Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Vukovaru

    Vukovar, Županijska 33

    Poslovni broj: Gž-46/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Željka Marin kao predsjednika vijeća, Ane Bosančić kao suca izvjestitelja i Vesne Vrkić Perak kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Domagoju Mužiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika ad1/ UD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]/ BD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], oba zastupana po punomoćniku Vedrani Kovačić, odvjetnici u Splitu, radi predaje nekretnine i uspostave prijašnjeg stanja i zaštite od daljnjeg uznemiravanja, a odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P- 5465/2019-34 od 6. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj 22. srpnja 2025.,

    r i j e š i o  j e

    I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: P-5465/2019-34 od 6. rujna 2024..

    II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška žalbenog postupka.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

    "I Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    »I Dužni su tuženici pod 1/ UD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i pod 2/ BD u roku od petnaest (15) dana i pod prijetnjom prisilne ovrhe predati tužitelju VD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) u nesmetani posjed i vlasništvo u svemu slobodno od osoba i stvari dijelove nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dio koji je na skici ureda za geodetske poslove Geo Salona d.o.o. i ovlaštenog geodeta ID iz svibnja 2015. godine, (a koja skica je sastavni dio ove presude), označen slovima i prikazan u likovima: Ba (A8-A9-B1- B7-A8), Bb (B1-B2-B5-B6-B7-B1) i Bc (B2-B3-B4-B5-B2), a k tomu su dužni tuženici u cijelosti o svom trošku u potpunosti ukloniti i porušiti ograđeno dvorište označeno u istoj skici slovima i likom Ba (A8-A9-B1-B7-A8) i Bc (B2-B3-B4-B5-B2), kao i stambeni objekt označen likom Bb (B1-B2-B5- B6-B7-B1), a poviše svega su dužni tuženici o svom trošku u cijelosti odnijeti cjelokupni građevinski materijal, očistiti zemljište i u svemu uspostaviti ranije stanje posjeda i vlasništva predmetne nekretnine tužitelja, jer u protivnom ako tuženici tako ne postupe, sve te radove restitucije i povrata te u svemu uspostavu prijašnjeg stanja, ovlašten je o trošku tuženika izvesti užitelj osobno ili putem trećih osoba.

    II Dužni su tuženici pod 1/ UD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i pod 2/ BD u svemu poštivati tužiteljevo vlasništvo nekretnine i pripadajuća prava na istoj, a ubuduće su dužni kaniti se svakog takvog i sličnog diranja, zadiranja, uznemiravanja, oduzimanja i bilo kakvih inih čina i radnji promjena stanja vlasništva nekretnine označene i upisane kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa se tuženicima zabranjuje ubuduće svako takvo i slično diranje, zadiranje, uznemiravanje i oduzimanje posjeda i prava vlasništva tužitelja.

    III Dužni su tuženici pod 1/ UD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i pod 2/ BD u roku od petnaest (15) dana i pod prijetnjom prisilne ovrhe predati tužitelju VD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) u nesmetani posjed i vlasništvo u svemu slobodno od osoba i stvari dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dio koji je na skici ureda za geodetske poslove Geo Salona d.o.o. i ovlaštenog geodeta ID iz svibnja 2015. godine, (koja skica je sastavni dio ove presude), označen slovima i likom Ac (A6-A7-A8-A9-A6), a posebice o svom trošku u cijelosti ukloniti i porušiti ograđeno dvorište označeno slovima i likom Ac (A6- A7-A8-A9- 16), te o svom trošku u cijelosti odnijeti građevinski materijal, očistiti zemljište i u svemu uspostaviti ranije stanje posjeda i vlasništva predmetne nekretnine tužitelja, jer u protivnom ako tuženici tako ne postupe, sve te radove restitucije i povrata te u svemu uspostavu prijašnjeg stanja, ovlašten je o trošku tuženika izvesti tužitelj osobno ili putem trećih osoba.

    IV Dužni su tuženici pod 1/ UD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i pod 2/ BD u svemu poštivati tužiteljevo vlasništvo nekretnine i pripadajuća prava na istoj, a ubuduće su dužni kaniti se svakog takvog i sličnog diranja, zadiranja, uznemiravanja, oduzimanja i bilo kakvih inih čina i radnji promjena stanja vlasništva nekretnine označene i upisane kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa se tuženicima zabranjuje ubuduće svako takvo i slično diranje, zadiranje, uznemiravanje i oduzimanje posjeda i prava vlasništva tužitelja.

    [adresa]/ UD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i pod 2/ BD naknaditi tužitelju parnični trošak uvećan za zakonske zatezne kamate po propisanim stopama od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.«

    II Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tuženicima parnični trošak u iznosu od 9.062,50€ zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 07. lipnja 2024. pa do konačne isplate."

    2. Presudu suda prvog stupnja pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev usvoji, te tužitelju naknade troškovi parničnog postupka, a podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu odluku. U žalbi tužitelj ukazuje na postojanje bitne povrede odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Žalba tužitelja nije osnovana.

    5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, postupak koji joj je prethodio i žalbene navode tužitelja, ovaj sud je utvrdio kako nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, pa nije ostvaren niti žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Također nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 8. ZPP-a. Naime, prvostupanjski sud je proveo dokaze koje su stranke predlagale i na njima utemeljio svoju odluku, te za isto dao dostatno obrazložene razloge.

    6. Nadalje, prema odredbi članka 219. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.

    6.1. Činjenica je kako je tužitelj nakon što se prvostupanjski postupak vodio više od 8 godina uz žalbu dostavio preslike zk izvadaka za predmetnu nekretninu kojima pokušava dokazati kako je ista bila nacionalizirana od 1968.. Tužitelj pri tome gubi iz vida odredbu članka 352. stavak 1. ZPP-a koja navodi kako se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, te iste ovaj sud nije mogao uzeti u obzir prilikom donošenja odluke.

    7. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja usmjeren na predaju u posjed dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dio označen na geodetskoj skici iz svibnja 2015. godine slovima i prikazan u likovima: Ba Bb i Bc, uklanjanje i rušenje ograđenog dvorišta označeno u istoj skici slovima i likom Ba i Bc, te stambenog objekta označenog likom Bb, te uspostava ranijeg posjedovnog stanja, kao i u odnosu na dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dio označen na geodetskoj skici iz svibnja 2015. godine, označen slovima i likom Ac, kao i u cijelosti uklanjanje i rušenje ograđenog dvorišta označeno slovima i likom Ac, te uspostavu ranijeg posjedovnog stanja.

    8. Tijekom postupka među strankama nije bilo sporno da je tužitelj vlasnik spornog dijela predmetnih nekretnina, a tuženi da se nalaze u njihovu posjedu s time da su isticali prigovore svoga prava na posjed i to između ostalog da su sporne nekretnine stekli na temelju građenja na tuđem zemljištu.

    9. Nakon provedenog postupka prvostupanjski sud utvrdio je slijedeće činjenice:

    - iz izvatka iz zemljišne knjige od 5. lipnja 2018.g. da su čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je na istima kao isključivi vlasnik upisan tužitelj VD pok. ID;

    - iz kupoprodajnog ugovora zaključenog 17. srpnja 1978. godine u Splitu, između AD iz [adresa] kao Prodavatelja sa jedne strane te TD. UD iz sela [adresa] na Visu kao Kupca sa druge strane, da je prodavatelj PD vlasnik jedne prostorije cca 22 m2 i kokošinjca na čestici zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u predjelu "Dujmovača" kod Splita, uz dio vrtla cca 80 m2 isto prodao kupcu;

    - iz Ugovora o darovanju od 9. srpnja 1985., zaključenog s jedne strane od SD pok. UD iz sela [adresa] na Visu, kao darovatelja, a s druge strane njegovog sina SD V sina UD iz [adresa], kao obdarenika, da je naprijed navedena nekretnina darovana obdareniku, kao i da je na istoj obdarenik sagradio WC-e, ostavu, kuhinju, hodnik, dnevni boravak i garažu, betonirao dvorište i ogradio onih 80 m2, te kuće sagradio i dvije prostorije za kokoši i psa, a također kuću pokrio krovom na jednu vodu i to isključivo svojim sredstvima, s time da je isto evidentirano kod Općine Split;

    - iz Rješenja o izvedenom stanju donesenog od strane Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjek za graditeljstvo, Klasa: UP/I 361-03/13- 04/03038, Urbroj: 2181/01-03-02/05-14-0007, Split, od 27. kolovoza 2014. da je ozakonjena završena, manje zahtjevna, slobodnostojeća, stambena zgrada, građevinske (bruto) površine GBP = 124,31 m2, vanjske visine 2,25 m, nepravilnog tlocrtnog oblika, maksimalne vanjske tlocrtne dužine i širine 14,49 m x 14,49 m, katnosti E = Pr (prizemlje), pod kosim krovom, sa ukupno jednom stambenom jedinicom, na području gradskog kotara Neslanovac, na adresi [adresa], na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s time da nije izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade;

    - iz rješenja Komiteta za komunalne djelatnosti Općine Split od 04. listopada 1982.g. da je UD pok. UD, iz [adresa] utvrđena komunalna naknada za korištenje uređenog građevinskog zemljišta što plaća od 01. siječnja 1981., te da koristi 18,00 m2 garažnog prostora;

    - iz rješenja Komiteta za komunalne djelatnosti Općine Split od 23. studenog 1983.g. da je UD iz [adresa] utvrđeno plaćanje komunalne naknade za stambeni prostor, kao i rješenjem od 29. ožujka 1985.;

    - saslušanjem svjedoka MD, ŠD, ĆD, RD, te LD prvostupanjski sud je utvrdio da je izgradnja kuće tuženika završena negdje 1981. te da od tada nije gabaritno mijenjan prostor kuće, već je stavljena nova fasada i promijenjen krov nakon toga, te su garažni prostori dobili novu namjenu (sobe), kao i da je već tada postojala ograda koju je izgradio tuženik;

    - saslušanjem svjedoka KD, koji je tamo bio prvi puta 2010. da nije siguran je li ograda postojala, pa je naknadno maknuta, kao i da mu se čini da je kuća produžena prema cesti, ali nije siguran jer nije tamo svaki dan; svjedoka ND koji tamo dolazi zadnjih 20 godina pomoći tužitelju da nije mogao reći kakva je bila kuća tuženika s time da koliko se sjeća s početkom njegova dolaska da je bila u izgradnji, ne zna je li dvorište imalo zidove, te saslušanjem svjedoka ED da je bio tijekom Domovinskog rata na spornoj zemlji i da tada na istoj nije bilo ništa sagrađeno, koji iskaz da je u potpunoj suprotnosti sa tvrdnjama tužitelja jer isti navodi kako je 1991. na terenu postojala garaža koja se nalazi na njegovom.

    10. Polazeći od naprijed navedenih činjeničnih utvrđenja, a primjenjujući Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/80., 36/90., "Narodne novine" br. 53/91., 91/96. – dalje u tekstu ZOVO), a koji se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem odredbe članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15. – dalje u tekstu: ZOV) pravilno je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev.

    11. Naime, neosnovano žalitelj ističe kako je predmetna nekretnina bila u društvenom vlasništvu, jer isto ne proizlazi iz niti jednog dokaza u sudskom spisu, a kako to pravilno zaključuje i prvostupanjski sud.

    11.1 Upis pod brojem "Z-359 od 5. februara 1949.", na koji se referira žalitelj koji je vidljiv u povijesnom izvatku iz zemljišnih knjiga, odnosi se prije svega na list C, a ne na list B, kako to navodi žalitelj, na kojem listu su upisani tereti koji prate nekretninu i odnosi se na uknjiženo pravo zaloga i nije u vezi sa društvenim vlasništvom ili nacionalizacijom, a što pravilno zaključuje i prvostupanjski sud. Dakle, samim time su neosnovani navodi žalitelja gdje navodi kako se njegov prednik nije mogao protiviti gradnji tuženika obzirom da je zemljište bilo nacionalizirano jer nije dokazao da je predmetno zemljište bilo u režimu društvenog vlasništva.

    12. Nadalje, prvostupanjski sud na temelju materijalnih dokaza koji se nalaze u sudskom spisu, kao i izjava svjedoka koje je prihvatio i to: MD, ŠD, ĆD, RD, te LD utvrđuje da je izgradnja kuće tuženika završena negdje 1981. te da od tada kuća i ograđeni prostor kuće koji služi namjeni kuće nisu mijenjali svoju površinu već je dolazilo do prenamjene prostora, promjene krova i stavljanja nove fasade, a koji zaključak prihvaća i ovaj sud.

    13. Naime, u kontekstu navedenog, a u odnosu na žalbene navode, treba navesti da tijekom postupka sud nije izašao na lice mjesta, niti je od strane tužitelja predloženo isto kako bi se eventualno utvrdilo stanje stvari na terenu kojima bi tužitelj dokazao da je gradnja objekta tuženika završena tek 2014. što nastoji prikazati žalbom, kao i da je nadograđivana u cijelom periodu od 1981. . Posebno ako se uzme u obzir činjenica, što proizlazi iz stanja spisa, da je sam tužitelj prilikom saslušanja izjavio da se ne može izjasniti vremenski kada su tuženici uzurpirali njegovu nekretninu, te da ih je na uzurpaciju upozoravao od 1991. kada je on došao na nekretninu da su ušli građevinom unutar njegova zemljišta, kao i da ih je prijavio građevinskoj inspekciji 2011. o čemu također ne dostavlja nikakav dokaz.

    13.1. Obzirom na navedeno očito je kako prvostupanjski sud nije prihvatio niti izjave svjedoka ED, KD, te ND na čije izjave između ostalih svjedoka vezano za vrijeme gradnje tuženika ukazuje tužitelj. Isti u svojim iskazima daju neprecizne podatke (ND - kako je prilikom njegova prvog dolaska na nekretninu kuća tuženika bila u izgradnji, ali ne zna kakva je bila niti je li dvorište imalo ogradne zidove; KD - misli da je predmetna nekretnina nadograđivana, nije siguran, te ne može točno reći jer nije tamo svaki dan; ED - da je bio tijekom Domovinskog rata na spornoj zemlji i da tada na istoj nije bilo ništa sagrađeno – što je u izravnoj suprotnosti sa iskazom tužitelja).

    13.2. Dakle, iz svih provedenih dokaza, kao i obzirom na sadržaj iskaza saslušanih svjedoka pravilno prvostupanjski sud iste analizira i zaključuje da je sporna gradnja završena 1981. te posljedično tome na pravni odnos primjenjuje odredbe ZOVO-a i time je pravilno primijenio materijalno pravo.

    14. Prvostupanjski sud je ocijenio kako je tuženik mogao znati da gradi na tuđem jer je ugovorom u kupoprodaji i darovnim ugovorom točno označena čestica koja se kupuje, odnosno daruje, a ne radi se o česticama u vlasništvu tužitelja, iako je utvrđeno da tuženici prilikom gradnje nisu izvodili geodetu, kao i da su legalizirali postojeći objekt u sadašnjim gabaritima. Slijedom navedenog prvostupanjski sud primjenjuje odredbu članka 25. ZOVO-a, s time da iz povijesnog zemljišno knjižnog izvatka pravilno zaključuje kako je u razdoblju od 22. siječnja 1955. do 9. kolovoza 1989. kao vlasnik bio upisan ČD pok. U, koji se ničim nije usprotivio gradnji tuženika, niti ju pokušao spriječiti i tako pokušao ostvariti svoje pravo da mu pripadne pravo vlasništva na građevinski objekt ili da graditelj poruši građevinski objekt i vrati mu zemljište u prvobitno stanje ili da mu graditelj isplati prometnu cijenu zemljišta što je isti mogao ostvariti najkasnije u roku od tri godine od dana završetka izgradnje građevinskog objekta i nije to učinio, te je nakon proteka navedenog roka preostalo zahtijevati isplatu prometne cijene zemljišta. Zbog svega navedenog pravilno prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev.

    15. U odnosu na žalbene navode tužitelja da je tužbu trebalo prihvatiti u odnosu na dio predmeta spora – nekretnine na kojima nije ništa izgrađeno i na kojem tuženici nisu građenjem mogli steći pravo vlasništva valja napomenuti kako tijekom postupka na navedene okolnosti tužitelj nije predlagao posebne dokaze niti je sud nesporno očevidom ili na koji drugi način utvrdio na kojim točno dijelovima nekretnina tužitelja obuhvaćenih tužbenim zahtjevom tuženik nije gradio i radi li se o dijelu nekretnine koje je eventualno nužno za redovitu uporabu izgrađenog građevinskog objekta, kao niti nalazi li se trenutno na istom dijelu ograda, betonirano dvorište ili dio zgrade. Stoga, niti taj žalbeni navod nije osnovan niti je bilo elemenata za preinačenje prvostupanjske odluke kako to zahtijeva tužitelj.

    16. Određenim troškovima postupka tužitelj u žalbi nije posebno ni prigovarao, a visina istih je u skladu s odredbom članka 154. stavak 1. i članka 155. stavak 1. ZPP- a i važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

    17. Slijedom iznijetog, žalba je odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda je potvrđena sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a.

    18. Zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbe je odbijen na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a, jer sa žalbom nije uspio.

    U Vukovaru, 22. srpnja 2025.

    Predsjednik vijeća

    Željko Marin

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.