Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-275/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Gordani Bošković Majerović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja 1/NZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2/MZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Andrei Štalekar Pap, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Vukić & Partneri iz Rijeke, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Z-22403/2021 od 28. studenoga 2024., dana 22. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagatelja 1/NZ i 2/ŠZ kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Z- 22403/2021. od 28. studenoga 2024.

II Određuje se upis zabilježbe odbijene žalbe u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] zgr., kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] zgr., kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica],kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Citiranim rješenjem odlučeno je, da se odbija prijedlog predlagatelja 1/NZ i 2/MZ za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka od 16. prosinca 2021. u odnosu na suvlasničke dijelove pobliže nabrojene u izreci, na nekretninama kako je označeno, sve k. o. [katastarska općina] te se nalaže upis zabilježbe odbijenog prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na tim nekretninama.

2. Protiv navedenog rješenja predlagatelji 1/NZ i 2/MZ (dalje: predlagatelji) su podnijeli žalbu, po sadržaju zbog žalbenih razloga iz članka 353. st. 1. t. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 80/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju članka 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19, u daljnjem tekstu: ZZK ) uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači i otvori pojedinačni ispravni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predlagatelji su podnijeli prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka navodeći da su nekretnine u odnosu na koje podnose prijedlog dobili u vlasništvo i posjed 2016. na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog s EZ, koji je iste stekao na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog **.**.1996. s JZ, koja je iste imala u posjedu dugi niz godina prije toga.

5. Prvostupanjski sud zaključuje, a budući da su u zemljišnim knjigama kao vlasnici u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane osobe iz točke I izreke pobijanog rješenja, a da EZ, od kojih su predlagatelji stekli te nekretnine, nije bio upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik tih nekretnina, da predlagatelji nisu dostavili isprave na temelju kojih bi sud mogao utvrditi da su stekli vlasništvo tih nekretnina već se pozivaju na stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

6. Dosjelost kao pravni temelj stjecanja prava vlasništva i razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka dolazi u obzir kada predlagatelj uz prijedlog priloži javno ovjerovljenu izjavu zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovog nasljednika kojom se potvrđuje da je predlagatelj na tom pravnom temelju stekao izvanknjižno vlasništvo, kako proizlazi iz čl. 209. st. 4. ZZK, a u protivnom je povezano s utvrđivanjem spornih činjenica koje se ne mogu utvrđivati u izvanparničnom postupku.

6.1. Pri tom se sud pozvao i na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojem se u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama, i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr.

7. Pravilno prvostupanjski sud zaključuje da se dosjelost u slučaju kao što je predmetni, kada je potrebno utvrđivanje činjenica izvođenjem dokaza koji se u zemljišnoknjižnom postupku ne mogu provoditi, može utvrđivati samo u parničnom postupku.

8. Nisu zato osnovani navodi žalbe da bi u pojedinačnom ispravnom postupku (čiji smisao jest utvrđivanje upisanog stanja sa stvarnim) bilo moguće predlaganje i provođenje dokaza izvan uvida u isprave, a kakve predlagatelji nesporno ne posjeduju.

9. Prvostupanjski je sud pravilno obrazložio, da je cilj pojedinačnog ispravnog postupku da se u zemljišnoknjižnom ulošku u vezi kojeg se vodi postupak zemljišnoknjižno stanje uskladi s faktičnim i isprave svi podaci u svim dijelovima zemljišne knjige, pozivajući se na odredbe čl. 209. st. 2. i 4. ZZK.

10. Zemljišnoknjižni postupak je strogo formalan postupak, pa sud ne može dopustiti provođenje pojedinačnog ispravnog postupka kada za to nisu ispunjene pretpostavke, što u konkretnom slučaju nije ispunjeno.

11. Ovo stoga jer prema ranije navedenom čl. 209. st. 4. ZZK prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga koje nisu dostavljene. Osim toga, u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka moraju se, prema čl. 209. st. 2. ZZK navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i sl.).

12. Predlagatelji ne samo što nisu dostavili isprave kojom bi dokazali pravni slijed stjecanja od svih uknjiženih zemljišnoknjižnih suvlasnika, već u prijedlogu ne navode niti jednu osnovu stjecanja od upisanih suvlasnika, osim da su se njihovi prednici, koji nisu upisani kao suvlasnici u zemljišnim knjigama, nalazili u dugogodišnjem mirnom posjedu sporne nekretnine, na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog s nevlasnikom, a što bi ukazivalo na stjecanje prava vlasništva po osnovi dosjedanja.

13. Ako određena osoba smatra da je dosjelošću stekla određenu nekretninu, a nema adekvatne isprave, svoje pravo može ostvarivati u parnici, koji stav je zauzeo i Vrhovni sud RH u odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. koji glasi:

"U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama, i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr.".

14. Kada nemaju potrebne isprave kojima bi mogli dokazati neprekinuti red stjecanja nekretnina od osoba koje su upisane u zemljišnoj knjizi do svojih prednika, predlagatelji ne mogu tražiti provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, ali imaju druge mogućnosti pravne zaštite (upravo zbog u postupku istaknute činjenice, da su u neprekinutom i nesmetanom posjedu).

15. Radi toga je navedena odredba ZZK pravilno primijenjena, kada je prijedlog odbijen.

16. Na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP i čl. 149. st. 3. ZZK, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 22. srpnja 2025.

Sudac

Gordana Bošković Majerović