Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-892/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ani Gradišek kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Krunoslavu Vukšiću, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Slavenu Vrbošiću, odvjetniku u Osijeku, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, Poslovni broj Psp-24/2024-4 od 8. siječnja 2025., dana 22. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Osijeku, Poslovni broj Psp-24/2024-4 od 8. siječnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
"I. Odbacuje se tužba tužitelja kao nepravovremena s tužbenim zahtjevom koji glasi:
Utvrđuje se da je tuženi ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao ZZČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prednicu tužitelja ZZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom suposjedu kuće u [adresa], koja je suvlasništvo stranaka u dijelu koji se odnosi na krov kuće i to svakoga u ½ dijela.
Nalaže se tuženom ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju ZZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vrati oduzeti suposjed kuće u [adresa], na način da tužitelju preda duplikat ključeva stana na I katu kuće u [adresa], te mu nadalje zabranjuje daljnje uznemiravanje suposjeda kuće u odnosu na tužitelja pod prijetnjom novčane kazne, a sve u roku od 12 sati od donošenja ovog rješenja, te se nalaže tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.".
Točkom II. izreke naloženo je tužitelju, naknaditi tuženiku prouzročeni parnični trošak od 625,00 eura (šestodvadesetpeteura) u roku od 15 dana.
2. Rješenje pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o trošku, bez prijedloga o sadržaju drugostupanjske odluke.
3. Žalba je neosnovana.
4. Nisu pobijanim rješenjem ni postupkom koji mu je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23-u daljnjem tekstu ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
5. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je, u bitnom da je tužitelj suvlasnik i suposjednik stana u [adresa], koji se nalazi u prizemlju donje etaže nekretnine i to u 2/3 dijela, a tuženik je samovlasnik stana koji se nalazi na gornjoj etaži nekretnine u [adresa], a suvlasnik u 1/3 dijela stana u prizemlju donje etaže predmetne nekretnine; da su stranke suvlasnici tavanskog prostora u koji se može pristupiti isključivo iz kupaonice koja se nalazi u stanu na gornjoj etaži u samovlasništvu tuženika; da je tužitelj nakon dostave tužbe tuženiku preinačio tužbu na način da prednica tužitelja tvrdi da joj je tuženik oduzeo posljednji suposjed kuće, a ne smetao u njenom posljednjem mirnom suposjedu koji se odnosi na krov u ½ dijela; da se je tuženik protivio preinaci tužbe, a sud je smatrao kako nije svrsishodno dopustiti preinaku, te je donio rješenje kojim se ne dopušta preinaka tužbe; sud zaključuje kako iz iskaza tužitelja proizlazi kako je njemu i prednici tužitelja oduzet suposjed kuće u odnosu na krov kuće u ½ dijela, još 2012.; da iz iskaza tuženika proizlazi kako niti prednica tužitelja niti tužitelj nikad nisu bili u suposjedu tavanskog prostora u koji se može pristupiti jedino iz kupaonice u tuženikovu stanu.
6. S obzirom na navedeno, prvostupanjski sud zaključuje da je odredbom čl. 21. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08 38/09, 153/09, 143/12, 152/14-dalje: ZV) propisano da koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima prvo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Kako iz iskaza tužitelja proizlazi da su on i prednica tužitelja za čin smetanja i počinitelja saznali 2012., a da su tužbu podnijeli 3. lipnja 2019., to prvostupanjski sud odbacuje tužbu zbog prekluzije.
7. Suprotno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena protekom roka iz čl. 21. st. 3. ZV, jer tužitelj u tužbi navodi kako je tuženik dana 4. svibnja 2019. promijenio bravu na ulaznim vratima dvorišne kapije (ključeve mu je tuženik predao prije podnošenja tužbe) ali ne navodi da je promijenio i bravu ulaznih vrata stana na I. katu preko kojeg se ulazi na tavan kuće, a tužbom traži da mu se predaju ključevi stana na I. katu kuće. Iz iskaza tužitelja proizlazi da niti on niti prednica tužitelja nisu imali pristup tavanu, u koji se ulazi iz tuženikova stana, od 2012., dok je tuženik naveo kako nitko od obitelji tužitelja nikad nije imao suposjed tavanskog prostora u koji se može pristupiti jedino iz kupaonice u stanu tuženika. Stoga je pravilan zaključak suda da je tužba u ovom predmetu podnesena protekom roka iz čl. 21. st. 3. ZVDSP.
8. Prvostupanjski sud svojim rješenjem od 5. prosinca 2024. nije dopustio preinaku tužbe, kako je učinio tužitelj svojim podneskom od 1. srpnja 2019.
9. Naime, odredbom je članka 191. stavka 1. ZPP propisano da je preinaka tužbe promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći, dok prema odredbi članka 191. stavka 3. ZPP, tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen. To znači da na temelju ove zakonske odredbe tužba može biti objektivno preinačena na temelju tri razloga: a) promjenom istovjetnosti zahtjeva, b) povećanjem postojećeg zahtjeva i c) isticanjem drugog zahtjeva uz postojeći.
10. Promjena istovjetnosti postoji onda kada se prvotno postavljeni zahtjev zasniva na jednom činjeničnom stanju, odnosno jednom pravnom odnosu a novopostavljeni zahtjev, na drugim činjenicama ili pravnom odnosu koji nije identičan prvom.
11. Prednica tužitelja u svom podnesku od 1. srpnja 2019. traži da se utvrdi da joj je tuženik oduzeo posljednji suposjed kuće, u dijelu koji se odnosi na tavan kuće u ½ dijela, dok u tužbi traži da se utvrdi da ju je tuženik smetao u njezinom posljednjem mirnom suposjedu kuće koji se odnosi na krov u ½ dijelu. Odredbom čl. 21. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. – pročišćeni tekst, dalje: ZVDSP), koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Dakle, iz navedene zakonske odredbe proizlazi da i oduzimanje posjeda, predstavlja smetanje, te tužitelj i tužbom i podneskom od 1. srpnja 2019. zapravo traži isto.
12. Suprotno žalbenim navodima, tužitelj nije svojim podneskom od 1. srpnja 2019. tražio zaštitu prava vlasništva, kako to navodi u žalbi, već vraćanje oduzetog suposjeda koji se odnosi na tavan u ½ dijela.
14. S obzirom na navedeno, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.
15. Odluka o trošku je pravilna i zakonita, kako po osnovi, tako i visini troškova koji su odmjereni. Tužitelj odluku o trošku pobija samo kroz navode kako je trebalo usvojiti tužbeni zahtjev i njemu priznati zatraženi trošak u cijelost.
U Zagrebu, 22. srpnja 2025.
Sudac
Ana Gradišek
