Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-355/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Jadranki Matić, u zemljišnoknjižno pravnoj stvari predlagatelja HH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Bojana Pavković, odvjetnica u Rijeci, radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj Z-14638/2024 od 19. rujna 2024., dana 21. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja HH, Rumca iz [adresa] kao neosnovana i potvrđuje se rešenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj Z-14638/2024 od 19. rujna 2024. i nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, Stalne služba u Opatiji bristi zabilježbu odbijenog prijedloga na nekretnini iz točke I. izreke tog rješenja.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog predlagatelja za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na suvlasničkom dijelu EH, žene H, rođene E, [adresa] na grč. 97, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] i to:

- na 20/80 dijela 1. suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E- 1) stepenište označeno br. I i br. III,

- na 90/180 dijela 2. suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-2) prizemlje zgrade na nacrtu označeno br. II,

- na 30/80 dijela 4. suvlasničkog dijela s nedoređenim omjerom etažno vlasništvo (E- 4) cijeli I. kat zgrade,

- na 2/4 dijela 5. suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom etažno včasništvo (E-5) dio II. kata na nacrtu označeno br. IV i VI (točka I. izreke)

i naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, Stalne služba u Opatiji upisati zabilježbu odbijenog prijedloga na nekretnini iz točke I. izreke tog rješenja (točka II. izreke).

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj, sadržajno ističući sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. točke 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. br.: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud uvaži njegovu žalbu, da ukine pobijano rješenje i da predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagatelj podnio prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na suvlasničke dijelove predmetne nekretnine, uz tvrdnju da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik upisana protustranka koja to stvarno nije, a da je suvlasnički dio upisan kao njezino vlasništvo stekao nasljeđivanjem od oca, koji je nekretninu stekao kupoprodajom i darovanjem od prethodno upisanih vlasnika i osoba upisanih kao posjednika te da posjed tužitelja i njegovih prednika na taj način neprekinuto traje kroz period dulji od 50 godina. Predlagatelj je u prilog svom prijedlogu dostavio posjedovni list, katastarski plan, e- izvadak iz zemljišnih knjiga, ugovore o prodaji i rješenja o nasljeđivanju, a predložio je i saslušanje svjedoka te provođenje očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke.

5. Sud prvoga stupnja je pozivom na čl. 208. st. 1. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama (Nar. nov. broj 63/19., 128/22., 155/23., dalje: ZZK) odlučio kao u izreci pobijanog prvostupanjskog rješenja. Obrazlaže da isprave koje je predlagatelj dostavio nemaju značaj isprava kojima bi se vjerojatnim učinilo predlagateljevo vlasništvo. Ovo jer da iz istih ne proizlazi da je predlagatelj naslijedio svog oca upravo u odnosu na predmetne suvlasničke dijelove, da predlagateljev otac te dijelove nije stekao ni kupoprodajom niti darovanjem, a da činjenični navodi da se radi o dosjedanju od strane predlagateljevih prednika nisu potkrijepljeni adekvatnim ispravama, kao i da je prednik tužitelja ĐH nekretninu kupio od ŠH i ŽH koji da nikada nisu bili upisani kao vlasnici predmetne nekretnine u cijelosti te da iz priloženih rješenja o nasljeđivanju proizlazi da su predmet nasljeđivanja bili dijelovi predmetne nekretnine koji se ne mogu dovesti u vezu sa suvlasničkim dijelom UH. Također sud obrazlaže da je uvidom u spis utvrdio da se glede predmetne nekretnine vode drugi parnični postupci, a da je predmetni postupak namijenjen sređivanju zapuštenog zemljišnoknjižnog stanja u nespornim situacijama, ispravljanju postojeći upisa, o čemu da očito u ovom postupku nije riječ.

6. Ispitujući pobijano rješenja ovaj sud nalazi da u tijeku prvostupanjskog postupka, kao ni pri donošenju rješenja, nisu počinjene bitne postupovne povrede iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u skladu s čl. 365. st. 2. ZPP.

7. U žalbi predlagatelj ustraje na prethodno iznesenim tvrdnjama o načinu stjecanja predmetne nekretnine i smatra da je za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka bilo dostatno da te tvrdnje dokaže ispravama kojima čini vjerojatnim svoje pravo čiji upis potražuje provesti, što da je učinio dostavom pisanih isprava u spisu, a posebno posjedovnim listom u kojem su kao posjednici upisani svi njegovi prednici, ali ne i upisana vlasnica. Smatra da je upravo upisano u posjedovnom listu dovoljno da se pokrene i otvori pojedinačni postupak, što da ne utječe na odluku o meritumu. Ne spori da da su u tijeku i parnični postupci koje je pokrenula MH u odnosu na predmetnu nekretninu, ali ističe da se ista legitimira u tim postupcima samo kao pravna slijednica IH, koja nije ni nasljednica niti slijednica UH, niti je upisana u posjedovni ili vlasnički list. Zaključno ističe da je sud već prilikom donošenja predmetne procesne odluke koja se tiče samog otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka ušao u meritum spora pa da je s obzirom na to prethodno trebao izvršiti i očevid koji je predloženo provesti.

8. Opisanim žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost pobijanog rješenja.

9. Odredba čl. 208. st. 1. ZZK propisuje da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, a sukladno st. 3. te odredbe opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

10. Odredbom čl. 209. st. 1. ZZK propisano je da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, a st. 4. propisuje da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

11. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, odnosno proizlazi da zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

12. Međutim u konkretnom slučaju, upravo iz razloga što iz priloženih isprava ne proizlazi pravni slijed između upisane vlasnice i prednika/ posjednika na koje pravilno ukazuje sud prvoga stupnja, kao i s obzirom na sve ostale činjenice koje je sud pravilno naveo i obrazložio (obrazloženje po točkom 9. pobijanog rješenja na koje se predlagatelja upućuje), te isprave ni po ocjeni ovog suda ne udovoljavaju pretpostavkama iz ranije citiranih odredbi ZZK za pokretanje i otvaranje predmetnog postupka.

13. Slijedom iznesenog je žalba predlagatelja odbijena kao neosnovana te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP i čl. 149. st. 3. ZZK, bez potrebe odgovaranja na navode žalbe izvan navedenog (čl. 375. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu, 21. srpnja 2025.

Sutkinja:

Jadranka Matić