REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli-Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj: Gž Ovr-293/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Bruni Frankoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja - predlagatelja osiguranja: 1. EZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice - predlagateljice osiguranja PZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ( dalje: predlagatelji osiguranja), zastupanih po punomoćniku Sanjinu Jurmiću, odvjetniku iz Rijeke, protiv tuženika - protivnika osiguranja SZ iz [adresa] (ranije: Umag, Radnička ulica 1), OIB: [osobni identifikacijski broj], (dalje: protivnik osiguranja), radi osiguranja nenovčane tražbine, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama - Buie poslovni broj: Ovr-428/2025-2 od 10. lipnja 2025., 21. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama - Buie poslovni broj: Ovr- 428/2025-2 od 10. lipnja 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
„ Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere koji glasi:
I. Zabranjuje se tuženiku da ostvaruje bilo kakvu komunikaciju s osobama koje se nalaze na nekretnini k. č. [katastarska čestica], Štrika – Strica, ukupne površine 615 m2 , sastojeći se od dvorište površine 438 m2 , bazen površine 36 m2 , pomoćna zgrada površine 18 m2 , stambena zgrada, Murine – Morno, Štrika – Strica 67C površine 123 m2 , te k. č. [katastarska čestica] dvorište površine 491 m2 , oboje upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Buje – Buie, zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pod prijetnjom novčane kazne.
II. Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Bujama.
III. Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknadi troškove ovog postupka u roku od osam dana.“
2. Protiv ovog rješenja žalbu, pravovremeno, podnose predlagatelji osiguranja. Žalbu podnose „iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga“.
Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba predlagatelja osiguranja nije osnovana.
5. U ovom ovršnom postupku - postupku osiguranja u kojem su predlagatelji osiguranja predlagali da se radi osiguranja njihove nenovčane tražbine, protiv protivnika osiguranja, temeljem odredbe čl. 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje: OZ), odredi privremena mjera, kojom se protivniku osiguranja zabranjuje da ostvaruje bilo kakvu komunikaciju s osobama koje se nalaze na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], Štrika – Strica, ukupne površine 615 m[2] , a koja se sastoji od dvorišta površine 438 m , bazena površine 36 m[2] , pomoćne zgrade površine 18 m , stambena zgrada, Murine – Morno, Štrika – Strica 67C površine 123 m[2] , te k. č. br. [katastarska čestica] dvorište površine 491 m[2] , oboje upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Buje - Buie, u z. k. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pod prijetnjom novčane kazne i sve na način kako je to pobliže označeno u izreci pobijanog rješenja, sud prvog stupnja je, pobijanim rješenjem, kao neosnovan odbio takav prijedlog predlagatelja osiguranja zaključujući, u bitnome, da predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim da je predložena privremena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti budući predlagatelji osiguranja samo paušalno navode da trpe štetu u pogledu gubitka zarade od iznajmljivanja nekretnine zbog otkazivanja smještaja gostiju zbog neugodnosti izazvanih od strane protivnika osiguranja i da gubitak zarade predstavlja nenadoknadivu štetu s obzirom na notornu činjenicu da se turističko iznajmljivanje nekretnine na području [adresa] ostvaruje gotovo u cijelosti u ljetnim mjesecima te da posljedično tome nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 346. st. 1. točke 1. i 2. i čl. 347. st. 2. OZ.
6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome - dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba ovršnog postupka temeljem odredbe čl. 365. u vezi odredbe čl. 381. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), a sve u vezi odredbe čl. 21. st. 1. OZ, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijano rješenje zakonito i pravilno.
6.1. Prije svega, u ovom postupku valja istaknuti da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba ovršnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju navedenih zakonskih odredbi, a kako niti sami žalitelji ni izrekom, a niti sadržajno ne ukazuju na određenu bitnu povredu odredaba ovršnog postupka koju je počinio sud prvog stupnja ističući da žalbu podnose iz svih zakonom dopuštenih razloga, dakle i ovog, to ovaj sud drugog stupnja zaključuje da u ovom postupku nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba ovršnog postupka.
7. U ovom postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.
8. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
9. Odredbom čl. 347. st. 2. OZ propisano je da ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.
10. U ovom postupku, obzirom i na žalbene navode žalitelja, nije sporno da se između stranaka u postupku, kod suda prvog stupnja pod poslovnim brojem: P - 437/2025 vodi parnični postupak radi prestanka uznemiravanja, utemeljen na odredbi čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - u daljnjem tekstu: ZV) i da u tom postupku predlagatelji osiguranja, kao tužitelji zahtijevaju da ih protivnik osiguranja, kao tuženik prestane uznemiravati u vršenju njihovih vlasničkih ovlasti na predmetnim nekretninama na način da mu se zabrani pristup na navedene nekretninama i da bilo kakvim državnim tijelima podnosi bilo kakve prijave koje se tiču tih nekretnina – dakle da u tom parničnom postupku, zapravo, zahtijevaju određenu sudsku zaštitu kakvu zahtijevaju i u ovom postupku osiguranja.
11. Sporno je, jesu li u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za određivanje predložene mjere osiguranja iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ.
12. Odlučujući o ovom spornom pitanju i posljedično tome osnovanosti ovog prijedloga predlagatelja osiguranja, sud prvog stupnja je, i po pravnom shvaćanju ovog suda drugog stupnja, na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pravilne ocijene svih provedenih dokaza ( čl. 8. ZPP), pravilno primijenio materijalno pravo kada je kao neosnovan odbio ovaj prijedlog predlagatelja osiguranja, a za što je ovo sudu dao u svemu vrlo jasne, iscrpne i prihvatljive razloge, uvjerljivost kojih nisu uspjeli umanjiti niti žalitelji izjavljenom žalbom.
12.1. Naime, suprotno žalbenim navodima žalitelja, sud prvog stupnja jasno zaključuje da su predlagatelji osiguranja učinili vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine time što su kao tužitelji, protiv protivnika osiguranja, kao tuženika, pokrenuli parnični postupak radi prestanka uznemiravanja na predmetnim nekretninama i da se predložena privremena mjera može odrediti kako bi se privremeno uredio sporni odnos među strankama ( čl. 347. st. 2. OZ) bez obzira što ista, zapravo sadržajno, konzumira postavljeni tužbeni zahtjev. Međutim, sud prvog stupnja, odlučujući o takvom prijedlogu predlagatelja osiguranja, zaključuje da predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim da je predložena privremena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti budući predlagatelji osiguranja samo paušalno navode da trpe štetu u pogledu gubitka zarade od iznajmljivanja nekretnine zbog otkazivanja smještaja gostiju zbog neugodnosti izazvanih od strane protivnika osiguranja i da gubitak zarade predstavlja nenadoknadivu štetu i da zbog toga nisu kumulativno ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ za određivanje predložene mjere osiguranja, a takav zaključak suda prvog stupnja prihvaća i ovaj sud prvog stupnja.
12.2. Nije sporno, kako to navode i žalitelji u svojoj žalbi, da se predložena privremena mjera sukladno odredbi čl. 347. st. 2. OZ može odrediti i za slučaj da je ona zapravo istovjetna tužbenom zahtjevu ( što je slučaj i u ovom aktualnom predmetu) budući bi se takvom predloženom privremenom mjerom samo privremeno uredio sporni odnos među strankama, ali da bi se takva predložena privremena mjera mogla odrediti moraju za to biti kumulativno ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 346. st. 1. ZPP, a što u konkretnom slučaju nisu.
12.3. Naime, suprotno žalbenim navodima žalitelja, sud prvog stupnja i po pravnom shvaćanju ovog suda drugog stupnja, pravilno zaključuje da predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim da je predložena privremena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti budući predlagatelji osiguranja samo paušalno navode da trpe štetu u pogledu gubitka zarade od iznajmljivanja nekretnine zbog otkazivanja smještaja gostiju zbog neugodnosti izazvanih od strane protivnika osiguranja i da gubitak zarade predstavlja nenadoknadivu štetu s obzirom na notornu činjenicu da se turističko iznajmljivanje nekretnine na području [adresa] ostvaruje gotovo u cijelosti u ljetnim mjesecima, a koje činjenice ničim ne potkrepljuju, pa posljedično tome, u okolnostima konkretnog slučaja, ni po pravnom shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ za određivanje predložene mjere osiguranja, a sve kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja, zbog čega je i žalbu predlagatelja osiguranja valjalo, kao neosnovanu odbiti.
13. Slijedom navedenog, valjalo kao neosnovanu odbiti žalbu predlagatelja osiguranja i na temelju odredbe čl. 380. točke 2. ZPP u vezi odredbe čl. 21. st. 1. OZ riješiti kao u izreci ovog rešenja.
Pula - Pola, 21. srpanj 2025.
S u d a c:
Bruno Franković
