Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3103/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, člana vijeća i suca izvjestitelja i Dubravke Penić Lukač, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sada sa boravištem u [adresa], zastupan po punomoćniku Ivanu Ergotiću odvjetniku iz Vinkovaca, protiv tuženika CC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Vesni Šnur odvjetnici iz Vinkovaca, radi utvrđenja suvlasničkih omjera i diobe nekretnine, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj P-388/2024-44 od 5. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 22. srpnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj P-388/2024-44 od 5. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

„I. Utvrđuje se da su tužitelj KC, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužena CC, OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnici svaki u 1/2 dijela na nekretninama upisanim u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima i to na:

- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kuća broj 79, pomoćna zgrada i dvorište u [adresa] ukupne površine 725 m2 , kuća broj 79 u [adresa] površine 100 m2, pomoćna zgrada površine 30 m2, dvorište površine 595 m2

- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oranica IC površine 362 m2.

II. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima i to kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kuća broj 79, pomoćna zgrada i dvorište u [adresa] ukupne površine 725 m2 , kuća broj 79 u [adresa] površine 100 m2, pomoćna zgrada površine 30 m2, dvorište površine 595 m2 i kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oranica IC površine 362 m2, na način da se dioba ima provesti prodajom predmetnih nekretnina na javnoj dražbi, a dobiveni iznos biti će podijeljen parničnim strankama razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima – svakoj u 1/2 dijela.

III. Nalaže se tuženoj da naknadni tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.782,58 eura, u roku od 15 dana.“

2. Protiv presude žali se tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se prvostupanjska presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba tuženice nije osnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, na koju upućuje žaliteljica jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje nisu nejasne ni nerazumljive, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

6. Predmet spora je razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Među strankama nije sporan suvlasnički omjer na predmetnim nekretninama svakoga u ½ dijela.

8. Polazeći od utvrđenja temeljenog na nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke da nije moguća geometrijska dioba predmetnih nekretnina u suvlasničkim omjerima od 1/2, obzirom da je obiteljska kuća izgrađena kao jedna stambena cjelina, te od okolnosti da ne postoji sporazum stranaka oko načina diobe suvlasničke zajednice, prvostupanjski sud je, pravilnom primjenom odredbe članka 50. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZVDSP), razvrgnuo suvlasničku zajednicu nekretnina prodajom predmetnih nekretnina na javnoj dražbi.

9. Odredbom članka 50. ZVDSP je propisano da kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a mogući je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona (stavak 1.). Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (stavak 2.). Ako dioba iz stavka 2. ovog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijelit mirno suvlasničkim dijelovima - civilno razvrgnuće (stavak 4.).

10. Tuženica u žalbi u bitnom navodi da je predmetna nekretnina jedina nekretnina u kojoj stanuje od rođenja djece, te da nema drugu nekretninu za stanovanje, pozivajući se na svoje pravo na dom, te je prvostupanjski sud prigovor tužene razmotrio u kontekstu prava na dom propisanog čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine, Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 90/05, 1/06, 2/10 – dalje Konvencija).

11. U smislu odredbe članka 34. Ustava RH (Narodne novine, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14,) dom je neprovediv, a pravo na dom zaštićeno je člankom 8. Konvencije.

12. Zaštita prava na dom nije apsolutna i ograničenje tog prava mora zadovoljiti određene kriterije, materijalnopravne i procesnopravne, sadržane u tzv. testu razmjernosti. Obzirom da na strani suprotstavljenoj prigovoru prava na zaštitu doma postoji interes tužitelja iz osnove prava vlasništva zaštićenog Ustavom (članak 48. Ustava), pri čemu je na onome koji je istakao prigovor prava na dom - tuženici, teret dokazivanja da se navedena odluka tiče njenog doma i da je došlo do miješanja u njeno pravo na dom, dok je u odnosu na pitanja je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li prisilno iseljenje nužno u demokratskom društvu, teret dokaza na tužitelju (tako i u Zaključku sa sastanka predsjednika Građanskog odjela VSRH s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova Republike Hrvatske od dana 16. i 17. rujna 2015.).

13. Konvencijsko pravo na zaštitu doma ima primarno javnopravno značenje. Ono štiti posjednika „doma“ od svakog protupravnog zadiranja bilo kojeg javnopravnog tijela, ali kada se radi o zaštiti prava vlasništva fizičke osobe koje je zaštićeno i člankom 1. Protokola 1. uz Konvenciju, radi se o dva privatna interesa koja oba uživaju konvencijsku i ustavnu zaštitu (u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010. navodi se da je pravo vlasništva prevagnulo nad pravom tuženice na poštovanje njezina doma, jer je potonje pravo u potpunosti sprječavalo vlasnika da se služi spornim prostorijama).

14. Razvrgnuće suvlasničke zajednice prodajom nekretnine nedvojbeno predstavlja miješanje u pravo tuženice na mirno uživanje doma, ali isto teži legitimnom cilju vlasnika koji ima pravo na razvrgnuće na temelju odredbe čl. 48. st. 2. ZVDSP, pa je interes tužitelja u konkretnom slučaju prevagnuo nad interesom tuženice.

15. Valja navesti da tuženica tijekom postupka nije dokazivala da novcem dobivenim sudskom prodajom nekretnine koja je procijenjena na iznos od 56.000,00 eur ne bi mogla kupiti drugu prikladnu nekretninu na području [adresa] kod [adresa], a općepoznato je da su na tom području cijene nekretnina znatno niže od cijena nekretnina u drugim dijelovima Republike Hrvatske. Navedeno bi moglo imati važnu ulogu u uravnoteženju interesa prilikom utvrđivanja poštene ravnoteže između privatnih interesa stranaka glede diobe nekretnine, na što je ukazao i Europski sud za ljudska prva u predmetu Zrilić protiv Republike Hrvatske (zahtjev broj 46726/11) u kojem se raspravljalo o povredi prava na dom u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice između fizičkih osoba.

16. Iz navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud suprotno žalbenim navodima proveo test razmjernosti u sukobu između dvaju prava dao prednost pravu vlasništva tužitelja.

17. Iz navedenih razloga žalbu tuženika valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu temeljem čl. 368. st. 1. ZPP.

18. Odluka o troškovima postupka također je pravilna kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP-a) tako i po visini (čl. 155. ZPP-a).

U Zagrebu, 22. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić