Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Zk-271/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja US, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku OD Ljubičić & Vrdoljak, Split, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, Zemljišnoknjižni odjel Stari Grad, poslovni broj Z- 22017/2024 od 11. lipnja 2024., dana 22. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba predlagatelja i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, Zemljišnoknjižni odjel Stari Grad, poslovni broj Z- 22017/2024 od 11. lipnja 2024. te se predmet vraća na ponovan postupak istome sudu.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u pogledu nekretnine pobliže opisane u izreci rješenja.
2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj zbog žalbenog razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. t. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), predlaže pobijano rješenje ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.
5. Predlagatelj je predložio otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka prijedlogom u kojem navodi da je stvarni vlasnik nekretnina koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao suvlasništvo više osoba dok je njegov prednik BS upisan kao posjednik svih nekretnina posjedovnom listu br. 303 k. o. [katastarska općina] za cijelo, a koje nekretnine je naslijedio predlagatelj temeljem rješenja o nasljeđivanju.
5.1. Predlagatelj je u spis dostavio sve navedene isprave te predložio saslušanje svjedoka i očevid.
6. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka s obrazloženjem da iz priloženih isprava nije učinjeno vjerojatnim postojanje svog izvanknjižnog vlasništva (pravo koje bi već moralo biti stečeno), odnosno nije dokazao opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Također se navodi da se predlagatelj poziva i na stjecanje temeljem dosjelosti, a to ne može biti predmetom raspravljanja u ispravnom postupku.
7. Točno je da stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti ne može biti predmetom raspravljanja u ispravnom postupku, no barem za sada se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda o osnovanosti prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.
8. Odredbom čl. 208. st. 1. i 3. Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023 - dalje: ZZK) je propisano:
„(1) Pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka.
(3) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.“
Sukladno navedenom pojedinačni ispravni postupak predstavlja postupak koji je u pravni sustav uveden sa svrhom učinkovitog sredstva za usklađenje zemljišnog i katastarskog stanja u onim slučajevima u kojima stvarno i katastarsko stanje ne odgovara upisanom zemljišno knjižnom stanju. Stoga takav postupak treba predstavljati učinkovito pravo sredstvo za usklađivanjem katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja u slučajevima u kojima predlagatelji raspolažu ispravama iz kojih proizlazi opravdanost i osnovanost pokretanja takvog postupka.
9. Odredbom čl. 108 Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižni poslovnik - (Narodne novine br. 81/1997, 109/2002, 153/2002, 123/2002, 14/2005, 60/2010, 55/2013, 63/2019, 128/2022) propisano je:
(1) Pojedinačni ispravni postupak glede određenog zemljišnoknjižnog uloška u već osnovanoj zemljišnoj knjizi vodi se kad za to postoji opravdani razlog (članak 200. stavak 1. ZZK).
(2) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je javnom ili javnoovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.
10. Odredbom čl. 109. st. 4. Zemljišnoknjižnog poslovnika propisano je:
Prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
11. Odredbom čl. 48 ZZK propisano je:
(1) Upisi u zemljišnu knjigu dopustit će se samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost.
(2) Za upis knjižnoga prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak mora iz isprave biti vidljiv pravni temelj.
12. Međutim imajući u vidu da se sukladno odredbi čl. 208. st. 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak provodi kad postoji opravdan razlog, a on postoji sukladno st. 3. navedenog članka kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njenu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama navedenog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa, pa u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka sukladno odredbi čl. 209. st. 2. ZZK-a između ostalog treba točno naznačiti činjenice na kojima se prijedlog temelji (kao npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i sl.), a što je prijedlogu predlagatelja navedeno, te je dostavljen dokaz o stjecanju od prednika koji je kao posjednik upisan u posjedovni list, prema navodima prijedloga od 1952. godine.
13. Slijedom navedenog je valjalo prihvaćanjem žalbe predlagatelja, a temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti istom prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
14. U ponovnom postupku sud će prvostupanjski sud ocijeniti od kakvog su značaja sve isprave koje je predlagatelj priložio, odnosno je li tim ispravama učinio vjerojatnim postojanje opravdanog interesa za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka odnosno ima li predlagatelj pravni interes za to te će sukladno tim utvrđenjima moći donijeti pravilnu i zakonitu odluku o osnovanosti prijedloga predlagatelja.
U Zagrebu 22. srpnja 2025.
S u d a c:
Gabriela Topić Kordej
