja tuženika.
6.2. Žalitelji se žale navodeći u žalbi da predmetna nekretnina nakon izvlaštenja više ne postoji jer je pripojena nekretnini oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je u zemljišnoj knjizi upisano pravo vlasništva u korist trgovačkog društva Vodovod i odvodnja d.o.o.
6.3. Taj žalbeni razlog je osnovan.
6.4. Nije sporno da je, kako je to gore navedeno, došlo do izvlaštenja predmetne nekretnine i to 2018.
6.5. Prema članku 5. stavak 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine" br. 74/14., 69/17.; dalje: ZION) koji je bio na snazi u trenutku izvlaštenja, izvlaštenjem nekretnina postaje vlasništvo korisnika izvlaštenja (potpuno izvlaštenje), a prema članku 55. stavak 1. ZION-a danom pravomoćnosti rješenja o potpunom izvlaštenju na izvlaštenim nekretninama prestaju hipoteka, služnost i druga stvarna prava.
6.6. Dakle, izvlaštenjem predmetne nekretnine je prestalo tužiteljičino pravo vlasništva kojeg je ona stekla nasljeđivanjem iza svoje majke te tužiteljica u trenutku presuđenja nema nikakvo stvarno pravo koje bi se moglo upisati u zemljišnu knjigu. Stoga je neosnovan dio njezinog tužbenog zahtjeva kojim je ona tražila da ju se ovlasti da temeljem prvostupanjske presude zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime uz istovremeno brisanje dosadašnje uknjižbe i to HL pok. BL, DL, KL pok. Š, ĆL žene M, ŠL, OL i FL, sve to bez daljnjih sudjelovanja tuženika. Prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je usvojio i taj dio tužbenog zahtjeva te je zbog tog razloga taj dio prvostupanjske presude preinačen na temelju članka 373. točka 3. ZPP-a na način da je taj dio tužbenog zahtjeva odbijen u odnosu na žalitelje.
6.7. Ovdje treba reći da iz gore navedenog rješenja o izvlaštenju proizlazi da je u tom postupku sudjelovala samo tužiteljica, iako ona u zemljišnoj knjizi nije bila upisana kao vlasnica ili suvlasnica predmetne nekretnine. U tom postupku nisu sudjelovali tuženici, osim FL koji je izjavio da ne potražuje naknadu za predmetnu nekretninu. Kako tužiteljica upravnom tijelu koje je vodilo postupak izvlaštenja nije mogla predočiti dokaz da je vlasnica predmetne nekretnine i da joj pripada pravo na naknadu za izvlaštenje, upravno tijelo joj je udijelilo rok od 15 dana radi dostave dokaza o vlasništvu predmetne nekretnine. Budući da tužiteljica u tom roku nije upravnom tijelu predočila dokaz vlasništva, već je upravno tijelo izvijestila da je ona izvanknjižna vlasnica predmetne nekretnine i da je pokrenula sudski postupak za utvrđenje vlasništva, rješenjem o izvlaštenju je Općini Tisno naložen polog novčanog iznosa na ime naknade tržišne vrijednosti predmetne nekretnine u iznosu od 225.964,00 kuna.
6.8. Proizlazi da tužiteljica pravo na naknadu za izvlaštenje predmetne nekretnine može ostvariti samo ukoliko upravnom tijelu predoči presudu kojom se utvrđuje da je ona u vrijeme izvlaštenja bila vlasnica predmetne nekretnine, jer drugim dokazima tužiteljica ne raspolaže pa ovaj sud zaključuje da tužiteljica ima pravni interes za podnošenje tužbe na utvrđenje da je nasljeđivanjem stekla vlasništvo predmetne nekretnine.
6.9. Žalitelji se žale i protiv dijela drugostupanjske presude kojim je utvrđeno da je tužiteljica nasljeđivanjem iza svoje majke stekla pravni osnov za upis svog prava vlasništva predmetne nekretnine. U žalbi se pozivaju na činjenicu da su pok. ČL, koja je nesporno bila vlasnica predmetne nekretnine, prema rješenju o nasljeđivanju donesenom iza nje njezinu imovinu, između ostalog i predmetnu nekretninu, naslijedili njezini zakonski nasljednici, svaki u 1/5 dijela i da nikada nije provedena dioba te stoga smatraju, kako je to naveo tuženik BL u svom iskazu danom u tijeku postupka, da bi se i naknada za izvlaštenje predmetne nekretnine trebala dijeliti između nasljednika na jednake dijelove. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. ČL doista proizlazi da su kao njezini nasljednici proglašeni njezini nećaci i nećakinje, svaki u 1/5 dijela. Međutim, tim rješenjem o nasljeđivanju je utvrđeno da njezinu ostavinsku imovinu sačinjavaju nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženici tijekom postupka nisu priložili nikakvu ispravu poput povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za navedene zemljišnoknjižne uloške iz kojih bi moglo biti utvrđeno da je predmetna nekretnina bila upisana u jedan od ta dva zemljišnoknjižna uloška pa stoga ni prvostupanjski sud nije mogao utvrditi da je i predmetna nekretnina bila predmetom nasljeđivanja.
7. Nadalje, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno ocijenio provedene dokaze i pravilno utvrdio činjenično stanje kada je utvrdio da je pok. ČL majci tužiteljice darovala predmetnu nekretninu i da je tužiteljica najkasnije od smrti ABC 1994. bila u samostalnom posjedu predmetne nekretnine. Prvostupanjski sud je za ta utvrđenja dao jasne i valjane razloge pa stoga nisu osnovani žalbeni navodi tuženika kojima se dovodi u pitanje pravilnost tih utvrđenja. Budući da je majka tužiteljice imala pravni temelj za posjedovanje, tj. darovanje i da joj taj posjed nitko nije osporavao, treba ju u smislu članka 18. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst; dalje: ZV) smatrati zakonitom posjednicom, a u smislu članka 18. stavak 3. ZV-a i poštenom posjednicom te je stoga pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je tužiteljičina majka na temelju članka 159. stavak 2. ZV-a dosjelošću stekla vlasništvo predmetne nekretnine protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja i da je u času svoje smrti bila vlasnica predmetne nekretnine te je tužiteljica na temelju zakona (članak 4. Zakona o nasljeđivanju, "Narodne novine" br. 48/03., 163/03., 35/05.; dalje: ZN) stekla vlasništvo predmetne nekretnine budući da iz rješenja o nasljeđivanju iza njezine majke proizlazi da je upravo ona naslijedila predmetnu nekretninu. Nasljeđivanjem je tužiteljica stekla i pravnu osnovu za upis svog prava vlasništva u zemljišnu knjigu u smislu članka 119. stavak 1. ZV-a. Zbog tih razloga nisu osnovani žalbeni navodi kojima se osporavaju zaključci prvostupanjskog suda u vezi redoslijeda stjecanja vlasništva nad predmetnom nekretninom.
7.1. Žalitelji u žalbi navode da je prvostupanjskom presudom prihvaćen tužbeni zahtjev koji glasi da je tužiteljica nasljedstvom iza svoje majke stekla valjani pravni osnov za upis prava vlasništva, a što je u kontradiktornosti sa tužbenim zahtjevom koji je istaknut u tužbi i koji glasi na utvrđenje da je tužiteljica na temelju rješenja o nasljeđivanju stekla vlasništvo predmetne nekretnine. No, tužiteljica je podneskom od 13. ožujka 2018. postavila tužbeni zahtjev upravo onakvog sadržaja o kojem je odlučeno prvostupanjskom presudom, a koji je donekle različit od tužbenog zahtjeva postavljenog u tužbi pa stoga taj žalbeni razlog nije osnovan.
7.2. Zbog tih razloga je žalba žalitelja protiv deklaratornog dijela tužbenog zahtjeva odbijena kao neosnovana na temelju članka 368. stavak 1. ZPP-a i taj dio prvostupanjske presude je potvrđen u odnosu na žalitelje.
7.3. Tužiteljica je uspjela s deklaratornim dijelom tužbenog zahtjeva, ali nije uspjela sa kondemnatornim dijelom te stoga ovaj sud ocjenjuje da su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima te je stoga na temelju članka 154. stavak 4. ZPP-a određeno da svaka stranka u ovom postupku snosi svoje troškove, a što se odnosi i na trošak žalbenog postupka. Zbog tog razloga je odbijen zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška sastava žalbe u iznosu od 207,37 eura i zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška sastava odgovora na žalbu u iznosu od 165,90 eura.
Koprivnica, 23. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća
Tatjana Kučić
