Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3114/2025-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću toga suda sastavljenom od sudaca Milene Frankić, kao predsjednice vijeća, Gordane Bošković Majerović, kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], po zakonskom nasljedniku ŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužitelja DF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Jadranki Čuljak Duvnjak, odvjetnici iz Osijeka, protiv tuženika HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Pn-12/2024-51 od 8. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 22. srpnja 2025.,

p r e s u d i o j e

I Odbija se žalba tužitelja te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Pn-12/2024-51 od 8. svibnja 2025., u dijelu pobijane točke I. izreke, kojim je odbijen tužbeni zahtjev da se naloži tuženiku HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, da 1. tužitelju ŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade neimovinske štete 15.130,40 eura (slovima: petnaest tisuća sto trideset eura i četrdeset centi) sa zateznom kamatom počev od 24.06.2020. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a na ime naknade imovinske štete iznos od 1.198,73 eura (slovima: tisuću sto devedeset osam eura i sedamdeset tri centa) sa zateznom kamatom do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 01.01.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena i to na iznos od 535,12 eura (slovima: petsto trideset pet eura i dvanaest centi) počev od 04.10.2019. do isplate, a na iznos od 486,85 eura (slovima: četiristo osamdeset šest eura i osamdeset pet centi) počev od 24.6.2020. pa do isplate, sve u roku petnaest dana,

te u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužitelja, da se naloži tuženiku HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, da 2. tužitelju DF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade neimovinske štete 21.899,26 eura (slovima: dvadeset jedna tisuća osamsto devedeset devet eura i dvadeset devet eura i dvadeset šest centi) sa zateznom kamatom počev od 24.06.2020. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku petnaest dana.

II Preinačava se navedena presuda u dijelu točke I izreke, kojim je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu zateznih kamata na isplaćeni iznos naknade neimovinske štete i sudi:

Nalaže se tuženiku HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, da 1. tužitelju ŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati zateznu kamatu na isplaćeni iznos naknade neimovinske štete od 14.732,23 eura (slovima: četrnaest tisuća sedamsto trideset dva eura i dvadeset tri centa) za period od 24.06.2020. pa do 23.09.2020. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku petnaest dana.

Nalaže se tuženiku HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, da 2. tužitelju DF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati zateznu kamatu na isplaćeni iznos naknade neimovinske štete od 21.899,26 eura (slovima: dvadeset jedna tisuća osamsto devedeset devet eura i dvadeset šest centi) za period od 24.06.2020. pa do 23.09.2020. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku petnaest dana.

III Odbijaju se žalbe tužitelja 1/ČF i 2/DF, kao i žalba tuženika kao neosnovane te se potvrđuje odluka o troškovima postupka iz točke II. izreke, u dijelu kojim tužiteljima i tuženiku nisu dosuđeni daljnji troškovi parnice.

IV Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Citiranom prvostupanjskom presudom odlučeno je:

„I. Odbijaju se tužitelji s tuženim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženiku HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, da 1. tužitelju ŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade neimovinske štete 15.130,40 eura (slovima: petnaest tisuća sto trideset eura i četrdeset centi) sa zateznom kamatom počev od 24.06.2020. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a na ime naknade imovinske štete iznos od 1.198,73 eura (slovima: tisuću sto devedeset osam eura i sedamdeset tri centa) sa zateznom kamatom do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 01.01.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena i to na iznos od 535,12 eura (slovima: petsto trideset pet eura i dvanaest centi) počev od 04.10.2019. do isplate, a na iznos od 486,85 eura (slovima: četiristo osamdeset šest eura i osamdeset pet centi) počev od 24.6.2020. pa do isplate, sve u roku petnaest dana.

Nalaže se tuženiku HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, da 2. tužitelju DF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade neimovinske štete 21.899,26 eura (slovima: dvadeset jedna tisuća osamsto devedeset devet eura i dvadeset devet eura i dvadeset šest centi) sa zateznom kamatom počev od 24.06.2020. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku petnaest dana.

Nalaže se tuženiku HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, da 2. tužitelju DF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati zateznu kamata na isplaćeni iznos naknade neimovinske štete od 21.899,26 eura (slovima: dvadeset jedna tisuća osamsto devedeset devet eura i dvadeset šest centi) za period od 24.06.2020. pa do 23.09.2020. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku petnaest dana.

Nalaže se tuženiku HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, da 1. tužitelju ŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljici DF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove ovog postupka sa zateznim kamatama počev od presuđenja pa do isplate po stopi koja određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku petnaest dana.

II. Svaka strana snosi svoje troškove.“

2. Protiv dijela navedene presude, kojim je tužbeni zahtjev odbijen te im nisu dosuđeni parnični troškovi, tužitelji su podnijeli žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda u tom dijelu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, podredno preinači i usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti ili uz eventualni doprinos od najviše 15% te obveže tuženika na isplatu parničnih troškova i troškova žalbe.

3. Tuženik je podnio žalbu protiv dijela točke II presude, kojim mu nije dosuđen parnični trošak, zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP, uz prijedlog da se presuda u tom dijelu preinači i obveže tužitelje na naknadu parničnih troškova tuženiku.

4. Tuženik u odgovoru na žalbu tužitelja predlaže istu odbiti kao neosnovanu a tuženiku dosuditi troškove odgovora na žalbu.

5. Žalba tužitelja je djelomično osnovana, a žalba tuženika nije osnovana.

6. Drugostupanjski je sud ispitao pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 365. ZPP te je, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. tog Zakona, a sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP, utvrdio da navedene povrede nisu počinjene, kao niti ona iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, a kako će biti nastavno obrazloženo.

7. U predmetnom postupku tužitelji, koji su sin, odnosno supruga sada pokojnog ZF iz [adresa], koji je preminuo **.**.2020. od posljedica prometne nesreće koju je doživio kao pješak 13.9.2019., kada je u njega udario osobni automobil osiguranika tuženika, traže naknadu imovinske i neimovinske štete na temelju čl. 1045. i čl. 1101. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, dalje: ZOO).

8. Sporna je i u ovoj žalbenoj fazi odgovornost za štetni događaj i tijek zateznih kamata na isplaćeni iznos pravične novčane naknade.

9. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je, a nije niti sporno, da su tuženiku 02.06.2020. dostavili Zahtjeve za naknadu neimovinske i imovinske štete zbog smrti bliske osobe - nagodbeni prijedlog putem punomoćnika s dopunom od 23.06.2020., a tuženik je 09.07.2020. dostavio tužiteljima putem punomoćnika dopis kojim je otklonjen njihov zahtjev.

9.1. Podneskom od 12.10.2020. tužitelji su povukli dio tužbenog zahtjeva budući je tuženik 23.09.2020. isplatio i to 1. tužitelju iznos od 117.731,88 kn i to s osnova neimovinske štete iznos od 111.000,00 kn, a s osnova imovinske iznos od 6.731,88 kn, te 2. tužitelju iznos od 165.500,00 kn i to s osnova neimovinske štete iznos od 165.000,00 kn, a s osnova imovinske štete iznos od 500,00 kn. Stoga tužitelji povlače dio tužbe s tuženim zahtjevom u visini isplaćenih iznosa, te potražuju isplatu preostalog iznosa sa zakonskom kamatom kao i trošak parničnog postupka.

10. Nije nadalje sporno, da je presudom na temelju sporazuma od 30.12.2020. iz predmeta K-376/2020-4 utvrđeno da je po provedenom postupku CF (osiguranik tužene) proglašen krivim što je 13. rujna 2019. oko 11,55 sati u [adresa], upravljajući osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka].D. [adresa] iz smjera Tovarnika u smjeru Vinkovaca, ispred k.br. 30 postupio protivno čl. 51. st. 1. i čl. 53. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer brzinu kretanja vozila nije prilagodio naseljenom mjestu i gustoći prometa, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprjekom, koju u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, i nije dovoljno obratio pažnju na pješaka koji mu je prelazio kolnik s lijeve na desnu stranu, već je vozio brzinom od najmanje 63 km/h, no uslijed neprilagođene brzine i nedovoljne pažnje na pješaka koji se nalazio na kolniku, na desnoj prometnoj traci udario je lijevim bočnim dijelom svog automobila u tijelo pješaka ZF uslijed čega je isti zadobio brojne ozljede i preminuo **.**.2019.

10.1. Po provedenom postupku osiguranik tužene CF osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine uvjetno na rok kušnje sa rokom od tri godine.

10.2. Navedena presuda postala je pravomoćna 30. prosinca 2020.

11. Odredba čl. 12. st. 3. ZPP propisuje da je u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinioca, parnični sud vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda.

12. Radi utvrđivanja dinamike nastanka prometne nesreće i odgovornosti za prometnu nesreću, sud je proveo vještačenje koje je povjereno vještaku dipl. ing. Davoru Saviću, vl. CVP d.o.o. za vještačenje, procjene, inženjering i konzalting iz Vinkovaca. Vještak je sačinio svoj pismeni nalaz i mišljenje dana 25.02.2022. u kojem navodi kako se prometna nezgoda dogodila u [adresa] u [adresa] u naseljenom mjestu. Sukladno tragovima s mjesta prometne nezgode osobni automobil marke VW Golf reg. oznake [registarska oznaka] se kretao desnom prometnom trakom kolnika [adresa] iz smjera centra Tovarnika u smjeru Vinkovaca. Uočavanjem pješaka u pokušaju prelaska kolnika [adresa] ustanovljen je otklon putanje vozila u desnu stranu. Navedeno ukazuje na pokušaj vozača za izbjegavanje kontakta. Do nezgode dolazi kontaktom desnog dijela tijela i glave pješaka ZF bočnim prednjim dijelom osobnog automobila marke VW Golf reg. oznake [registarska oznaka]. Vidljiva su oštećenja na osobnom automobilu u dijelu spoja vjetrobranskog stakla i krova osobnog automobila. Uslijed kontakta dolazi do odbačaja tijela pješaka. Nadalje vještak utvrđuje da je naletna brzina osobnog automobila VW Golf reg. oznake [registarska oznaka] iznosi oko 34,38 km/h. Početna brzina osobnog automobila VW Golf reg. oznake [registarska oznaka] iznosi oko 64,68 km/h.

12.1. Sigurnosna brzina osobnog automobila za izbjegavanje prometne nesreće pri kojoj u navedenim uvjetima ne bi došlo do kontakta bila bi 44,72 km/h. Zaustavni put pri brzini kretanja osobnog automobila VW Golf reg. oznake [registarska oznaka] iznosi 37,43 m. Pješak je prešao put od oko 6,60 m do mjesta kontakta brzinom od oko 7,5 km/h. Obzirom na konkretnu situaciju, pješak je sa mjesta vozača trebao biti uočljiv na udaljenosti od oko 55-60 m od mjesta kontakta. U konkretnoj situaciji zaustavni put je dulji od puta koji je vozač imao do naleta. S obzirom na brzinu kretanja na putu vozač nije mogao zaustaviti osobni automobil bez kontakta.

13. U dopuni svog nalaza i mišljenja vještak se očitovao na primjedbe tužitelja navodeći da se pješak kretao iz smjera jugo-jugoistoka u smjeru sjevera preko kolnika [adresa]. Došlo je do prijelaza ceste od strane pješaka. Obzirom na starost pješaka i moguću opasnost na kolniku brzinu se može procijeniti. Sukladno podacima iz „S.: Svezak 1. Zagreb: Hrvatsko društvo za promet; 2011.” (muški spol starosti 70 i više godina) moguće su brzine kretanja: smatra se brzim hodom 3,6 - 5,0 km/h; potrčavanjem oko 5,1 - 6,5 km/h; te trčanjem 7,2 - 10,6 km/h. U nalazu i mišljenju se analiziralo stanje kretanja pješaka u konkretnoj situaciji, prvo kretanjem normalnim hodom uz rub kolnika i nakon toga promjenom dinamike kretanja brzim / ubrzanim kretanjem / potrčavanjem i prelaskom kolnika do točke kontakta. Stoga se i brzina kretanja pješaka u nalazu i mišljenju postavila na način da je pješak brzo krenuo (brzim potrčavanjem/trčanjem) preko kolnika. Uvažavajući navedeno stanje pješaka (loš vid i sluh) došlo je do prethodno opisanog prelaska ceste. Mišljenja je kako je prijelaz izveden temeljem neadekvatne procjene udaljenosti i brzine kretanja nailazećeg vozila i precjenjivanja vlastitih mogućnosti. Pješak, umjesto propuštanja nailazećeg vozila, prelazi kolnik ususret vozilu uz pretpostavku kako će prijeći kolnik prije nailaska vozila. Navedeno predstavlja opasnu radnju koja je rezultirala posljedicama navedenim u dokumentaciji sudskog spisa. Kretanje pješaka se temelji na pretpostavci brzine kretanja koja značajno mijenja dinamiku kretanja, a s prometno tehničke strane ne postoje materijalni podaci o načinu i brzini kretanja pješaka. S obzirom na pretpostavljenu brzinu kretanja pješaka i izračunatu brzinu kretanja osobnog automobila na putu proizlazi kako vozač nije mogao zaustaviti vozilo bez kontakta. Temeljem podataka iz štetnog događaja do kontakta pješaka i vozila je došlo te je razvidno kako vozač nije zaustavio vozilo bez kontakta. Obzirom na konkretnu situaciju, a sukladno podacima iz nalaza i mišljenja pješak je sa mjesta vozača trebao biti uočljiv na udaljenosti od oko 55-60 metara od mjesta kontakta. Vozač je uočavanjem kretanja pješaka poduzeo radnju izbjegavanja, pomicanjem vozila u desnu stranu, što je vidljivo u zaključku vještačenja. Analiza pokazuje kako bi do kontakta između pješaka i vozila došlo pri svakoj brzini kretanja pješaka većoj od 5,7 km/h i svim prethodno izračunatim brzinama i dinamici kretanja osobnog automobila.

13.1. Obzirom da je u pitanju pretpostavka o brzini kretanja pješaka koja bitno utječe na dinamiku kretanja, mišljenja je kako je ovo pitanje i za vještaka medicinske struke a tiče se mogućnosti kretanja pješaka obzirom na tjelesnu konstituciju i stanje svijesti pješaka neposredno prije štetnog događaja, odnosno, obzirom na neposrednu opasnost je li se pješak mogao kretati brzinom od 5,7 km/h ili većom (5,7 - 7,5 km/h).

14. Na ročištu održanom 09.04.2024. vještak je u svom iskazu ponovio da ostaje i dalje kod danog pisanog nalaza i mišljenja od 25.02.2022., kao i dopune nalazu te smatra da bi bilo potrebno konzultirati i vještaka medicinske struke koji bi trebao iznijeti svoje mišljenje temeljem psihofizičkog stanja i kondicije tijela je li se pokojni i u kojoj mjeri mogao brže kretati jer sva dinamika kretanja ukazuje kako za brzinu kretanja pješaka manjom od 5,7 km/h kontakt ne bi bio ostvariv.

14.1. Vještak mr. sc. Ante Blažanović u svom nalazu i mišljenju od 14.10.2024. utvrđuje kako je iz medicinske dokumentacije razvidno da je pok. ZF prije ove prometne nesreće bolovao od terminalnog zatajenja bubrega s posljedičnom trajnom hemodijalizom, uvećanja prostate, polip u mokraćnoj cijevi, povremene upale urinarnog trakta, gnojnom upalom lijevog bubrega s kamencima u tom bubregu, kamencima u žučnoj vreći, šećerna bolest, nefrostoma lijevog bubrega zbog gnojne upale, povremeno urinarni kateter, te kompenzirana bolest srca. Unatoč dobi i utvrđenim dijagnozama smatra da se oštećeni ZF mogao kretati brzinom od 5,1 do 6,5 km/h (potrčavanje) na kratkim stazama (10-15 m). Lokomotorni sustav nije značajnije patološki promijenjen kao ni srčani mišić, krvne žile srca i opća cirkulacija koji su još uvijek dostatno prohodne, što osigurava motilitet oštećenog do navedene brzine. Opisana preplanula koža ukazuje da se oštećeni izlagao suncu, odnosno da nije boravio u zatvorenom prostoru, bio je pokretan i boravio vani.

15. Dovodeći u vezu iskaze saslušanog svjedoka i 1. tužitelja sa nalazima vještaka sud zaključuje da je za nastupjelu prometnu nesreću odgovoran osiguranik tužene CF, ali da je istoj doprinio prednik tužitelja ZF i to u omjeru 50 / 50 %, pri čemu je imao na umu da je i sam sin tužitelja SF u svom iskazu naveo da je njegov pok. otac ZF u vrijeme prometne nezgode imao 86 godina, teško se kretao i bio je pogrbljen, te je slabije i vidio i čuo.

16. Neosnovano se zato u žalbi tužitelja prigovara, da činjenično stanje u postupku nije pravilno utvrđeno, odnosno da bi sud zanemario dio iskaza osiguranika tuženika da bi pješak potrčao dijagonalno preko ceste, jer je vještak Davor Savić, očitujući se na prigovore tužitelja, naveo da se pok. prednik tužitelja kretao iz smjera juga- jugoistoka prema sjeveru, te je bio uočljiv na udaljenosti od oko 55-60 m od mjesta kontakta, ali se tada kretao uz kolnik s lijeve strane, da bi tek potom, nakon davanja zvučnog signala, počeo prelaziti kolnik ubrzanim korakom. Za ocjenu je li nalet bio izbježiv odlučan je dakle trenutak početka prelaska kolnika prednika tužitelja te put kočenja vozila, pri čemu iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da bi i u slučaju da se osiguranik tuženika kretao dopuštenom brzinom, do naleta došlo, jer bi isti bio izbježiv pri brzini od 44,72 km/h.

17. Zato prvostupanjski sud pravilno primjenjuje materijalno pravo čl. 129. st. 1. ZSPC-a kojim je propisano da su pješaci dužni preko kolnika prelaziti pažljivo i najkraćim putem nakon što se prije stupanja na kolnik uvjere da to mogu učiniti na siguran način. Prema čl. 129. st. 2. ZSPC-a propisano je da su pješaci dužni prelaziti preko pješačkog prijelaza, što pok. prednik tužitelja nije učinio. Nadalje, čl. 130. st. 3. ZSPC-a propisano je da je pješak čak i prije stupanja na pješački prijelaz dužan obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju, te kako je prednik tužitelja postupio protivno citiranim zakonskim odredbama i upustio se u prijelaz kolnika na mjestu gdje nema označenog pješačkog prijelaza i u vrijeme kada nije bilo uvjeta za siguran prijelaz kolnika to sud osnovano ocjenjuje da postoji doprinos prednika tužitelja nastanku prometne nezgode u omjeru od 50 %.

18. Prema čl. 1092. st. 1. Zakona o obveznim odnosima oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima samo pravo na razmjerno sniženu naknadu.

19. U konkretnom slučaju ocjena doprinosa prednika tužitelja nastanku štete od 50% utvrđena je, s obzirom na prethodno citirane činjenične okolnosti, pravilnom primjenom čl. 1092. st. 1. ZOO u vezi čl. 129. i 130. ZOSPC.

20. Privatni vještački nalaz na koji se tužitelji pozivaju nema pravnog značaja, a prvostupanjski sud, na temelju čl. 220. st. 2. ZPP, odlučuje koje će dokaze izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. U predmetnom postupku provedena su dva vještačenja pa je sud bio ovlašten odlučiti da neće razmatrati ono koje su tužitelji privatno pribavili.

21. Samu visinu pravične novčane naknade imovinske i neimovinske štete tužitelji određeno ne osporavaju, a ista je utvrđena pravilnom primjenom čl. 1101. st. 1. ZOO, te Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH, te, u odnosu na imovinsku štetu na temelju čl. 223. ZPP.

22. Osnovano tužitelji prigovaraju odluci o zateznim kamatama, koje su zatražene od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

23. U konkretnom se slučaju radi o nenovčanoj imovinskoj šteti, te neimovinskoj šteti, a tužitelji su potraživali na zatraženi iznos štete zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, pozivajući se na čl. 1103. ZOO.

24. Prvostupanjski je sud zahtjev u tom dijelu odbio (ne dajući za isto nikakve razloge) a navedeno stajalište o početku tijeka zateznih kamata protivno je pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama broj Rev-2026/2016-2 od 8. svibnja 2019., Rev-550/14 od 18. studenoga 2015., Rev-934/14 od 5. travnja 2017. i dr., prema kojemu je, pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu, sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09 i 75/09, dalje: ZOOP) kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

25. Dakle, u skladu s navedenim shvaćanjem koje prihvaća i ovo vijeće, tužiteljima bi, prema odredbi čl. 12. st. 4. ZOOP pripadalo pravo na isplatu zateznih kamata na zatraženu imovinsku i neimovinsku štetu tekućih od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, radi čega je u tom dijelu prvostupanjska odluka preinačena i tužbeni zahtjev prihvaćen.

26. Nadalje, budući da je tuženik zahtjev tužitelja za naknadom štete otklonio u cijelosti, da bi tek nakon podnošenja tužbe, isplatio nesporni iznos zatražene naknade od 50%, pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da su tužitelji uspjeli u cijelosti s dokazivanjem osnove tužbenog zahtjeva, a s 50% u pogledu visine, jer je do isplate došlo tek tijekom parničnog postupka pa se i taj, nesporno isplaćeni iznos, ima uračunati u uspjeh tužitelja u sporu. Uspjeh u pogledu zateznih kamata u žalbenom postupku ne utječe na taj zaključak.

27. Na temelju čl. 368. st. 1. i čl. 373.a st. 1. i 3. ZPP, te u odnosu na troškove žalbenog postupka, na temelju čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. i 4. i čl. 155. st. 1.

ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 22. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Milena Frankić

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte