REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Ilica - Selska, Ilica 207

Poslovni broj K-878/2022-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu Domagoju Kurobasi, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Maje Jež kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika ĐD zbog kaznenog djela iz čl. 292. st. 2. alineja 4. Kaznenog zakona (Narodne Novine 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 - u daljnjem tekstu KZ/97) u povodu optužnice ODO Zagreb K-DO-2498/10 od 8. travnja 2016., izmijenjena 2. veljače 2018., nakon održane javne rasprave dana 16. srpnja 2025. godine, u prisutnosti zastupnika optužbe PD, optuženika i njegove braniteljice Jadranke Sloković, odvjetnice u Zagrebu, dana 18. srpnja 2025., izrekao je i objavio

p r e s u d u

I. Optuženik ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Đ, rođen **.**.1972. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], P, državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom Večernjom školom, zaposlen s primanjima od 800 EUR mjesečno, oženjen, otac šestero djece od čega su dvoje maloljetni u dobi od 13 i 16 godina, bez vojnog čina i odlikovanja, protiv njega se ne vodi drugi kazneni postupak.

na temelju čl. 453. st. 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19; dalje: ZKP/08)

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da bi:

1) u razdoblju od 1.siječnja 2007.do 31. prosinca 2007. u Zagrebu, u svojstvu direktora trgovačkog društva NIKEL METALI d.o.o. [adresa], u nakani da svom društvu pribavi nepripadnu materijalnu dobit u znatnom iznosu sa žiro računa društva podigao gotovinu koju je u iznosu od 9.687.977,50 kn evidentirao u poslovnim knjigama kao da ju je upotrijebio za otkup sekundarnih sirovina, od kojeg iznosa je 8.065.317,20 kn upotrijebio za isplatu naknade za otkup sekundarnih sirovina od fizičkih osoba, pri čemu protivno članku 48. Zakona o porezu na dohodak na poreznu osnovicu od 4.114.917,20 kn nije obračunao porez na dohodak od drugog dohotka u iznosu od 1.028.729,31 kn, čime je oštetio Državni proračun Republike Hrvatske a društvu pribavio nepripadnu materijalnu dobit u iznosu od 1.028.729,31 kn odnosno 136.525,84 eura

dakle, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu pri izvršavanju obveza prema proračunu uskratio sredstva koja mu pripadaju, a kaznenim djelom pribavljena je znatna imovinska korist i postupao je s ciljem pribavljanja takve korsti,

2) u razdoblju od 1.siječnja 2008.do 31. prosinca 2008. u Zagrebu, u svojstvu direktora trgovačkog društva NIKEL METALI d.o.0., [adresa], u nakani da svom društvu pribavi nepripadnu materijalnu dobit u znatnom iznosu sa žiro računa društva podigao gotovinu koju je u iznosu od 7.626.567.50 kn evidentirao u poslovnim knjigama kao da ju je upotrijebio za otkup sekundarnih sirovina, od kojeg iznosa je 7.152.202,00 kn upotrijebio za isplatu naknade za otkup sekundarnih sirovina od fizičkih osoba, pri čemu protivno članku 48. Zakona o porezu na dohodak na poreznu osnovicu od 3.755.402,00 kn nije obračunao porez na dohodak od drugog dohotka u iznosu od 938.850,52 kn, čime je ostetio Drzavn proračun Republike Hrvatske a društvu pribavio nepripadnu materijalnu dobit u znosu od 938.850,52 kn odnosno 124.606,88 eura,

dakle, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu pri izvršavanju obveza prema proračunu uskratio sredstva koja mu pripadaju, a kaznenim djelom pribavljena je znatna imovinska korist i postupao je s ciljem pribavljanja takve koristi,

3/ u razdoblju od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2009. u Zagrebu, u svojstvu direktora trgovačkog društva NIKEL METALI d.o.0. [adresa], u nakani da svom društvu pribavi nepripadnu materijalnu dobit u znatnom iznosu sa žiro računa društva podigao gotovinu koju je u iznosu od 10.085.038,00 kn evidentirao u poslovnim knjigama kao da ju je upotrijebio za otkup sekundarnih sirovina, od kojeg iznosa je 9.391.793,00 kn upotrijebio za isplatu naknade za otkup sekundarnih sirovina od fizičkih osoba, pri čemu protivno članku 48. Zakona o porezu na dohodak na poreznu osnovicu od 4.457.393,00 kn nije obračunao porez na dohodak od drugog dohotka u iznosu od 1.114.348,25 kn, čime je oštetio Državni proračun Republike Hrvatske a društvu pribavio nepripadnu materijalnu dobit u iznosu od 1.114.348,25 kn odnosno 147.899,43 eura,

dakle, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu pri izvršavanju obveza prema proračunu uskratio sredstva koja mu pripadaju, a kaznenim djelom pribavljena je znatna imovinska korist i postupao je s ciljem pribavljanja takve koristi,

4/ u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 31. svibnja 2010. u Zagrebu, u svojstvu direktora trgovačkog društva NIKEL METALI d.o.o. [adresa], u nakani da svom društvu pribavi nepripadnu materijalnu dobit u znatnom iznosu, sa žiro računa društva podigao gotovinu koju je u iznosu od 6.681.330,00 kn evidentirao u poslovnim knjigama kao da ju je upotrijebio za otkup sekundarnih sirovina, od kojeg iznosa je iznos od 5.757.449,00 kn upotrijebio za isplatu naknade za otkup sekundarnih sirovina od fizičkih osoba, pri čemu protivno članku 48. Zakona o porezu na poreznu osnovicu od 2.971.849,00 kn nije obračunao porez na dohodak od drugog dohotka u iznosu od 742.962,25 kn, čime je oštetio Državni proračun Republike Hrvatske a društvu pribavio nepripadnu materijalnu dobit u iznosu od 742.962,25 kn odnosno 98.608,04 eura,

dakle, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu pri izvršavanju obveza prema proračunu uskratio sredstva koja mu pripadaju, a kaznenim djelom pribavljena je znatna imovinska korist i postupao je s ciljem pribavljanja takve koristi,

-pa da je time počinio kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja - pod točkom 1..2., 3. i 4.- zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju - opisano po članku 292. stavak 2. u svezi stavka 1. alineja 4. KZ/97.

pa da bi time počinio djelima opisanim pod točkama 1, 2, 3, 4 kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja – zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju – opisano po čl. 292. stavak 1. alineja 4. i čl. 292. st. 2. u vezi s čl. 61. KZ/97, a kažnjivo po čl. 292. stavak 2. u vezi s čl. 61. KZ/97.

II. Na temelju čl. 158. stavak 3. ZKP/08 oštećenika Republiku Hrvatsku upućuje se na parnicu glede postavljenog imovinskopravnog zahtjeva.

III. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. stavak 2. točka 1.-5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu optužilo je ŠD zbog kaznenih djela činjenično opisanih i pravno označenih u izreci presude.

2. Optuženik je naveo da se ne smatra krivim u odnosu na optužbu.

3. Valja istaknuti da su se stranke u ovom postupku suglasile da sudi sudac pojedinac (list 2392), a radi se o situaciji gdje je moguće da postupak provede sudac pojedinac (umjesto vijeća) na temelju takve suglasnosti.

4. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu predložilo je da se u ovom kaznenom postupku provedu dokazi čitanjem slijedeće dokumentacije: povijesni izvod iz sudskog registra za Nikel metal d.o.o.; dokumentacija Porezne uprave s podacima o poreznim prijavama i dobiti, bilancama, računima dobiti i gubitka, financijskim izvješćima, te prijavama poreza na promet nekretnina i pokretnina u vremenu od 2005. do 2009. za TD „Nikel metali“ d.o.o.; ugovor o prijenosu poslovnog udjela u TD „Nikel metali“ d.o.o. s potvrdom javnog bilježnika; izjava o preuzimanju temeljnih uloga s odlukom o povećanju temeljnog kapitala i izmjenom izjave o osnivanju d.o.o. te društveni ugovor o osnivanju d.o.o. s potvrdom javnog bilježnika; registracija TD „Nikel Metali“ d.o.o. i prijava potpisa u RBA za TD „Nikel Metali“ d.o.o.; popis članova TD „Nikel metali“ d.o.o.; ugovor o vođenju knjigovodstva i sastavljanju računovodstvenih iskaza; prijave zaposlenika TD „Nikel metali“ d.o.o. s ugovorima o radu; porezne prijave, bilance, račun dobiti i gubitka, analitičke i konto kartice TD „Nikel metali“ d.o.o.; prijava poreza na dobit za 2009. s dokumentacijom (računi, otpremnice, dnevnici knjiženja i jedinstvene carinske deklaracije, pregled salda, konto kartice, rekapitulacija); zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru za TD „Nikel metali“ d.o.o. od 25. listopada 2010.; prijava poreza na dobit za 2006. s dokumentacijom (računi, otpremnice, dnevnici knjiženja i jedinstvene carinske deklaracije, pregled salda, konto kartice, rekapitulacija); prijava poreza na dobit za 2007. s dokumentacijom (računi, otpremnice, dnevnici knjiženja i jedinstvene carinske deklaracije, pregled salda, konto kartice, rekapitulacija); prijava poreza na dobit za 2008. s dokumentacijom (računi, otpremnice, dnevnici knjiženja i jedinstvene carinske deklaracije, pregled salda, konto kartice, rekapitulacija); zapisnik o ispitivanju okr. ĐD kod istražnog suca Županijskog suda u Zagrebu br. Kio-363/11 od 23. svibnja 2011.; ugovor o zakupu poslovnog prostora; ugovor o kupoprodaji nekretnina; zapisnik o ispitivanju svjedokinje RD kod istražnog suca Županijskog suda u Zagrebu broj Kio-363/10 od 27. listopada 2011.izvadak iz sudskog registra za TD „Nikel metali“ d.o.o.; rješenje o otvaranju stečajnog postupka za TD „Nikel metali“ d.o.o.; dokumentacija Porezne uprave za TD „Nikel metali“ uz dopis od 2.travnja 2013.; nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za financije i računovodstvo Katarine Bandalović; podaci iz sudskog registra o brisanju TD „Nikel metali“ d.o.o. Nadalje je predloženo da se pročitaju daljnji iskazi svjedokinje RD odnosno vještakinje Katarine Bandalović kao i iskazi ostalih svjedoka pri čemu se misli na iskaz svjedokinje HD (list 2416) i KD (list 2392).

5. Sud je u tijeku dokaznog postupka proveo predložene dokaze navedene u prethodnom odlomku, ali je provedeno i čitanje dopuna nalaza i mišljenja vještakinje Katarine Bandalović (list 2306-2327 i 2353-2380, 2541-2543) s time da su pročitani i njezini iskazi (list 2295-2296, 2392, 2539,2544-2545,) kao i čitanje nalaza i mišljenja novog vještaka financijske struke Vatroslava Zovka (list 2509-2526), kao i njegovih iskaza (list 2539, 2545). Međutim, sukladno uputi nadležnog županijskog suda iz ukidne odluke sud je angažirao i treću po redu osobu u ovoj pravnoj stvari za financijsko vještačenje odnosno na taj način je provedeno nadvještačenje pri čemu ja angažirao stalnu sudsku vještakinju Petru Blašković koju je ispitao na raspravi s time da je ujedno došlo do čitanja njezinog nalaza i mišljenja (list 2588-2743). Također uz suglasnost sudionika postupka pročitan je iskaz svjedokinje HD (list 2416), svjedokinje RD (list 2422 kao i njezin iskaz s lista 2044-2045), iskaz svjedokinje KD (list 2392). Izvršen je i uvid u povijesni izvadak iz sudskog registra (list 2550-2552). Na kraju je proveden uvid u izvadak iz kaznene evidencije za optuženika (list 2421).

6. Optuženik je tijekom postupka pa tako i na zadnjoj raspravi iskazao da se ne osjeća krivim za djela koja su mu stavljena na teret. Istaknuo je da su u poslovanju sudjelovale i neke druge osobe iz njegove obitelji kao i da je angažirao i stručne osobe da mu obavljaju poslove pri čemu posebice ističe RD za koju navodi da je radila u poreznoj upravi. Nadalje ističe da nije bilo problema i da nije radio protupropisno i nekom takvom namjerom već po uputama RD. Tvrdi da je iznose za sirovine isplaćivao pomoću otkupnog bloka neznajući radi li se o bruto ili neto iznosu. Ističe i da je došlo do promjene propisa i to tek 2013. godine. Ostaje kod svojih ranijih iskaza koji su zatim pročitani na raspravi pri čemu je utvrđeno da je i tada isticao da se ne smatra krivim pa je tako primjerice isticao da ga RD koja je vodila knjigovodstvo za firmu nije upozorila da se jednoj te istoj osobi ne smije vršiti isplata preko 1.600,00 kn već je naprotiv bilo govora da se isplata u gotovini može vršiti do iznosa od 5.000,00 kn. Govorio je tada i o svom obrazovanju navodeći da ima završenu osnovnu školu i da nije financijski ili porezni stručnjak. Tu je i još raniji optuženikov iskaz dan Županijskom sudu u Zagrebu 2011. godine kada je optuženik također isticao da se ne osjeća krivim i da smatra da je poslovanje vođeno sukladno zakonu uz sudjelovanje knjigovotkinje RD. I tada je posebice isticao da je tek kasnije saznao da samo do 1.600,00 kn može jednoj osobi plaćati u gotovini kao i da mu je ranije rečeno da sirovine u vrijednosti do 5.000,00 kn može otkupljivati u gotovini.

7. Analizirajući provedene dokaze i ono što je optuženik iskazao, sud smatra da nije dokazano da bi optuženik počinio kaznena djela iz prve do četvrte točke odnosno postupao s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu kako mu se to optužnicom stavlja na teret slijedom čega je valjalo izreći oslobađajuću presudu.

8. Budući da je u međuvremenu (u odnosu na vrijeme navodnog počinjenja kaznenog djela) došlo do stupanja na snagu novog Kaznenog zakona valja se osvrnuti na pravni kontinuitet koji u konkretnom slučaju postoji u smislu da kazneno djelo iz čl. 292. stavak 1. alineja 4. KZ/97 ima pravni kontinuitet u kaznenom djelu iz čl. 256. Kaznenog zakona iz 2011. no svakako u kvalificiranom obliku tog djela budući da se ovdje radi o milijunskim iznosima pa je svakako riječ o čl. 256. stavak 3. tog novog zakona. Međutim, primjenjuje se onaj zakon koji je blaži za počinitelja pa je to u konkretnom slučaju raniji zakon budući da se za spomenuto djelo iz novog zakona može izreći strožu kaznu tj. do 10 godina. Osim toga, valja naglasiti da sud prilikom odlučivanja sudi u granicama optužbe pa tako ovdje do izražaja dolazi teza je li optuženik postupao u nakani da društvo Nikel d.o.o. Zagreb pribavi nepripadnu materijalnu dobit u znatnom iznosu odnosno do izražaja dolazi utvrđenje u vezi s tim pri čemu za eventualnu osuđujuću presudu treba doći do nedvojbenog takvog utvrđenja.

9. Kao što je već istaknuto naglasak je na utvrđenju je li optuženik postupao u nakani da predmetnom trgovačkom društvu pribavi nepripadnu materijalnu dobit odnosno korist. Valja istaknuti da je zakonsko obilježje predmetnog kaznenog djela da se radi o tome da osoba postupa s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi. Uostalom, u činjeničnim opisima djela je i navedeno da je optuženik postupao u nakani da pribavi nepripadnu materijalnu dobit za Nikel metali d.o.o. Zagreb. Točno je da prema zakonu to djelo može počiniti i osoba koja pribavlja protupravnu imovinsku korist za drugu pravnu osobu, ali je to bespredmetno za konkretni slučaj budući da je u činjeničnim opisima navedeno da bi se radilo o pribavljanju nepripadne dobiti za trgovačko društvo Nikel metali d.o.o. za koje se navodi da je optuženik direktor tog trgovačkog društva te je uostalom državno odvjetništvo i u zakonskom opisu navelo da se radilo o pribavljanju imovinske koristi za optuženikovu pravnu osobu.

10. Kada se analizira iskaz Vatroslava Zovka - vještaka za financije kao i njegov nalaz i mišljenje dolazi se do zaključka da nije utvrđeno da bi optuženik postupao s namjerom da se okoristi trgovačko društvo Nikel metali d.o.o. budući da navedeni vještak ističe da uslijed predmetnog postupanja nije pribavljena imovinska korist za to društvo već da su se zapravo okoristile osobe kojima su iznosi veći od 1.600,00 kn isplaćivani budući da su ti iznosi trebali biti umanjeni za iznose poreza na teret tih osoba koje su mu prodale sirovinu za više od 1.600,00 kn. Sud prihvaća iskaze navedenog vještaka kao i njegov nalaz i mišljenje smatrajući ga stručnim i nepristranim te uostalom jasno obrazloženim pri čemu se ima u vidu i da je vještak prilikom vještačenja uzeo u obzir obimnu dokumentaciju odnosno temeljito vještačio kao i temeljito prikazao provedene analize i zaključke do kojih je došao.

11. Točno je da vještakinja Katarina Badalović kao vještakinja financijske struke i na zadnjoj raspravi ističe tvrdnje koje optuženiku ne idu u prilog pa tako navodi da ne postoje dokazi da su osobe kojima se isplaćivalo iznose to plaćalo u bruto iznosima no u nastavku svog iskaza nije adekvatno obrazložila svoj zaključak da se radilo o neto iznosu budući da je navela i da na isplatnici piše samo iznos i da pri tome nije navedeno radi li se o bruto ili neto iznosu. Navodi da svoj zaključak temelji na okolnosti da na taj iznos nije obračunat porez niti doprinos nije prihvatljiv, a i sama vještakinja kaže da je moguće da se osobi isplati bruto iznos (pri čemu je druga stvar to što je to protupropisno kako vještakinja navodi u nastavku iskaza). Isto tako, nije prihvatljiv navod da vještakinja svoj zaključak da bi se radilo o neto iznosu temelji na činjenici da te osobe nisu smjele primiti bruto iznos već upravo iz te njezine konstatacije proizlazi naprotiv da je moguće da su osobe primile bruto iznos što znači da se u tom slučaju predmetno trgovačko društvo nije okoristilo kako to navodi i vještak Zovko.

12. Osim toga, vještakinja Petra Blašković poput vještaka Zovka iskazuje na način da praktički smatra da se optuženik nije okoristio odnosno pravna osoba koja je povezana s optuženikom što znači da zapravo potvrđuje ono što je ranije iznio vještak Zovko. Izričito u svom iskazu vještakinja Blašković navodi da se može reći da je fizičkim osobama plaćeno sve što je trebalo biti plaćeno za sirovine koje su dane na otkup i da su se zapravo te fizičke osobe okoristile budući da nisu platile porez pri čemu izričito navodi da nije utvrdila da bi društvu Nikel metal d.o.o. bila pribavljena na taj način materijalna dobit odnosno korist pa niti za jednu kunu iz čega proizlazi da ta vještakinja na što jasniji način slikovito i izričito tvrdi da nije došlo do nikakve koristi za navedenu pravnu osobu. Pogotovo ne do znatne koristi odnosno do koristi u iznosima označenim u optužnici odnosno izmjeni optužnice. Vještakinja Blašković na početku iskaza je napomenula da se smatra da se radi o bruto iznosu kada nije naznačeno je li riječ o bruto ili neto iznosu te da su priložene samo fotokopije otkupnih blokova. Nadalje je navela da se može zaključiti da je spomenuto trgovačko društvo vršilo isplate u gotovini i da je u to vrijeme bilo do najviše 1.600,00 kuna po osobi po propisu. Već u svom pisanom nalazu i mišljenju vještakinja Blašković je navela da se ne bi radilo o oporezivanju ako bi se radilo o prodaji osobne imovine fizičkih osoba no ono što je važnije je to da vještakinja niti u svom pisanom nalazu odnosno mišljenju ne tvrdi da je došlo do koristi za optuženika odnosno predmetno trgovačko društvo već samo prikazuje situaciju hipotetski u smislu nastanka štete za državni proračunu u slučaju da je trgovačko društvo propustilo obračunati i platiti porez na dohodak.

13. Iz navedenog sud zaključuje da jasno proizlazi da nije došlo do pribavljanja protupravne imovinske koristi za optuženikovo trgovačko društvo budući da i vještak Zovko i vještakinja Blašković to jasno i izričito navode dok se navodi vještakinje Bandalović više svode na nekakvo tumačenje odnosno nagađanje koje ne može opstati kao eventualno utemeljeno utvrđenje što proizlazi i iz naknadnog odgovora vještakinje Bandalović koja u konačnici navodi da je moguće da je došlo do isplate bruto iznosa što ujedno dovodi do toga da ne može opstati njezina teza o tome da se radilo o isplati neto iznosa. Barem ne kao nedvojbeno utvrđenje, a bez takvog utvrđenja ne može doći do osuđujuće presude.

14. Niti iz dokumentacije u koju je sud izvršio uvid ne proizlazi suprotno pa stoga nije potrebno niti (detaljnije) obrazlagati navedenu dokumentaciju. Ali, valja istaknuti da sud nije utvrdio da bi se radilo o cilju pribavljanja protupravne imovinske koristi za optuženikovu pravnu osobu. Uostalom, nije ni za očekivati da bi sud tako nešto utvrdio kada ni vještak financijske struke Zovko kao stručna osoba na temelju predmetne dokumentacije nije utvrdio eventualno optuženikovo pribavljanje protupravne imovinske koristi za optuženikovu pravnu osobu što vrijedi i glede vještakinje Blašković već su naprotiv utvrdili da nije došlo do toga. Niti vještakinja Bandalović nije dala adekvatna obrazloženja iz kojih bi proizlazilo da bi se radilo o takvom pribavljanju takve koristi.

15. Nadalje, niti iz iskaza svjedoka ne proizlazi da bi optuženik postupao s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu. Naime, svjedokinja HD umjesto da iskazuje o konkretnom slučaju zapravo iskazuje o okolnostima općenite naravi koje uzima u obzir i vještak Zovko no i nakon što je sve to uzeo u obzir nije došao do zaključka da bi se optuženikovo trgovačko društvo okoristilo. Nadalje, svjedokinja RD iskazuje da je za optuženika obavljala knjigovodstvene poslove što također ne upućuje da bi postojala optuženikova namjera da se njegovo trgovačko društvo okoristi već naprotiv proizlazi da je optuženik angažirao stručnu osobu upravo kako bi se poslovanja odvijalo uredno pri čemu valja istaknuti da u svom ranijem iskazivanju svjedokinja izričito ističe da optuženik nije od nje zahtijevao da postupa prema njegovim uputama. Niti iskaz svjedokinje KD zapravo ne tereti optuženika budući da ta svjedokinja u svom iskazu odgovara općenito i neodređeno pa tako primjerice navodi da nije nadležna za tumačenje zakona o računovodstvu.

16. Iz onoga što je optuženik iskazao također ne proizlazi da bi se radilo o postupanju s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu budući da u svim svojim iskazima optuženik poriče krivnju i ističe tvrdnje odnosno navode iz kojih ne proizlazi da bi se radilo o takvom postupanju već naprotiv proizlazi da nije imao namjeru da protupravno postupa i da je naprotiv angažirao stručnu osobu kako bi bilo omogućeno normalno poslovanje pri čemu ga ta osoba nije upozoravala da bi se radilo o protupravnom postupanju te nije niti razumio razliku bruto i neto iznosa i da bi trebalo drukčije postupati kada se radi o isplati iznosa većeg od 1600 kn za sirovine koje je otkupljivao.

17. Sud na temelju provedenih dokaza nije utvrdio da bi se radilo o optuženikovoj krivnji, a isto tako ne smatra da bi se došlo do drukčijeg utvrđenja na temelju eventualnih drugih dokaza pa stoga druge dokaze nije niti provodio.

18. Uvidom u izvadak iz kaznene evidencije za optuženika utvrđeno je da proizlazi da optuženik nije osuđivan pa ni ta okolnost ne ide u prilog optužbi.

19. Tijekom postupka (list 2905) optuženikova braniteljica se usprotivila da se na raspravu eventualno pozove sve vještake kako bi se moglo protumačiti iz odluke Županijskog suda u Karlovcu kojom je ukinuta prethodna presuda odnosno navela je da se protivi da se zove sva tri vještaka i da je prema zakonu predviđeno da se nadvještačenjem rješava određeni problem te da bi dovođenje sva tri vještaka u slučaju da se oni ne usuglase dovelo do daljnjeg trajanja postupka. Sud također tako smatra te stoga nakon provedenog nadvještačenja i iskazivanja zadnje angažirane vještakinje u ovoj pravnoj stvari nije eventualno pozivao vještake da se ponovno izjašnjavaju pogotovo stoga što je vještakinja Blašković dodatno potvrdila utvrđenje odnosno stav koji je sud zauzeo još prilikom donošenja ranije presude pa stoga nije bilo potrebno eventualno razjašnjavanje i samo bi došlo do daljnjeg odugovlačenja ovog postupka koji i tako dugo traje (pogotovo kada se ima u vidu razdoblje navodnih kaznenih djela) i time bi ujedno nastali dodatni troškovi postupka.

20. Sukladno oslobađajućoj presudi valjalo je odlučiti da troškovi padnu na teret proračunskih sredstava kao i da se oštećenika uputi na parnicu glede postavljenog imovinskopravnog zahtjeva.

U Zagrebu 18. srpnja 2025.

Sudac:

Domagoj Kurobasa

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda u 4 istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud kao sud II stupnja.

DNA:

1. OKDO Zagreb na broj K-DO-2498/10

2. Optuženi ŠD

3. Braniteljica Jadranka Sloković