Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Zk-188/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja: pod 1) TJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te pod 2) TJG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, Zemljišnoknjižni odjel Supetar, poslovni broj Z-9618/2023 od 14. ožujka 2025., dana 18. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
I Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru , Zemljišnoknjižni odjel Supetar, poslovni broj Z-9618/2023 od 14. ožujka 2025.
II Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja određena rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, Zemljišnoknjižni odjel Supetar poslovni broj Z-19389/2025 od 12. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanim je rješenjem odbijen prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama pobliže navedenim u točki I. izreke.
1.1. Pod točkom II. izreke je određena zabilježba odbijenog prijedloga, a pod točkom
III. izreke naložena je provedba rješenja.
2. Protiv tog rješenja žalbu podnose predlagatelji pobijajući ga zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i sadržajno zbog bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14., 70/19., 80/22.,114/22. i 155/23.- dalje: ZPP) s prijedlogom da se žalba prihvati kao osnovana te pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovan postupak prvostupanjskom sudu.
3. Žalba je neosnovana.
4. Donošenjem pobijanog rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti, sukladno s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi s čl. 99. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, dalje: ZZK), a nije počinjena niti bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju sadržajno ukazuje žalba.
5. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.
6. Predlagatelji su predložili otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka utemeljenog na tvrdnji da su oni i njihovi prednici generacijski, preko 50 čak i 120 godina u poštenom, mirnom i nesmetanom posjedu nekretnina, iz čega slijedi da se pozivaju na stjecanje vlasništva temeljem dosjelosti. Naknadno su po pozivu suda dostavili određene isprave kao dokaz stjecanja vlasništva.
7. Prvostupanjski je sud odbio prijedlog predlagateljica za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka nakon što je utvrdio da na temelju isprava na kojima predlagatelji temelje svoj prijedlog, isti nisu učinili vjerojatnim postojanje svog prava vlasništva koje nije u njihovu korist upisano u zemljišnoj knjizi. Naime, prvostupanjski sud zaključuje da predlagatelji dostavljenim ispravama nisu dokazali izvanknjižni slijed stjecanja predmetnih nekretnina bilo od upisanih posjednika u katastarskom operatu bilo od upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika. Čitanjem dostavljenih prijepisa posjedovnih listova da je utvrđeno da su kao posjednici upisane treće osobe u odnosu na koje predlagatelji ne obrazlažu slijed stjecanja, ne navode tko bi isti bili niti na koji način bi od istih stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina. Također, pregledom zemljišnoknjižnog stanja da je utvrđeno da su kao suvlasnici i vlasnici predmetnih nekretnina upisane treće osobe. Također, da iz dostavljenih posjedovnih listova nije razvidno da bi otac predlagatelja bio upisan kao posjednik nekretnina. Dodatno se navodi da je prijedlog predlagatelja napisan paušalno, bez obrazlaganja slijeda stjecanja, temelja stjecanja i sl., a iz dostavljenih isprava ne proizlazi izvanknjižni slijed stjecanja predmetnih nekretnina onako kako je to postavljeno prijedlogom, a da upravo na predlagatelju leži teret dokaza da učini vjerojatnim postojanje svog prava te je u tom smislu dužan obrazložiti sve relevantne činjenice na kojima temelji svoj prijedlog kao i dostaviti relevantne isprave, dok nije posao suda da iz paušalno napisanih prijedloga/podnesaka i dostavljenih isprava pokušava zaključiti što time predlagatelj misli ili želi reći. Konačno, prvostupanjski sud navodi da nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koje su također obuhvaćene prijedlogom, ne postoje u zemljišnoj knjizi pa se u odnosu na iste ispravni postupak ne može voditi. Slijedom navedenog donesena je odluka s pozivom na odredbe čl. 208 i čl. 209. st. 2. i 4. ZPP.
8. Suprotno paušalnim žalbenim navodima, prvostupanjski sud je temeljem potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja donio pravilnu i zakonitu odluku kada je prijedlog za otvaranje ispravnog postupka odbio.
9. Odredbom čl. 208. st. 1. i 3. ZZK je propisano:
„(1) Pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka.
(3) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.“
9.1. Sukladno navedenom pojedinačni ispravni postupak predstavlja postupak koji je u pravni sustav uveden sa svrhom učinkovitog sredstva za usklađenje zemljišnog i katastarskog stanja u onim slučajevima u kojima stvarno i katastarsko stanje ne odgovara upisanom zemljišno knjižnom stanju. Stoga takav postupak treba predstavljati učinkovito pravo sredstvo za usklađivanjem katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja u slučajevima u kojima predlagatelji raspolažu ispravama iz kojih proizlazi opravdanost i osnovanost pokretanja takvog postupka. Budući predlagatelji potrebne isprave nisu dostavili to nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje ispravnog postupka.
10. Dodatno valja reći i to da dosjelost ne može biti predmetom raspravljanja u ispravnom postupku, a takvo pravno shvaćanje je zauzeo i Vrhovni sud RH u odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. u kojoj je, među ostalim navedeno doslovce: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."
101. Slijedom sveg navedenog je na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP u vezi s člankom 91. stavkom 1. ZZK-a valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu, potvrditi prvostupanjsko rješenje i odlučiti kao u izreci.
11. Pod točkom II. Izreke ovog drugostupanjskog rješenja odlučeno je temeljem čl. 149. st. 3. ZZK.
U Zagrebu 18. srpnja 2025.
Sutkinja:
Gabriela Topić Kordej
