Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-572/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, Nike Grospić Ivasović, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužiteljice JT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Josip Petrović, odvjetnik iz Zlatara, protiv prvotuženika B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB 57509775367, kojeg zastupa punomoćnik Miroslav Lovrić, odvjetnik iz Zagreba i drugotuženika HT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Josip Gajski, odvjetnik iz Zaboka, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom,odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, poslovni broj P-201/2023-16 od 11. prosinca 2024., u sjednici održanoj 22. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, poslovni broj P-201/2023-16 od 11. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da je nedopuštena ovrha koja se vodi kod Općinskog suda u Zlataru u spisu Ovr-334/2020, te su prvotuženi B2 Kapital d.o.o. i drugotuženi HT podredno dužni tužiteljici naknaditi trošak postupka u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici JT, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da prvotuženiku B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB 57509775367 naknadi troškove postupka u iznosu od 875,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. prosinca 2024. godine, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana. „

2. Protiv presude žali se tužiteljica iz žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP-a), predlažući njezino ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora jest zahtjev tužiteljice na utvrđenje da ovrha u ovršnom predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Zlataru pod poslovnim brojem Ovr-334/2020 nije dopuštena sve iz razloga što je ista stvarna vlasnica nekretnine na kojoj se ovrha provodi, neovisno od nesporne činjenice da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik iste upisan drugotuženik (čl. 52. st. 1. do 3. u svezi s čl. 50. st. 1. toč. 7. i čl. 54. Ovršnog zakona /“Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17 i 131/20/), odnosno da ovdje tuženik, kao ovrhovoditelj u predmetnom postupku, nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave protiv ovdje tužiteljice.

6. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja sastavio je presudu u skladu s odredbama ZPP-a i za svoje uvjerenje dao je jasne i razumljive razloge, koji imaju podlogu u izvedenim dokazima, tako u donošenju iste nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju u žalbi ukazuje tužiteljica, a niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

7. Sud prvog stupnja raspravio je sve tvrdnje, na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te je na osnovi izvedenih dokaza, predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, na koje je pravilno primijenio odredbe materijalnog prava, radi čega nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao niti pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 355. i čl. 356. ZPP-a).

8. Odredbom čl. 120. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 /pročišćeni tekst/, u daljnjem tekstu: ZV-a) propisano je vlasništvo na nekretnini stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

9. Odredbom čl. 122. st. 1. i 2. ZV-a propisano je da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama Zakona, a stjecatelj je u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja pravnog posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao, niti je s obzirom na okolnosti, imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju.

9.1. Stavkom 3. istog članka propisano je da se nedostatak dobre vjere ne može predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje.

10. U odnosu na odlučne činjenice za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva pošavši od utvrđenja:

-da je prvotuženik, kao ovrhovoditelj podnio sudu prvog stupnja 21. rujna 2020. prijedlog za ovrhu protiv drugotuženika, kao ovršenika i to na nekretnini u vlasništvu drugoovršenika upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zlatarski, k. č. br. [katastarska čestica] dvorište doma u Martinci, površine 5575 m2 temeljem ovršne javnobilježničke isprave ugovora o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranja broj ES 046/05-1 od 28. studenog 2005., radi naplate novčane tražbine u iznosu od 393.705,98 eura s pripadajućim kamatama i troškovima postupka;

-da je 20. listopada 2020. temeljem prijedloga za ovrhu donijeto rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-334/2020;

-da je tužiteljica 29. studenog 2022. podnijela prigovor treće osobe u kojem navodi da je ona vlasnica nekretnine koja je predmetom ovrhe, jer je istu stekla temeljem darovnog ugovora sklopljenog s drugotuženikom 29. listopada 2004.

-da je tužiteljica zaključkom od 11. travnja 2023. upućena da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv tuženika u ovom postupku, radi proglašenja da nije dopuštena ovrha na k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zlatarski;

-da je drugotuženik, kao ovršenik zaključkom od 20. prosinca 2020. upućen da protiv prvotuženika, kao ovrhovoditelja pokretne parnicu radi utvrđenja da je predmetna ovrha nedopuštena te da je pravomoćnom presudom poslovni broj P- 11/2021 od 28. veljače 2022. drugotuženik odbijen s tužbenim zahtjevom;

-da iz zk izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da je drugotuženik i dalje upisan samovlasnikom k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zlatarski;

-da tužiteljica nije postupala u dobroj vjeri, jer iako je ugovor o darovanju s drugotuženikom sklopila 2004. (mada je isti kod javnog bilježnika ovjeren tek 2009.), nije uknjižbu prava vlasništva provela u zemljišnim knjigama;

-da je tužiteljica prigovor treće osobe podnijela dvije godine nakon donošenja rješenja o ovrsi;

-da je prvotuženik je konkretnoj pravnoj situaciji postupao u skladu s načelom povjerenja u zemljišne knjige i u dobroj vjeri, budući je u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu (kao i dan danas) drugotuženik bio upisan samovlasnikom predmetne nekretnine te prvotuženik nije imao razloga posumnjati da predmetna nekretnina nije vlasništvo drugotuženika;

-da se i iz činjenice da je drugotuženik godinu dana prije podnošenja prijedloga za ovrhu (26. ožujka 2019.) sklopio Ugovor o doživotnom uzdržavanju s tužiteljicom zaključuje da je isti vlasnik nekretnine, koja je bila predmetom tog Ugovora;

pravilno je odlučio sud prvog stupnja na način da je odbio tužbeni zahtjev zaključivši da je tužiteljica bila nesavjesna, jer nije zaštitila svoje navodno pravo stečeno ugovorom o darovanju 16 godina prije podnošenja prijedloga za ovrhu, dok je prvotuženik bio savjestan te ga stoga štiti načelo povjerenja u zemljišne knjige propisano odredbom čl. 122. ZV-a, s time da se pravo vlasništva stječe upisom u zemljišne knjige pa da stoga nije od utjecaja na odluku u ovoj pravnoj stvari činjenica sklapanja Ugovora o darovanju, koji nikada nije proveden u zemljišnim knjigama.

11. Također nije od utjecaja na pravilnost odluke suda niti činjenica sklapanja Ugovora o doživotnom uzdržavanju, budući da će, sukladno odredbi čl. 579. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj; 35/05., 41/08., 83/15., 29/18., 126/21., 214/22., 114/22. i 155/23.) tužiteljica, kao davateljica uzdržavanja postati vlasnicom sporne nekretnine tek u trenutku smrti drugotuženika, kao primatelja uzdržavanja, imajući u vidu narav takvog ugovora, a uostalom tužiteljica temeljem te ugovorne odredbe nije niti zatražila upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama, već je jedino zabilježila postojanje Ugovora o doživotnom uzdržavanju.

12. Na žalbene navode još valja odgovoriti da okolnost da ½ nekretnine na kojoj se provodi ovrha predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice nije također od utjecaja na pravilnost odluke suda prvog stupnja, to stoga što je utvrđeno da je u konkretnom slučaju prvotuženik postupao savjesno i štiti ga načelo povjerenja u zemljišne knjige, ali je i za dodati da je osnovano zaključio sud prvog stupnja da tužiteljica nije niti jednim pravno relevantnim dokazom dokazala da nekretnina na kojoj je određena ovrha predstavlja bračnu stečevinu nje i drugotuženika, budući da nije dostavila u spis vjenčani list iz kojeg bi bilo vidljivo kada je brak sklopljen, kao niti ispravu iz koje bi bilo vidljivo kada je i na koji način drugotuženik stekao ovu nekretninu (drugotuženik jedino u podnesku od 12. studenoga 2024. navodi da je to bilo 11. ožujka 2005. bez dostavljanja dokaza na navedenu okolnost), s time da je sud dva puta radi bolesti tužiteljice i drugotuženika otkazao ročište zakazano radi njihovog saslušanja, dok tužiteljica nije dostavila medicinsku dokumentaciju kojom bi dokazala opravdanost svog izostanka s trećeg ročišta održanog 13. studenoga 2023., zakazanog radi saslušanja stranaka, dok nije pristupio uredno pozvani drugotuženik, tako da taj dokaz nije proveden.

13. Žalbene navode kojima se tužiteljica, uz tvrdnje da bi nekretnine stekla darovanjem, Ugovorom o doživotnom uzdržavanju te da iste ujedno predstavljaju i njezinu bračnu stečevinu, poziva i na okolnost da je iste stekla ex lege-dosjelošću, sud nije posebno razmatrao, jer se radi o novim činjenicama istaknutima tek u žalbi (čl. 352. ZPP).

14. I odluka o parničnom trošku pravilna je u osnovi i visini (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a u vezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /"Narodne novine", broj: 138/23).

15. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 22. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac