REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3171/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Igor Kalebić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Zagrebačka banka d.d., OIB 92963223473, Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb, koju zastupa Kruno Knežević odvjetnik u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević & Partneri u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o tuženikovu prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1457/2024-2 od 13. siječnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3308/2020-26 od 16. srpnja 2024., na sjednici održanoj 22. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1457/2024-2 od 13. siječnja 2025., radi pitanja:
"Ima li potrošač valjanu pravnu osnovu da mu se dosudi isplata od strane Banke s osnove možebitno ništetne odredbe o načinu promjene kamatne stope, odnosno odredbe o valutnoj klauzuli u CHF, u slučaju kada su potrošač i Banka sukladno glavi “IV.a konverzija kredita denominiranih u CHF i denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF“ iz ZIDZPK/15 zaključili Dodatak ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija osnovnog kredita iz CHF u EUR?".
II. O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude citirane u izreci ove odluke, zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Zahtijeva troškove postupka u povodu prijedloga.
2. Naznačena pitanja su:
"1. Ima li potrošač valjanu pravnu osnovu da mu se dosudi isplata od strane Banke s osnove možebitno ništetne odredbe o načinu promjene kamatne stope, odnosno odredbe o valutnoj klauzuli u CHF, u slučaju kada su potrošač i Banka sukladno glavi “IV.a KONVERZIJA KREDITA DENOMINIRANIH U CHF I DENOMINIRANIH U KUNAMA S VALUTNOM KLAUZULOM U CHF“ iz ZIDZPK/15 zaključili Dodatak ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija osnovnog kredita iz CHF u EUR?
2. Obzirom na primijenjeni stav VSRH da je podnošenjem kolektivne tužbe došlo do prekida zastare te da je ista ponovno počela teći pravomoćnošću odluka u kolektivnom sporu, ali i obzirom na noviji stav VSRH sa sjednice Građanskog odjela od 30.01.2020. broj Su-IV-47/2020 iz kojeg proizlazi da zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno u slučaju zahtjeva iz članka 323. stavak 1. ZOO/05 (članak 104. stavak 1.ZOO/91) kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora, ima li se smatrati da i zatezne kamate na restitucijski zahtjev u smislu odredbe članka 29. stavka 1. ZOO-a počinju teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora?
3. Ima li se stranka ugovora o kreditu koja je neki iznos stekla bez osnove (tuženik), u slučaju utvrđenja ništetnim pojedinih odredbi Ugovora o kreditu, smatrati poštenim/savjesnim ili nepoštenim/nesavjesnim stjecateljem tih iznosa i to sve u smislu odredbe članka 1115. (ranije članak 214.) ZOO-a?
4. Ima li se u svjetlu Direktive 93/13 kao i odluke Suda EU u predmetu broj C- 81/19 i C-243/20 smatrati da je ugovorna odredba o valutnoj klauzuli u CHF na način kako je ista ugovorena odredbom članka 7. stavka 3. predmetnog ugovora o kreditu isključena od ispitivanja nepoštenosti , a sve budući da je ta ugovorna odredba odraz tj. sadržajno u cijelosti usklađena s odredbom članka 22. ZOO-a?
5. Ima li mjesta primjeni članka 138.a Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" br. 79/07., 125/07., 79/09., 89/09 – dalje u tekstu: ZZP/07) u pojedinačnim sudskim postupcima (izravna primjena odluka u Kolektivnom postupku), kada je odluka nacionalnog suda u Kolektivnom postupku donesena na temelju predugovorne dokumentacije (oglasi i reklamni materijali) bez ispitivanja okolnosti u kojima su vođeni pregovori te opsega pruženih informacija prije sklapanja ugovora, a i stav je nacionalnog suda u Kolektivnom postupku da su informacije koje su pojedini potrošači dobili tijekom pojedinačnih pregovora o sklapanju ponuđenog ugovora relevantne samo za pojedinačni odnos između banke i određenog potrošača i da se sudovi u Kolektivnom postupku nisu time bavili?".
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Postupajući prema odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je ocijenio da su u pogledu pitanja naznačenog u izreci ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. alineja 3. ZPP i to zbog nejedinstvene prakse ovog revizijskog suda (odluka Rev-1096/2022-2 od 8. studenoga 2022 i Rev-586/2019-14 od 21. prosinca 2022. i sl.), pa je riječ o pravnom pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni razmatranom od strane nižestupanjskih sudova, koje je od utjecaja je na odluku u sporu.
5. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. al. 3. ZPP u svezi čl. 389.b st. 3. ZPP riješeno kao u izreci, pri čemu se na osnovu te odredbe za preostala pitanja uzima da je prijedlog u odnosu na njih povučen.
6. O troškovima postupka odlučeno je u smislu odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 22. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
