Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-457/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća te Irene Kvaternik i Koraljke Bumči kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog HD, zbog kaznenih djela iz članka 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24
- u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: Kov-663/2025-26 od 1. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 22. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog HD.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem na temelju odredbe članka 351. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19, 80/22 ,36/24 i 72/25 – u daljnjem tekstu: ZKP/08) odbijen je kao neosnovan prijedlog okrivljenog da se iz spisa, kao nezakoniti dokazi, izdvoje zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆD od 21. svibnja 2025. (listovi 82 do 83 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka FD od 21. svibnja 2025. (listovi 84 do 86 spisa) i zapisnik o ispitivanju svjedoka MD od 27. svibnja 2025. (listovi 87 do 88 spisa).
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio okrivljenik po branitelju Miri Marinoviću, odvjetniku iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu i pobijano rješenje preinači na način da zapisnike o ispitivanju svjedoka ĆD, FD i MD izdvoji iz sudskog spisa.
3. Spis je, u skladu s odredbom članka 495. u svezi članka 474. stavak 1. ZKP dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, koje je vratilo spis sudu s očitovanjem zamjenika ŽDO Zagreb u kojem se navodi da je žalba okrivljenika neosnovana budući nije učinjena niti jedna povreda na koju je u žalbi ukazao okrivljenik.
4. Žalba okrivljenika nije osnovana.
5. Žalitelj u žalbi navodi da obrana nikada nije zaprimila obavijest o provođenju dokaznih radnji ispitivanja svjedoka pa nije niti mogla sudjelovati u predmetnom ispitivanju čime je povrijeđeno pravo na obranu okrivljenika, načelo kontradiktornosti i pravo okrivljenika na postavljanje pitanja svjedocima, čime sadržajno žalitelj ukazuje na ostvarenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 2. ZKP.
6. Međutim, protivno istaknutim žalbenim prigovorima, nije počinjena navedena bitna povreda odredaba kaznenog postupka. Pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedlog okrivljenika za izdvajanje iz spisa kao nezakonitih dokaza zapisnika o ispitivanju svjedoka imenovanih u izreci pobijanog rješenja. Naime, žalitelj pogrešno smatra da je došlo do povrede njegovog prava obrane zajamčenog Ustavom RH, zakonom i međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane( čl.10. stavak 2. točka 2. ZKP) iz razloga što nije sudjelovao dokaznoj radnji ispitivanja imenovanih svjedoka jer o tome nije bio obavješten. Kako to proizlazi iz stanja spisa i razloga pobijanog rješenja državni odvjetnik je sukladno odredbi članka 213. stavak 1. ZKP policijskom istražitelju povjerio provođenje dokazne radnje ispitivanja svjedoka koja je potom provedena sukladno zakonskim odredbama. Protivno žalbenim navodima u spisu se nalazi (list 58) „Obavijest po članku 213. stavak 2. ZKP“ kojom je državni odvjetnik obavijestio okrivljenika da se nastavlja istraživanje provođenjem dokaznih radnji te da ima pravo predložiti poduzimanje dokaznih radnji, a sucu istrage provođenje dokaznog ročišta. Zakonom o kaznenom postupku nije propisana obveza državnog odvjetnika niti policijskog istražitelja da okrivljenika obavijesti o vremenu i mjestu provođenja dokazne radnje, zbog čega pogrešno smatra žalitelj da su zapisnici o ispitivanju svjedoka nezakoniti dokazi pribavljeni na način propisan člankom 10. stavak 2. točka 2. ZKP.
7. Pravo na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. Ustava RH i člankom 6. stavak 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u okviru kojeg je okrivljeniku zajamčeno konfrontacijsko pravo s mogućnošću kontradiktornog i neposrednog ispitivanja svjedoka u kaznenom postupku promatra se kroz kazneni postupak u cjelini, a je li došlo do povrede tog prava moguće je utvrditi tek nakon dovršetka rasprave. Stoga, ispravno prvostupanjski sud u razlozima rješenja navodi da će okrivljenik moći ostvariti svoje pravo na ispitivanje svjedoka optužbe u fazi rasprave čime će se osigurati pravičnost suđenja i poštivanje prava obrane kroz načelo jednakosti oružja i ostvarivanje konfrontacijskog prava.
8. Iz svih navedenih razloga utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio povrede na koje se poziva žalitelj, a ispitujući pobijano rješenje u skladu s odredbom čl. 494. stavak 4. ZKP utvrđeno je da nije počinio niti druge povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa je na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP žalba okrivljenika odbijena kao neosnovana.
U Zagrebu 22. srpnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Gordana Mihela Grahovac
