REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3145/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja VG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja LG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 3. tužiteljice UG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Mia Holjar odvjetnica u Matuljima, protiv tuženika HG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Koraljka Tomašić, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu treće tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1802/2022-3 od 27. ožujka 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog suda Crikvenici, Stalna služba u Krku poslovni broj P-502/2021-12 od 25. ožujka 2022., na sjednici održanoj 22. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se treće tužiteljici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1802/2022-3 od 27. ožujka 2025. radi pitanja:
"Je li za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, u smislu pretpostavke poštenja, nužno da posjednik tijekom cijelog posjedovnog razdoblja zna za zemljišnoknjižno stanje i konkretno zna tko je formalno upisan kao vlasnik, ili je za poštenje posjeda dostatno da posjednik nema razloga sumnjati u svoje vlasništvo, posebice kada postoji dugotrajna obiteljska uporaba nekretnine kroz više generacija?".
II. O troškovima postupka u povodu prijedloga odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Treće tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude drugostupanjskog suda citirane u izreci ove odluke zbog pravnih pitanja koja cijeni važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Ističe i povredu temeljnih ljudskih prava – pravičnog suđenja, jednakosti pred zakonom te se pozivaju na vladavinu prava.
2. U odgovoru na taj prijedlog tuženik se istom protivi kao neosnovanom i nedopuštenom. Zahtijeva troškove postupka.
3. Prijedlog je osnovan.
4. U prijedlogu su naznačena pitanja:
"1. Je li za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, u smislu pretpostavke poštenja, nužno da posjednik tijekom cijelog posjedovnog razdoblja zna za zemljišnoknjižno stanje i konkretno zna tko je formalno upisan kao vlasnik, ili je za poštenje posjeda dostatno da posjednik nema razloga sumnjati u svoje vlasništvo, posebice kada postoji dugotrajna obiteljska uporaba nekretnine kroz više generacija?
2. Mogu li se pravni slijednici ranijeg vlasnika i posjednika nekretnine, vlasništvo koje je preneseno na drugog stjecatelja u okviru ovršnog postupka, nakon smrti tog ranijeg vlasnika i posjednika, smatrati poštenim posjednicima iste nekretnine, uzimajući u obzir da im nitko nije osporavao pravo vlasništva te da su u cijelosti izvršavali sve faktične vlasničke ovlasti?".
5. U razlozima važnosti poziva se na ovosudne odluke Rev-1158/2024-2 od 2. listopada 2024. i Rev-725/2022-2 od dana 11. listopada 2022.
6.1. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva tužitelja uz utvrđene činjenice da su tužitelji u posjedu predmetne nekretnine preko 20 godina, osobno i putem prednika, da su tako upisani u katastru dugi niz godina kao posjednici, da je njihov prednik bio upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama od 1912., a da se nakon dražbenog postupka upisuje 1938. prednik tuženika.
6.2. Drugostupanjski sud je preinačenjem prvostupanjske odluke odbio tužbeni zahtjev uz obrazloženje: "18. Ocjena je ovoga suda da prednici tužitelja nisu bili pošteni posjednici prijepora s obzirom na u zemljišnim knjigama izvršeni upis založnog prava prednika tuženika na predmetnim nekretninama, a u vezi kojeg stvarnog-založnog prava je vođena i dražba, nakon koje se prednik tuženika GG uknjižio vlasnikom prijepora, a zatim i njegov sljednik RG, te što sve upućuje da su prednici tužitelja znali i mogli znati da nisu vlasnici sporne nekretnine.".
7. U odluci na koju se predlagatelj poziva (Rev-725/2022-2 od dana 11. listopada 2022.) je rečeno:
"15. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u nizu odluka zauzeo pravno shvaćanje prema kojem se nepoštenje mora dokazati, a samo poricanje poštenja posjeda nije dovoljno (VSH, Gž-3074/77 ). Sama činjenica upisa u zemljišne knjige ne utječe na poštenje posjednika i da znanje posjednika za stanje u zemljišnoj knjizi samo za sebe nema utjecaja na kvalitetu posjeda (Rev - 2426/1990-2 od 15. veljače 1991). Savjesnost posjeda kompleksan je skup činjeničnih utvrđenja i pravnih ocjena. Savjesnost posjeda se pretpostavlja. Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za savjesnost je dovoljno da je posjednik uvjeren da stvar drži na temelju valjanog naslova. Nasljednik postaje savjesnim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i kad je ostavitelj bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljedstva (VSH Rev-943/81 od 22. rujna 1981.)."
8. Stoga postupajući prema odredbama čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.- dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je ocijenio da bi u pogledu pitanja naznačenog u izreci sadržajno bile ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. al. 1. ZPP. To jer citirani zaključak drugostupanjskog suda odstupa od citiranog pravnog shvaćanja ovog suda. Prema tome, riječ je o pravnom pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, razmatranom od strane nižestupanjskih sudova, koje je od utjecaja na odluku u sporu.
9. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP u svezi odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP riješeno je kao u izreci (t. I.), pri čemu se za preostala naznačena pitanja i povredu temeljnog ljudskog prava uzima da je prijedlog povučen.
10. O troškovima postupka u povodu prijedloga odlučeno je u smislu odredbe čl. 166. st. 3. ZPP (t. II. izreke).
Zagreb, 22. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
