REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-2531/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivi Žutelija Krešić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I-predlagatelja osiguranja VV, OIB: [osobni identifikacijski broj], i II-predlagatelja osiguranja ČV, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje ih zastupa punomoćnik Andrej Bošnjak, odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja HEP-TOPLINARSTVO d.o.o., Zagreb, Miševečka 15/a, OIB: 15907062900, povodom prijedloga predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, dana 22. srpnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagateIja osiguranja od 15. srpnja 2025. godine, za osiguranje privremenom mjerom, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelji osiguranja podnijeli su 15. srpnja 2025. godine prijedlog za osiguranje privremenom mjerom, kojom predlažu da sud naloži protivniku osiguranja zabranu uznemiravanja prava vlasništva izvođenjem građevinsko-obrtničkih ili drugih radova koji bi se izvodili na nekretnini u vlasništvu predlagatelja osiguranja.

2. Navode da je svim stanovnicima [adresa] koji žive na području gdje postoji vrelovodna mreža vidljivo kako izgledaju i koliko traju takvi radovi, kao i činjenica da se radovi provode isključivo na javnim površinama i na površinama komunalne infrastrukture. U javnosti još nije poznato da bi se bilo koji dio takvih radova provodio na nekretninama u privatnom vlasništvu, ili da bi vrelovodne instalacije bile položene na nekretninama u vlasništvu fizičkih osoba. Dana 2. srpnja 2025. godine radnici protivnika osiguranja su došli pred vrt predlagatelja osiguranja, i usmeno ih obavijestili da bi se u sklopu planirane revitalizacije vrelovodne mreže na Jarunu trebali vršiti radovi i na njihovoj privatnoj nekretnini na način da se raskopa vrt predlagatelja osiguranja te da se prije toga sruši pripadajuća betonska konstrukcija kao i metalna ograda oko vrta, jer da se navodno točno ispod njihovog vrta nalazi vod koji ide prema Osnovnoj školi Bartola Kašića na Jarunu, Vrisnička ulica 4.

3. Navode da na nekretnini predlagatelja osiguranja nije upisana bilo kakva služnost u korist protivnika osiguranja, pa predlagatelji osiguranja nemaju nikakvih saznanja da li se zaista neke instalacije kojima upravlja protivnik osiguranja nalaze ukopane na njihovoj nekretnini, i od kada. U svakom slučaju, kada su stjecali nekretnine kupovinom stanova i garaža, predlagatelji osiguranja nisu imali nikakvih saznanja o eventualnom postojanju vrelovoda koji bi prolazio ispod površine njihove čestice. Radnici protivnika osiguranja su samo kratko obavijestili predlagatelje osiguranja da bi "s radovima trebalo početi do 1. kolovoza, a možda i ranije ili kasnije". Pri tome predlagatelji osiguranja nisu zaprimili bilo kakvu formalnu obavijest u kojoj bi bili navedeni točan početak i završetak radova, niti opseg tih radova.

4. Navode da im je u travnju protekle godine dostavljena tipska obavijest o planiranoj revitalizaciji vrelovoda, bez navođenja ikakvih detalja, a identične su obavijesti dostavljene i svim ostalim stanarima u ulici. Dakle, sve do početka ovog mjeseca predlagatelji osiguranja niti na koji način nisu mogli zaključiti da protivnik osiguranja planira vršiti radove ne samo na javnim površinama u naselju, nego i na njihovoj privatnoj nekretnini.

5. Postupanje protivnika osiguranja predlagatelji osiguranja smatraju neprihvatljivim, jer zadiranje u privatno vlasništvo ne može biti predmet ovakvog voluntarizma. Sve i u slučaju da radnici protivnika osiguranja zaista trebaju pristup na nekretninu predlagatelja osiguranja, normalno je za očekivati da bi radovima prethodila obavijest o točnom opsegu i trajanju radova, kao i o mjerama koje se planira poduzeti da se nekretnina predlagatelja osiguranja vrati u prvobitno (ne u funkcionalno, nego u prvobitno) stanje. Naime, radi se o ograđenom vrtu uz stan u prizemlju, u kojem postoje održavani nasadi bilja i hortikulturalno uređenje te nije moguće samo tako dopustiti građevinske radove u takvom okruženju.

6. Predlažu prihvatiti prijedlog za osiguranje privremenom mjerom.

7. Člankom 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, u daljnjem tekstu: OZ) propisano je da sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

8. Mjeru koju predlažu predlagatelji osiguranja jest mjera iz čl. 347. st. 1. t. 6. OZ-a – zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja.

9. Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu sud je utvrdio:

- da su predlagatelji osiguranja vlasnici dva stana i dva garažna mjesta u [adresa], kako to proizlazi iz priloženog zemljišno-knjižnog izvatka,

- da su dopisom protivnika osiguranja od 2. travnja 2024. godine obaviješteni o početku izvođenja radova, dok će o terminima biti obaviješteni naknadno,

- da su radnici protivnika osiguranja usmeno obavijestili predlagatelje osiguranja da će se s radovima početi do 1. kolovoza, a možda ili ranije ili kasnije, dok nikakvu pisanu formalnu obavijest nisu dobili.

10. Uvidom u javno dostupne podatke na Internet stranici protivnika osiguranja, sud je utvrdio da protivnik osiguranja provodi projekt „Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba“ koji se provodi radi povećanja učinkovitosti sustava toplinarstva, koji radovi se provode kroz tri godine u nekoliko faza, a obuhvaćaju zamjenu gotovo trećine postojeće vrelovodne mreže odnosno 68,5 od ukupno 227,3 km. Radovi će se izvoditi u razdoblju izvan ogrjevne sezone u točno naznačenim naseljima. Tim projektom vrelovodna mreža će se revitalizirati modernijom tehnologijom beskanalnog polaganja cijevi čime će se povećati pouzdanost i sigurnost centralnog toplinskog sustava Grada Zagreba. Oko 75% sredstava financira se bespovratnim sredstvima i Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 19. studenog 2020. godine.

11. Uvidom u javno dostupne informacije protivnika osiguranja, sud je utvrdio da sve informacije vezane uz predmetni projekt krajnji kupci mogu saznati putem web stranice protivnika osiguranja, kao i termine obustave isporuke tople vode, koji su termini detaljno naznačeni po adresama krajnjih kupaca.

12. Pravo vlasništva predlagatelja osiguranja, iako temeljno ustavno pravo, nije apsolutno. Ograničenja prava vlasništva proizlaze iz potrebe zaštite javnog interesa, kao i iz zakonskih odredbi, te odluka nadležnih tijela. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima definira pravo vlasništva, ali istovremeno propisuje njegova ograničenja. Ograničenja mogu biti zakonska, dobrovoljna i prisilna. Javni interes često opravdava ograničenja, ali ona moraju biti proporcionalna cilju.

13. Zakon o energiji (Narodne novine broj 120/12, 14/14, 95/15, 102/15 i 68/18, dalje ZE) u čl. 1. propisuje da se ZE uređuju mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom i njezinu učinkovitu proizvodnju i korištenje, akte kojima se utvrđuje i na temelju kojih se provodi energetska politika i planiranje energetskog razvitka, obavljanje energetskih djelatnosti na tržištu ili kao javnih usluga, te osnovna pitanja obavljanja energetskih djelatnost, dok je člankom 2. propisano kako se ZE u nacionalno zakonodavstvo prenosi pravna stečevina EU, posebice Direktive 2009/72/EZ i 2009/73/EZ.

14. Iz navedenog proizlazi da se ZE uređuje mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom, energetsku politiku, planiranje energetskog razvitka i obavljanje energetskih djelatnosti. Pitanja vezana uz pojedine oblike energije (plin, električna energija, nafta, toplinska energija, obnovljivi izvori) uređuju se posebnim zakonima.

15. Člankom 40. ZE propisano je da energetski subjekt ima pravo koristiti nekretnine koje nisu u njegovom vlasništvu za izgradnju i održavanje mreža, odnosno sustava koji služe za prijenos, odnosno transport i distribuciju energije u skladu s posebnim propisima. Pravne i fizičke osobe dužne su energetskom subjektu omogućiti pristup na njihove nekretnine na kojima su izgrađeni objekti, uređaji, mreža, odnosno sustav energetskog subjekta radi njihovog pregleda i održavanja te sječe drveća i drugog raslinja koje ugrožava ove objekte, uređaje, mrežu ili sustav. Pravne i fizičke osobe dužne su energetskom subjektu omogućiti pristup mjernim uređajima koji se nalaze na njihovim nekretninama te ne smiju sprječavati energetskog subjekta da isključi mjerne uređaje ili druge uređaje energetskog sustava. Pravne i fizičke osobe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka imaju pravo na naknadu, odnosno naknadu štete prema općim propisima.

16. Iz svega iznesenog proizlazi da je pravo vlasništva predlagatelja osiguranja ograničeno temeljem odredbi Zakona o energiji. Protivnik osiguranja kao energetski subjekt ima pravo koristiti nekretnine koje nisu u njegovom vlasništvu za izgradnju i održavanje mreža, u skladu s posebnim propisima, a predlagatelji osiguranja dužni su mu omogućiti pristup na njihove nekretnine na kojima su izgrađeni objekti, uređaji, mreža, odnosno sustav energetskog subjekta radi njihovog pregleda i održavanja.

17. Stoga bi određivanjem ove privremene mjere na način kako to predlažu predlagatelji osiguranja, sud postupio suprotno čl. 40. ZE, prema kojoj odredbi se pravo vlasništva može ograničiti i predstavlja iznimku. Ovakvo ograničenje prava vlasništva predlagatelja osiguranja je u javnom interesu građana grada Zagreba, radi čega je isto dozvoljeno.

18. Slijedom navedenog, kako ne postoji tražbina predlagatelja osiguranja koju treba osigurati, to nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 346. st. 1. OZ-a za određivanje privremene mjere, pa je istu valjalo odbiti i odlučiti kao pod točkom I izreke rješenja.

19. Kako je prijedlog predlagatelja osiguranja odbijen kao neosnovan, to je odbijen i njegov zahtjev za naknadom troškova postupka, temeljem čl. 14. OZ-a, pa je odlučeno kao pod točkom II izreke rješenja.

20. Sud je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održanog ročišta, budući sadržaj predmetnog prijedloga za određivanje privremene mjere i prijedlogu priložena dokumentacija u smislu čl. 346. OZ-a daju sudu dovoljno elemenata za donošenje odluke u konkretnom slučaju. Naime, odredbama OZ-a kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda dostavljanja prijedloga protivniku osiguranja na odgovor niti obveza suda za održavanje ročišta. Člankom 7. st. 1. OZ-a propisano je da sud u ovršnom postupku i postupku osiguranja postupa temeljem podnesaka i drugih pismena, a stavkom 2. istoga članka je propisano da se ročište održava kad to zakon određuje ili kad sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito, dok u konkretnom slučaju obveza održavanja ročišta nije propisana zakonom, niti sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito iz naprijed navedenih razloga, pri čemu je sud osobito imao u vidu načelo hitnosti propisano odredbom čl. 13. st. 1. OZ-a.

U Zagrebu, 22. srpnja 2024. godine

Sutkinja

Iva Žutelija Krešić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.

DNA:

1. Predlagateljima osiguranja po punomoćniku